Župan Zlatko Žervnja naumio je uložiti 178 milijuna kuna u izgradnju petnaest luka među kojima se našla i ova – Krilo Jesenice s flotom od 120 brodova i tri stotine godina starom tradicijom najprije salbunara, a potom turističkih brodova.
U topli mirni jesenski dan većina trabakula i jedrenjaka odmara se od sezonskoga rada po Jadranu. ‘Ljepotice’ su to koje valja ‘ušuškati’ da prezime, pokrpati šta se pohabalo i pripremiti za sljedeće ljeto. Neke još krstare i uskoro će se skrasiti među dva lukobrana šta su ih njihovi vlasnici sami ‘na divlje’ podigli kroz desetljeća ne bi li flotu zaštitili od jače tramuntane i juga.
Sami smo gradili
- Je, mi smo to sami gradili i sad plaćamo za održavanje ovih vezova – kaže Mate Grubiša, sin brodovlasnika Pave, dok struže po palubi svoje ‘Afrodite’.
- Ništa nam ne smeta da se sagradi nova luka, ali neka bude razumna cijena veza. Ima ih sada koji ne plaćaju ništa i bilo bi dobro da plaćaju svi. Bit će vezovi organiziraniji, a ne kao sada, kad su brodi vezani ka’ srdele jedan na drugoga. Onda ćemo valjda imat i struju, a ne da je moramo dovlačit od kuće.
- Od kuće? Kako?
- Lipo, pružamo ih priko ceste i stabala. Jel’ vi znate da je nama Županija već poslala račune i to od Nove godine na ovamo. Nisu mali, ali nikad nismo ništa ostali dužni pa nećemo ni ovi put. Kažu da smo najzaduženija općina, normalno kad smo svi u kreditima, ali sve uredno plaćamo jer bi nam oduzeli subvencije. Meni je drago da će se gradit luka – zaključuje Mate.
- I nama bi bilo drago i to što prije – kaže Jerko Roglić, načelnik općine Dugi Rat, koja je nadležna i za Kriljane.
Stvar je, po njemu, jednostavna – bilo bi reda, a od koncesije bi trećina novca godišnje ‘kapala’ i siromašnoj općini, a ostatak županiji. On računa kako bi to godišnje bilo oko dvije tisuće eura za općinu čiji proračun je oko 15 milijuna kuna. Pitanje je jedino, dodaje Roglić, bi li koncesija pripala brodarima ili nekom drugome.
- Znam da bi oni volili da pripadne njima i bilo bi dobro, ali ‘oće li oni bit najpovoljniji ponuđači, vidit će se na natječaju – objašnjava Roglić.
- Razgovarajte malo i s radnicima – dobacuje nam dobro raspoloženi čovjek u trlišu vidjevši nas s načelnikom.
- To su van ovdi judi velika srca.
- Ma je, ali sada će se gradit luka otvorenog tipa, čak i trajektno pristanište, nećete više ovdi moć’ popravljat brod.
- A nego di ću?
- U neki škver ćete, moj šjor, morat ić.
- A onda je gotovo, moremo odma potopit brodove. Ako buden još mora plaćat škver, šta ću zaradit. Platin porez na svaku stvar šta je kupin, na svakog zaposlenog, održavanje... – snerva se Edo i u to dobaci: ‘Načelniče, borite se za ove ljude!’.
- Ma šta ću se borit, treba bit reda i to je sve. Valjda će im se omogućit mjesto za manje radove – načelnik će više za sebe nego Edi.
Ali, svaki namjernik potvrdit će da je lučica nakrcana i muljava.
- Treba još izraditi studiju utjecaja na okoliš, a to će potrajati - informira nas Roglić.
On upozorava da će vjerojatno biti i rušenja i to nekoliko garaža uz more radi treće trake kojom bi se išlo do trajektnog pristaništa. Nije sporan silazak s magistrale do trajekta, može se to izvest, uvjerava nas. Na brzu cestu Trogir – Omiš sagradio bi se priključak...
- A naš svit bi od svega ima velike koristi jer bi onda Krilo bilo naša matična luka. Rasteretili bi van ondi u Splitu kod Lučke kapetanije, rasteretiri bi Trogir i neka druga mista, a naše misto bi ubiralo lučke takse – kaže nam Matin otac, poznati brodovlasnik Pave Grubiša i ovako to objašnjava:
- Zašto naš svit ne bi krca verduru u brod, kumpire i kapulu, a ne da zarađuju drugi? Zašto mi ne bi imali svoje praone, čistačice i druge obrte?
I tako, šjor Pave spomene obrt, a mi smo se morali sjetit da mu je zet Gordan Maras, ministar baš od obrta i one ćakule da mu je on pomogao za kredit.
- Onda, vaša je ‘Afrodita’, imate li još koji brod?
- Za petnaest dana stiže ‘Kleopatra’ – ponosno će Pave.
- A isto se priča da vam pomaže zet – inpicajemo.
- Je, zet mi je sagradija prvi brod i sad mi kupuje drugi! Ovako ću vam reć’: svojoj ćeri još uvik ja pomažen, pa se nadan da bar malo pognen i zetu. A dok on poštiva moju ćer i ja poštujen njega!
- Ništa nam ne smeta da se sagradi nova luka, ali neka bude razumna cijena veza. Ima ih sada koji ne plaćaju ništa i bilo bi dobro da plaćaju svi. Bit će vezovi organiziraniji, a ne kao sada, kad su brodi vezani ka’ srdele jedan na drugoga. Onda ćemo valjda imat i struju, a ne da je moramo dovlačit od kuće.
- Od kuće? Kako?
