Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Zbog Branka Grčića će SDP izgubiti sljedeće izbore .... a ne zbog Milanovića. Hrvoje, Split

Detalji o usluzi >

Hrvatska

Objavljeno 10.10.2010. u 21:34

NOVČARSKE KUĆE spremne su financirati ne samo studente nego i srednjoškolce, ALI SAMO ZA IMUĆNIJE

Hoćete studentski kredit od 10.000 eura? Za deset godina banci ćete vratiti 14.000 eura

Splitska banka dosad je odobrila kredite za oko 2500 studenata. Zagrebačka ih banka isplaćuje u mjesečnim iznosima, što se kreću od 70 do 700 eura

Roditelji djece koja sada idu u jaslice i vrtiće mogli bi već sada početi štedjeti za njihovo studiranje kako bi izbjegli zaduživanje te olakšali život sebi i potomcima. Štednja je uvijek jeftinija od kredita, a ako se u njega već mora, lakše je podnijeti manji dug.

Primjerice, 10.000 eura studentskog kredita na rok otplate od 10 godina znači 116 eura mjesečne rate, a u konačnici se otplati glavnica i još 3900 eura kamate. S druge strane, ako se svakog mjeseca u banci štedi iznos te mjesečne rate, oročava uz kamatu od tri posto, nakon šest godina i četiri mjeseca skupit će se 10.000 eura.

Ako se oročava novac na banci i svaki mjesec izdvaja po 84 eura, uz godišnju kamatu od tri posto, trebat će malo manje od devet godina za prikupljanje 10.000 eura.

Polica osiguranja

U Hrvatskoj kredita za studiranje ne fali, banke nude više opcija: kredite za školarine i upise te linije za troškove školovanja na studijima u kojim se pokrivaju prehrana, stanovanje, nabava udžbenika, informatičke, laboratorijske opreme, studijska putovanja...

U pravilu se krediti za upis koriste jednokratno, a oni za troškove studiranja studentima se, ovisno o banci, isplaćuju jednokratno ili, što je najčešće, u mjesečnim tranšama. Zagrebačka ih banka isplaćuje u mjesečnim iznosima, što se kreću od 70 do 700 eura, a u Privrednoj banci Zagreb je ta mjesečna isplata limitirana na 300 eura.

Uz to, banke na kredite za troškove studiranja odobravaju i do godine dana počeka otplate nakon završetka studija. U tom se vremenu može naći zaposlenje i početi vraćati kredit bez opterećivanja roditelja. Roditeljima ili izvanrednim studentima koji su zaposleni na neodređeno vrijeme i sami financiraju svoj studij, za iznose do 10.000 eura kredita banke traže da budu kreditno sposobni, a ako nisu, onda im sudužnik može pojačati tu sposobnost.

U nekim još treba priložiti riziko ili police životnog osiguranja ili po jednog jamca, a za veće iznose se traže jamci i/ili hipoteke na nekretnini. Societe Generale Splitska banka već devet godina nudi ove kredite i do danas ih je odobrila za oko 2500 studenata. Kažu da u odnosu na lani imaju povećani interes roditelja i studenata te su zabilježili rast broja odobrenih kredita od preko 40 posto.

Ta je banka specifična jer kreditira upise srednjoškolcima, pa kredite odobrava za troškove redovnog i izvanrednog upisa u privatne srednje škole ili gimnazije, te na studije u zemlji i inozemstvu. Banke nerado govore o broju i vrijednosti odobrenih studentskih kredita, samo su nam u dvije od pet velikih banaka bili spremni reći nešto detaljnije o svom portfelju.

Uz Splitsku, samo u Erste&Steiermarkische nisu preskočili ta pitanja te su rekli da su u prvoj polovici ove godine plasirali ukupno 103 kredita za školovanje u iznosu od 3,7 milijuna kuna, a lani 4,8 milijuna kuna u 120 kredita. Od 2003. godine, kada je Erste banka uvela te kredite pa do danas, realizirano ih je oko 600.

PIŠE SANJA STAPIĆ

Tata mi je Harry Potter

Ponekad mi se čini da moji u podrumu imaju kakav zlatni rudnik, smije se Petar, kao da mi je tata Harry Potter – svakog se mjeseca nađe tih 2500 kuna za moje studiranje.

