VLADA Odobreni veći prosvjedi; Milanović: Brodogradnja će opstati; HRT ostaje na 80 kn > Slobodna Dalmacija

Objavljeno 15.03.2012. u 12:50

VLADA Odobreni veći prosvjedi; Milanović: Brodogradnja će opstati; HRT ostaje na 80 kn

'Brodogradnja će opstati, ali...'

Brodogradnja u Hrvatskoj će opstati, ali ne u ovakvom obliku i na ovakav način. Poruka je to koju je s današnje sjednice Vlade uputio premijer Zoran Milanović, najavivši skoro donošenje odluke o sudbini hrvatskih škverova.

- Brodogradnja preživljava i stvara gubitke već 20 godina. Tako više ne može! Brodogradnja će ostati u Hrvatskoj, brodovi će se i dalje ovdje proizvoditi, nećemo kao neke države ostati bez brodogradnje, ali odluku treba donijeti. Ona se neće svima svidjeti i neće pridonijeti dizanju našeg rejtinga u javnosti, no, što ćemo, takva nam je sudbina, kazao je Milanović na početku današnje Vladine sjednice.

Milanovićev istup došao je nakon što je prije sjednice Vlade prvi potpredsjednik i ministar gospodarstva Radimir Čačić u Banskim dvorima primio Danka Končara, potencijalnog kupca triju škverova – riječkog 3. maja, Kraljevice i Brodotrogira. Končarov posjet Vladi dogodio se nakon što je ministar financija Slavko Linić Končara okarakterizirao kao „neozbiljnog ulagača“.

Izmjenama kontroverznog Zakona o javnom okupljanju, kojeg je Vlada danas uputila na saborske klupe, građanim se, nakon sedam godina, ponovno daje mogućnost prosvjeda na Markovu trgu. Prema Vladinu prijedlogu, građani će se moći okupljati na razdaljini od 10 metara od zgrada Sabora, Vlade i Ustavnog suda, pri čemu je broj prosvjednika ograničen na 1.500. Kao i u slučaju drugih prosvjeda, građani će okupljanje, kaže ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, morati najaviti najmanje 48 sati ranije.

Prosvjedi će se moći održavati od osam do 22 sata. Kako bi se izbjegle nedoumice oko prostora na kojem se može prosvjedovati, Grad Zagreb će u roku od mjesec dana od dana stupanja novog zakona na snagu morati označiti prostor koji je na Markovu trgu dostupan prosvjednicima. Pritom će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić morati voditi računa o povijesnim, arhitektonskim i kulutološkim posebnostima Markova trga.

- Mi ovime ispunjavamo jedno naše predizborno obećanje, zapravo više stav, pohvalio se Milanović.

Čačić o brodogradilištima

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić izjavio je danas da Vlada ima potpuno jasan stav po pitanju privatizacije brodogradilišta, ona moraju biti konkurentna uz zadovoljavanje uvjeta koje postavlja Europska unija te uz osnovnu pretpostavku da će brodogradnja u Hrvatskoj opstati kao djelatnost.

Odgovarajući na pitanja novinara o današnjem sastanku s vlasnikom Jadranskih ulaganja Danko Končarom, potencijalnim kupcem triju brodogradilišta (riječkog 3. maja, brodogradilišta Kraljevica i Brodotrogira), Čačić je nakon sjednice Vlade potvrdio da se posao privodi kraju. "Naravno da se privodi kraju, rekli smo da ćemo to riješiti, mi ćemo takve odluke donijeti tijekom ovog tjedna", rekao je.

"Imamo potpuno jasan stav o tome, brodogradilišta moraju biti konkurentna, moramo zadovoljiti uvjete EU i to ćemo učiniti, a sve to skupa uz prvu i osnovnu pretpostavku da će brodogradnja u Hrvatskoj opstati kao djelatnost", naglasio je Čačić napominjući kako ponovni natječaj za privatizaciju brodogradilišta nije opcija.

Na pitanje novinara je li Končar ozbiljan investitor, Čačić je rekao kako su, što se Vlade tiče, ozbiljni svi investitori, "a naročito kad je riječ o ovako ozbiljnim temama kao što je brodogradnja", te dodao da svakome od njih Vlada pristupa maksimalno ozbiljno i analizira svaku ponudu na ravnopravan način. "A odluke ćemo donijeti u skladu s interesima ove zemlje", naglasio je.

Na primjedbu novinara kako se stječe dojam da Končar jedno govori Vladi, drugo medijima, treće sindikatima, Čačić je kazao kako je "potpuno jasno da nije jednostavno komunicirati s javnošću na tako osjetljivim temama kad o odlukama ovise sudbine tisuća ljudi i obitelji".