- Lipo, pružamo ih priko ceste i stabala. Jel’ vi znate da je nama Županija već poslala račune i to od Nove godine na ovamo. Nisu mali, ali nikad nismo ništa ostali dužni pa nećemo ni ovi put. Kažu da smo najzaduženija općina, normalno kad smo svi u kreditima, ali sve uredno plaćamo jer bi nam oduzeli subvencije. Meni je drago da će se gradit luka – zaključuje Mate.
- I nama bi bilo drago i to što prije – kaže Jerko Roglić, načelnik općine Dugi Rat, koja je nadležna i za Kriljane.
Stvar je, po njemu, jednostavna – bilo bi reda, a od koncesije bi trećina novca godišnje ‘kapala’ i siromašnoj općini, a ostatak županiji. On računa kako bi to godišnje bilo oko dvije tisuće eura za općinu čiji proračun je oko 15 milijuna kuna. Pitanje je jedino, dodaje Roglić, bi li koncesija pripala brodarima ili nekom drugome.
- Znam da bi oni volili da pripadne njima i bilo bi dobro, ali ‘oće li oni bit najpovoljniji ponuđači, vidit će se na natječaju – objašnjava Roglić.
- Razgovarajte malo i s radnicima – dobacuje nam dobro raspoloženi čovjek u trlišu vidjevši nas s načelnikom.
Rušit će se garaže
- Zoven se Edo Jelinčić, Postiranin, vlasnik broda „Senia“ – referira nam i odmah hvali Kriljane šta su ga, kaže, ‘prije osan godin ljubazno primili na svoj vez’.- To su van ovdi judi velika srca.
- Ma je, ali sada će se gradit luka otvorenog tipa, čak i trajektno pristanište, nećete više ovdi moć’ popravljat brod.
- A nego di ću?
- U neki škver ćete, moj šjor, morat ić.
- A onda je gotovo, moremo odma potopit brodove. Ako buden još mora plaćat škver, šta ću zaradit. Platin porez na svaku stvar šta je kupin, na svakog zaposlenog, održavanje... – snerva se Edo i u to dobaci: ‘Načelniče, borite se za ove ljude!’.
- Ma šta ću se borit, treba bit reda i to je sve. Valjda će im se omogućit mjesto za manje radove – načelnik će više za sebe nego Edi.
Ali, svaki namjernik potvrdit će da je lučica nakrcana i muljava.
- Treba još izraditi studiju utjecaja na okoliš, a to će potrajati - informira nas Roglić.
On upozorava da će vjerojatno biti i rušenja i to nekoliko garaža uz more radi treće trake kojom bi se išlo do trajektnog pristaništa. Nije sporan silazak s magistrale do trajekta, može se to izvest, uvjerava nas. Na brzu cestu Trogir – Omiš sagradio bi se priključak...
- A naš svit bi od svega ima velike koristi jer bi onda Krilo bilo naša matična luka. Rasteretili bi van ondi u Splitu kod Lučke kapetanije, rasteretiri bi Trogir i neka druga mista, a naše misto bi ubiralo lučke takse – kaže nam Matin otac, poznati brodovlasnik Pave Grubiša i ovako to objašnjava:
- Zašto naš svit ne bi krca verduru u brod, kumpire i kapulu, a ne da zarađuju drugi? Zašto mi ne bi imali svoje praone, čistačice i druge obrte?
I tako, šjor Pave spomene obrt, a mi smo se morali sjetit da mu je zet Gordan Maras, ministar baš od obrta i one ćakule da mu je on pomogao za kredit.
- Onda, vaša je ‘Afrodita’, imate li još koji brod?
- Za petnaest dana stiže ‘Kleopatra’ – ponosno će Pave.
- A isto se priča da vam pomaže zet – inpicajemo.
- Je, zet mi je sagradija prvi brod i sad mi kupuje drugi! Ovako ću vam reć’: svojoj ćeri još uvik ja pomažen, pa se nadan da bar malo pognen i zetu. A dok on poštiva moju ćer i ja poštujen njega!
Parkiralište, restorani, šetnica...Kako je predstavljeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Krilu Jesenice bit će izgrađena marina za domaće vlasnike brodica i trajektno pristaništa kojim bi se rasteretirala linija Split – Supetar. Mještani bi, prema prvim informacijama, dobili 110 vezova, no kako nas informira brodovlasnik Pave Grubiša, već se pregovara o 120 vezova kolika je kriljanska turistička flota. Zaštita akvatorija luke izvedena je južnim i istočnim lukobranom koje su mještani sami izgradili, ali kako je riječ o improvizacijama, ni materijal ni gabariti nisu odgovarajući. U Županijskoj lučkoj upravi tvrde da će se sve što je izgrađeno uklopiti u konačno rješenje. Planira se izgradnja parkirališta, trgovine, restorana, sportsko igralište, obalna šetnica, suha marina s dizalicom, novi gat...Ako je još u devetnaestom stoljeću Krilo imalo parobrodsku liniju, što je prepreka da danas ima trajekt? |
Ercegović: Cijene su nam prioritetArsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara Split, kaže nam da su mještani ipak podijeljenih mišljenja oko gradnje luke. - Osobno pozdravljam gradnju luke, ali ljudima su prioritet cijene vezova. Sada se ne plaća i jasno mi je da to nije fer. Ali, mi smatramo da bismo danas sutra trebali imati prioritet pred onima koji nisu mještani kad je u pitanju i da bi nama, domicilnom stanovništvu, vez trebao manje koštati. I zato bi morali naći razumno rješenje. Govore nam da smo bespravno gradilu lukobrane, a mi smo ih gradili od potribe. Neka Lučka uprava napravi nove po užancama struke, kaže Ercegović. |