Petrov otac jedini u obitelji radi, stariji brat je upravo diplomirao, mlađi ide još u srednju školu... Stavljali su roditelji “na stranu”, računajući kako će im sinovi jednog dana krenuti na studij...

Poček do 12 mjeseci

Iz Erste banke kažu da se kod njih studentski krediti isplaćuju jednokratno ili u mjesečnim ili kvartalnim obrocima do završetka studija, tijekom maksimalno sedam godina. Nakon isplate cijelog iznosa kredita, kredit se vraća u roku do sedam godina uz mogućnost počeka do 12 mjeseci.

Navode da je dodatna prednost kredita za troškove školovanja što se može koristiti za cijelo vrijeme studiranja uz plaćanje kamate samo na iskorišteni iznos. Nakon što se kredit isplati u cijelosti, tada se počinje vraćati banci, i to u otplatnim anuitetima. Dogovori li se poček otplate do godine dana, u tom se razdoblju plaća kamatu.

Godina studija za 30.000 kuna

Troškovi za jednu godinu studija kreću se od 15.000 do 30.000 kuna. Školarine su bitne prilikom upisa na fakultet, no za njegovo završavanje važniji su ukupni troškovi, pa studenti lošijeg ekonomskog statusa često odustaju od fakulteta kada postanu svjesni koliko im novca treba za smještaj, prijevoz, hranu, skripte... Rekao je to Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja na javnom predavanju magazina “Banka”.

Petar: Izgubiš li godinu, banka ti već steže omču...

Kada smo čuli za studentski kredit, odmah nam je “zazvonila” Amerika, kako njihovi studenti samo uz pomoć tih kredita uspiju isfinancirati studij, ali potom barem pet-šest godina rade da bi ga otplatili, kazuju nam splitski studenti Tonči i Petar (podaci poznati redakciji). Razmišljali su, priznaju, i oni o tome, ali su odustali u zadnji čas. Zašto, pitamo.

Problem prvi: jamci i sudužnici! - Ko mi normalan može biti jamcem u ovo ludo vrijeme kada pola države otplaćuje dugove druge polovice? - pita i sebe i nas Tonči, dvadesetogodišnji student informatike iz neretljanske doline.
Odmah se ubacuje Petar (23), kojemu se već smiješi titula diplomiranog inženjera elektrotehnike.

- Student mora biti kreditno sposoban! Ma, molim te, kako ja mogu biti kreditno sposoban bez kune i lipe? - opet će pitanjem.
Pojašnjavaju nam kako su im kolege uzimali kredite, ali to su oni koji su – izvanredni studenti.

- Redovni sam student, mjesečno mi starci šalju dvije i pol tisuće kuna, kad platim stan, režije i hranu – sram me reć, ali ne ostane mi baš za izać, a kamoli curu odvest u kino, ljuti se na svoju financijsku situaciju Petar.
- Kada ubodemo kakav honorarni posao, sritni smo ko mala dica - ubacuje se Tonći.

Vraćamo se pričom na kredite, jadikovanje ionako nikom nikada nije pomoglo i kazuju nam momci kako su sada sretni što su ipak odlučili ne moliti roditelje da im svojim imanjem garantiraju otplatu kredita. - Nije ovdje ništa sigurno, ne može mi nitko garantirat da ću odmah po završetku studija dobiti posao i moći vraćati kredit, ne bi nikad bio slobodan čovjek - veli mladi informatičar.

- Čujem da se oko roka počeka svašta muti, ako izgubiš primjerice godinu, u roku od petnaest dana stiže ti prva rata, takozvana kaznena - prepričava nam Petar tuđa iskustva.


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: dosljedan | Komentirano: 11. listopad 2010. 14:56
eto ikusija i price o "Raju na zemlji koji su Branitelji unistili"

Daj, smiri se!
To tvoje strapanje o "besplatnom skolovanju" u sfrj od kolijevke do groba drzi vodu kao i reseto.

Vecinu troskova studiranja i danas, kao i u sfrj, cine skripte i knjige izdane od profesora fakulteta, koje je student i danas kao i prije obvezan kupiti ako misli proci (pitati bilo kojeg dipl. ing brodogradnje, danas 40-50 godisnjaka).