"I ne samo ljudi iz Vlade i politike nego i ljudi iz gospodarstva kad o tome govore, vjerojatno s različitim reflektorima, različitim bojama, nastupaju u javnosti", dodao je i naglasio kako se pregovori o poslu ne vode preko televizije. "To ne postoji. Očekivati da ćete imati iskrene pregovarače pred kamerama, to je malo preambiciozno", rekao je.

Končar je nakon današnjeg sastanka, komentirajući sumnje u kvalitetu jamstava koja je ponudio, izjavio da nikada nije ni nudio bankarska jamstva nego korporativna jamstva, a Čačić je upitan jesu li ta jamstva relevantna odgovorio kako je u tenderu "jasno pisalo da tražimo jamstva i dokapitalizaciju".

"Da se željelo napisati bankarska bila bi bankarska, da se željelo pisati 'u dijamantima' bilo bi 'u dijamantima'. Nisam ga ja pisao i ne mislim da je loše napisan", rekao je Čačić.

Upitan kako će se riješiti problem Diokija, Čačić je odgovorio kako je riječ o privatnoj tvrtki o kojoj Vlada, budući da nije vlasnik, ne može voditi računa na vlasnički način.

"To je ozbiljna tvrtka s ozbiljnom proizvodnjom i izvozom pa u tom kontekstu, kao i o svakoj drugoj privatnoj tvrtki moramo voditi računa, ali ne na vlasnički način, jer mi nismo vlasnici. I sada izjave 'mi želimo tretman kao i zaposleni u javnim tvrtkama', bez ljutnje, ali to nije tako", rekao je Čačić.

Markov trg otvoren za prosvjedovanje

Izmjenama Zakona o javnom okupljanju, koje je s današnje sjednice Vlada uputila u saborsku proceduru, ponovno se omogućuje javno okupljanje na Trgu sv. Marka, i to do 1500 sudionika na deset metara od sjedišta Hrvatskog sabora, Vlade i Ustavnoga suda.

Prema dosadašnjim zakonskim odredbama, okupljanje i javni prosvjedi na Trgu sv. Marka nisu se smjeli održavati najmanje 100 metara od tih objekata, što je osporio Ustavni sud ocjenjujući da se ta zabrana ne može opravdati ni interesom državne sigurnosti niti zaštitom prava i sloboda drugih.

Poštujući odluku Ustavnoga suda Vlada predlaže, kazao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, da se ta zabrana ukine i tako se svakome omogući pravo na javno okupljanje i javni prosvjed. "Time je ostvareno da se sačuva bit ustavnog prava na javno okupljanje", kazao je.

Mirno okupljanje i javni prosvjed ograničeni su na 10 metara od zgrada Vlade, Sabora i Ustavnoga suda te po broju sudionika na 1500 osoba, a mogu se održavati između 8 i 22 sata. Skup se mora najaviti, kao i do sada, najkasnije 48 sati prije njegova održavanja.

Na taj je način, dodaje Ostojić, omogućeno pravo građana da poruke vezane uz politička, socijalna i nacionalna uvjerenja i ciljeve prenesu Saboru i Vladi, a istovremeno je omogućen nesmetan rad tih institucija.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović istaknuo je kako građani moraju imati pravo izražavanja nezadovoljstva te dodao kako to pred nekim vladinim zgradama u svijetu, poput Downing Streeta, nije moguće.

"A u Zagrebu je to, skoro pred ulazom u Vladu i Sabor, sada moguće", rekao je Milanović dodavši kako time vladajuća koalicija ispunjava još jedno predizborno obećanje. Smatramo da je to razumno i demokratsko rješenje, dodao je.
Vlada je danas odbila prijedlog Uprave HRT-a za povećanjem TV-pristojbe sa sadašnjih 80 kuna na 82 kune.

Pristojba ostaje 80 kuna

Mjesečna pristojba HRT-u iznosi 1,5 posto prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih u Hrvatskoj, a ona je u prošloj godini, naveo je u svojem zahtjevu HRT, iznosila 5.441 kunu, pa 1,5 posto iznosi 81,61 kunu, zaokruženo 82 kune.
Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš kazao je kako se Ministarstvo kulture protivi tom povećanju nezadovoljno provedbom programskih obveza HRT-a.
Ministarstvo smatra da je program sve siromašniji nizom sadržaja koje je HRT dužan pružiti korisnicima, rekao je dodavši kako je povećanje neprihvatljivo i zbog gospodarske situacije.

