Zaboravljeni od 1987.
U Krivodol smo došli na poziv Luke Gilića, diplomiranog inženjera kemije u mirovini, sa splitskom adresom, ali sve češćeg stanovnika Krivodola, nezadovoljnog što bi mu za dolazak do obnovljene rodne kuće u zaseoku Gilić-Kuko bio puno primjereniji kakav gusjeničar nego osobno vozilo.
Naime, od zaseoka Gilića pa dalje kojih dva kilometra do zaseoka Gilić-Kuko, Lagator i Koprčine u Kovačinama vodi cesta toliko izrovana vodom da se cestom teško može nazivati. Da bi prošao njome, automobil mora skakati s kamena na kamen, poput koze. Na vožnju takvom cestom liječnici bi trebali upućivati pacijente za koje nisu sigurni imaju li bubrežne kamence. Ako bi ih imali, od treskanja bi se sigurno pokrenuli...
– Krivodol je preživio tragediju 29. ožujka 1944. godine kada su SS-ovi zločinci pobili 149 naših mještana. Nije preživio nebrigu vlasti od tada pa sve do današnjih dana. Zato danas u cijelom Krivodolu imamo samo dvojicu stalnih stanovnika, mojega brata i još jednog čovjeka u zaseoku Lagatoru. Uz njih imamo više od stotinu stalnih vikendaša koji redovito dolaze, obnavljaju stare kuće, koji umrlom selu vraćaju život. I ja sam jedan od njih. U tomu nam je najveća barijera cesta. Ne tražimo ništa posebno, niti postavljamo imperativ asfalta. Ali zahtijevamo, i bit ćemo uporni do kraja, da nam se omogući doći do naših kuća prohodnom cestom. To je dužnost Grada Trilja, čiji čelnici za nas nemaju baš nikakvo razumijevanje – kaže Gilić.
Ovaj 69-ogodišnji inženjer 26 godina radio je u triljskoj “Cetinki”, pet godina u Italiji, a razliku do mirovine u još dvije-tri manje tvrtke. U Krivodolu je proveo prvih 13 godina života te se inficirao ljubavlju prema Kamešnici. Cestom kojom je danas gotovo nemoguće proći, Gilić je pješačio osam godina dok je pohađao osnovnu školu. I sjeća se da je bila održavana i ravna kao da je asfalt.
Kako su iz Krivodola odlazili njegovi stanovnici, najviše u Grab i Trilj, na cesti su sve rjeđe bili cestari. Posljednji put cesta je bila kvalitetno nasuta i poravnata 1987. godine. Negdje u isto vrijeme kada su u Krivodol dovezli drvene stupove i navijestili elektrifikaciju. Struja u Krivodol došla nije, a stupovi su, kažu, prispjeli za elektrifikaciju jednog zaseoka u Dinari.
’Grad Trilj dužan je održavati cestu...’
– Ovdje je svakog vikenda ljudi kao pčela u košnici. Asfalt od Velića do Krivodola postavljen je 2010. godine. Asfaltirali su polovicu seoske ceste. Čija je druga polovica? I čiji smo mi? U rujnu 2012. godine pisao sam gradonačelniku Trilja Ivanu Šipiću, a kad mi nije odgovorio, pisao sam županu. Ni od njega ni pisma ni razglednice. Jedino su na ova dva kilometra uništenog makadama posuli dva kamiona jalovine. Da nam zamažu oči, jer nisu godinama prije, a ni kasnije. Onda sam Šipića prozvao preko radija i pitao kakve su mu namjere za ovu cestu. Odgovorio je da Trilj ne može, ali da hoće Županija. Ja onda javno, preko radija, pitam Županiju, ali odgovora nisam dobio.
- Poslije svega, nas 92 stalna korisnika ove ceste napisali smo Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja prijavu protiv Grada Trilja i gradonačelnika Ivana Šipića. Po Zakonu o komunalnom gospodarstvu, Grad nam je dužan cestu održavati u stanju prohodnosti. Očekujemo i vjerujemo da će Ministarstvo uputiti inspekciju koja će prisiliti Grad da nam uredi i održava cestu. U protivnom, svi mi korisnici ceste krenut ćemo s pojedinačnim tužbama za naknadu štete koju zbog ovakve ceste stalno trpimo – kaže Gilić.
TEKST I FOTO: TONI PAŠTAR
|
Šipić: Dat ću nalog da se iziđe na terenŠto o svemu kaže prozvani triljski gradonačelnik? – Na području naših naselja imamo više od 500 kilometara lokalnih i nerazvrstanih cesta. Mi nismo financijski sposobni kvalitetno skrbiti o svim tim cestama. Ova cesta kroz Krivodol jedna je od takvih. Prošle godine smo, sjećam se, nešto nasipavali i popravljali. Predložit ćemo da dobije status županijske ceste jer se veže na cestu prema Ljutu i bila bi alternativa postojećoj županijskoj cesti od Voštana preko Roža do Rude. Do tada ćemo intervenirati na najugroženijim dionicama. Ovih dan-dva dat ću nalog radnicima naše komunalne službe da iziđu na teren, snime stanje i procijene koliko bi trebalo utrošiti da bismo sanirali najkritičnije dijelove ceste. Za nasipavanje ću pokušati osigurati dio mljevenog asfalta koji će se frezati tijekom obnove županijske ceste Bisko – Dugopolje. Više od toga za sada ne možemo učiniti – kaže Ivan Šipić. |