Vecina studenata medicine je danas, kao i u sfrj, u stvari djeca doktora medicine ili faca iz "struktura", jer se druge tamo niti pripusta niti ih se pripustalo.

Konacno, roditeljima cije djete je sudent u gradu gdje nema rodbinu niti zivi, pa mu mora placati podstanarstvo, nije bilo nimalo lako ni onda ni danas.

A oni koji studiraju u mjestu stanovanja mogu se zezati sa obvezama, jer godisnja skolarina, ako je i placaju, iznosi u vrh glave dvomjesecnu rentu malog i vlaznog podstanarskog stana (ukupno oko jedne prosjecne mjesecne place).

Opet si "promasio ceo fudbal", jer ako se negdje, (i bolonjskom procesu unatoc), stanje nije promjenilo od vremena 70-ih proslog stoljeca, onda je to u visokom skolstvu.

Ako ne vjerujes meni, pitaj bilo kog svjezijeg studenta, recimo prava, koji je imao "srecu" za profesora imati dr. Viskovica.
Komentar od: cato | Komentirano: 11. listopad 2010. 14:22
A, ko 'oce kredit, more ga uzet, a ko nece, ne mora.
Samo, ljudi moji, kamata od 7% nije ni za lude. U SAD-u, na primjer, je 2.75% i jos drzava placa kamate do diplome studenta.
Komentar od: Jacob | Komentirano: 11. listopad 2010. 9:56
Banke su središta zelenaštva i nesreće Hrvatskog Naroda,one su iskamčile i zadnje novce iz tog korpusa putem lažnjak firmi financijskog inženjeringa tipa forex, i u prošlosti nikad razjašnjenih okolnosti legalne pljačke ljudi.Svi ulični "mijenjači" valuta njihov su izum i konstrukcija.Nikad ih nije USKOK ni pogledao a kamoli istraživao,jer su one Država u Državi.Danas je jedino istinsko robstvo biti zadužen od strane Banaka, ništa ne daju za vašu krv,koju siasju iz dana u dan.Bojkotirajmo te ustanove!!
Komentar od: zemlja konobara i prodavačica | Komentirano: 11. listopad 2010. 7:47
kad završite faks sigurno ćete imati prednost pri zapošlavanju u kafiću ili nekoj velikoj trgovini
Komentar od: zemlja konobara i prodavačica | Komentirano: 11. listopad 2010. 7:32
pa to je normalno na Zapadu, kredit je nužno zlo koje se poslije višestruko isplati ako je student ozbiljan da završi pravi faks
Komentar od: asper | Komentirano: 10. listopad 2010. 22:35
Možda je taj kredit kao u PBZ-a gotovinski. Oko 9%,a kad zaračunaju sve dodatne harače, uz igre s fondovima i životnim, to ode na 16% lihvarskih kamata! Kad Hrvatska prestane biti kolonija stranih lihvara moći će se razmišljati i o kreditima, a do tada čuvajte se, ili će te se osjećati kao da ste osuđeni na višegodišnju robiju!
Komentar od: anita10 | Komentirano: 10. listopad 2010. 22:25
Najljepša vam hvala na ovako dobroj ideji, ali razmišljat ćemo o štednji tek kada budemo mogli trošiti po željama, a ne po prioritetima osnovnih životnih potreba i režija !
Komentar od: evala | Komentirano: 10. listopad 2010. 21:58
Joj šta volim ove "stručne" komentare novinara koji valjda pišu o sljedećim epizodama Šeherezade i dijele ekonomske savjete o kreditima u isto vrime. Naslov i uvod izgleda kao nešto "nevjerojatno" a u stvari je matematička glupost. Ako novinar misli da je to tako nevjerojatno profitabilno neka meni posudi 10.000 i ja mu za 10 godina vratim 14.000.
A pazi onda savjeta da se može štediti na vrijeme pa ćeš za isti iznos kao za ratu kredita u samo 6 godina skupit isti iznos! A đe je ba inflacija!? Ili novinar misli da će za 6-10 godina školovanje koštati isto?
Neznam tko je jadniji, ovakvi novinari koji kao dijele savjete (ogradili se oni od toga ili ne, ovakav tekst to radi neukima)... ili oni koji financijske savjete slušaju od ovakvih novinara.