"Gospodarska situacija u Hrvatskoj je izuzetno teška i opterećenje domaćinstava koja plaćaju pristojbu prešlo je granicu izdržljivosti, pa je neprihvatljivo da se povećava pristojba, a da pritom građanima nisu ponuđene nove usluge javne televizije", naglasio je Šipuš.

HRT je, primjerice, najavio pokretanje 3. i 4. specijaliziranog kanala, a o tome za sada nema nikakvih informacija u smislu konkretne provedbe, kaže Šipuš.
Premijer Milanović iznio je političko stajalište Vlade da bi povećanje pristojbe bilo štetno. "Iza ovakvog obrazloženja se ne skriva nego jasno stoji naš politički stav da bi u ovoj godini povećanje bilo pogrešno", rekao je.

Na sjednici su prihvaćene i izmjene Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kojima se iz okvira djelatnosti Komore brišu kontrola mjera ruralnog razvoja i vođenje evidencije izravne prodaje za poljoprivredna gospodarstva - dvije djelatnosti koje su određene kao javne ovlasti.

Kontrolu mjera ruralnog razvoja obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a vođenje evidencije izravne prodaje obavljat će sama poljoprivredna gospodarstva.

Vlada je također donijela odluke o dodjeli novčanih nagrada osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima u atletici, stolnom tenisu, kickboxingu, bodybuildingu, fitnessu i bodyfitnessu, te Europskom prvenstvu u stolnom tenisu u sveukupnom iznosu od 486.300 kuna.

Vlada je odredila i da referentni centar za more Agencije za zaštitu okoliša bude splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Vlada predložila donošenje odluke o utvrđivanju neustavnosti i ukidanju Zakona o ništetnosti

Vlada RH na zatvorenom se dijelu današnje, 16. sjednice, očitovala o zahtjevu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije.

Vlada je Ustavnome sudu predložila da donese odluku kojom se utvrđuje neustavnost ovog Zakona te da se Zakon ukine u cjelini, priopćeno je iz Vladinog ureda za odnose s javnošću.

Vlada smatra da osporeni Zakon ne predstavlja nikakvu dodanu vrijednost u odnosu na važeće ugovore koji reguliraju međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima u odnosima između Republike Hrvatske i Republike Srbije, a postojeći pravni okvir čini suvišnom primjenu odredbi osporenog zakona, ističe se u priopćenju.

Jednako tako, Vlada smatra da osporeni Zakon predstavlja organski zakon, te je kao takav trebao biti donesen većinom svih glasova zastupnika sukladno odredbi članka 83. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Naime, saziv Hrvatskoga sabora iz 2008. godine imao je 153 zastupnika, što znači da većinu glasova svih zastupnika čini 77 glasova, a usvojen je sa 72 glasova za, 5 suzdržanih i 0 protiv, navodi se u priopćenju.

Vlada RH je također usvojila Nacrt prijedloga za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7872/2011-4, od 21. rujna 2011. godine, radi povrede Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 78. Zakona o upravnim sporovima predlaže se Državnom odvjetništvu RH da podnese Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke Upravnog suda RH.
Također Vlada RH je na zatvorenom dijelu sjednice, dala očitovanje Ustavnom sudu RH o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH, članka 2. stavka 3. i članka 4. stavka 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu. Vlada smatra neosnovanim izneseno pravno shvaćanje predlagatelja te predlaže Ustavnome sudu da ne prihvati ovaj Prijedlog.

Cjelovita očitovanja Vlade o prethodne tri točke dnevnog reda bit će objavljena uz presude Ustavnog suda, stoji u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošću.

Amandman na konačni prijedlog Zakona o državnim službenicima

Vlada Republike Hrvatske sa zatvorenog je dijela današnje, 16. sjednice, Hrvatskom saboru uputila amandman na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.

Njime se predlaže da se radna mjesta u Uredu predsjednika Hrvatskog sabora i Uredu potpredsjednika Hrvatskog sabora popunjavaju na određeno vrijeme iz reda državnih službenika ili prijmom u državnu službu na određeno vrijeme bez prethodne provedbe javnog natječaja odnosno oglasa za prijam u državnu službu, na isti način kao što se predlaže za radna mjesta u kabinetu ministra, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva te kabinetu predstojnika državnog ureda, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

Osim toga Vlada RH je na zatvorenom dijelu sjednice raspravljala o kadrovskim pitanjima.

Pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture imenovan je Dan Simonić.

Savjetnice predsjednika Vlade, Rina Eterović Goreta, Mirna Ivančić i Anica Balaband razriješene su dužnosti, kao i zamjenica predstojnika Ureda za odnose s javnošću Sandra Puhovski.

Sukladno Poslovniku Vlade RH, dosadašnji predstojnici Ureda-tajnici radnih tijela razriješeni su te imenovani na položaj ravnatelja Ureda-tajnika radnog tijela. Tako je Dalibor Šemper sada imenovan ravnateljem Ureda Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku-tajnikom, Robert Matijević ravnateljem Ureda Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava-tajnikom, Marija Pišonić ravnateljicom Ureda Koordinacije za regionalni razvoj i fondove Europske unije-tajnicom, zatim Ines Uglešić ravnateljicom Ureda Koordinacije za gospodarstvo-tajnicom te Dražen Franolić ravnateljem Ureda Kadrovske i Administrativne komisije-tajnikom.

Razriješeni su dosadašnji pomoćnici tajnika Vlade RH, Željka Bartulović, Vesna Petković i Tihomir Cigić te dosadašnji savjetnici potpredsjednika Vlade RH, Marija Ujević, Sanja Duspara, Marko Popović, Maja Andrić Lužaić, Marina Tatalović, Larisa Petrić, Elizabeta Mađarević, Juraj Jerin i Dario Dudas.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, po položaju je imenovan predsjednikom Upravnog vijeća Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Članovi Upravnog vijeća spomenute Agencije su Maroje Lang, po položaju Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje i Helga Bubanović Devčić, predstavnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom dao je pozitivno mišljenje pa je razriješena dosadašnja predsjednica Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik Nina Perko te članovi Mirko Vadla, Dubravka Šuica, Frano Matušić i Nikola Beusan. Nina Perko ponovno je imenovana predsjednicom spomenutog Upravnog vijeća, a Davor Penić, Branko Negodić, Stjepko Kordić i Nikola Beusan novoimenovani su članovi.

Uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, predlaže se Skupštini društva HŽ Infrastruktura d.o.o. imenovanje Marka Cara za člana Uprave Društva.

Također, uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Skupštini društva Agroduhan d.o.o. predlaže se opoziv dosadašnjih članova Nadzornog odbora Đure Matovine, Stjepana Vencla i Josipa Joba te izbor Željka Kumrića, Slobodana Perića i Ljubiše Andžića novim članovima. Nadzornom odboru predlaže se imenovanje Željka Kumrića predsjednikom Odbora.

Dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Velimir Božikov razriješen je te je imenovana nova predsjednica Marija Strnad Pešikan. Isto tako, razriješeni su članovi Vijeća Luka Vončina i Ivo Krhen, a imenovani novi članovi Ivana Saucha i Tomislav Jadan, navodi u priopćenju Vladin Ured za odnose s javnošću.

Linić: Vlada je dala dovoljno elemenata da agencije zadrže kreditni rejting

Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas da je hrvatska Vlada kroz svoj program dala dovoljno elemenata kreditnim agencijama da zadrže sadašnji kreditni rejting Hrvatske.

Linić je novinarima ispred Banskih dvora, upitan kakav ocjenu očekuje od agencije Standard & Poor's, čiji su predstavnici ovih dana bili u Hrvatskoj, kazao kako je uvijek bitno kako agencije ocjenjuju program vlade.
"Smatram da smo dali dovoljno obrazloženja da ova Vlada ozbiljno razmišlja i da je fiskalna konsolidacija na programu ove Vlade, ali i bitka za gospodarski razvoj. To je razlog da smatramo da smo dali dovoljno elemenata da se ove godine zadrži postojeći rejting, a vidjet ćemo njihov odgovor", rekao je Linić.
U okviru uobičajene godišnje provjere hrvatskog kreditnog rejtinga u Hrvatskoj su najprije, početkom veljače boravili predstavnici agencije Fitch Ratings, početkom ožujka agencije Moody's, a zadnjih dana i predstavnici agencije Stanadar & Poor's (S&P).

Agencija Fitch je početkom ožujka potvrdila važeći rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti na 'BBB-' i za zaduživanje u domaćoj valuti na 'BBB', uz negativnu prognozu.

Fitch je u toj svojoj objavi također istaknuo da su Hrvatskoj potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije i strukturne reforme kako bi se potaknuo gospodarski rast i stabilizirale javne financije.

Svoje ocjene nakon posjeta Hrvatskoj još trebaju dati agencije Moody's i S&P.
Po agencija Moody's, važeći hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti je Baa3, uz stabilan trend, dok S&P za Hrvatsku trenutno ima rejting 'BBB-', uz negativnu prognozu.

HINA / JL / PSD