SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 295316 [title] => Duje Dorotka o svoja dva magistarska rada: Trava nije užas - JNA tatoo kao uspomena [alias] => duje-dorotka-o-svoja-dva-magistarska-rada-trava-nije-uzas-jna-tatoo-kao-uspomena [catid] => 264 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => U ‘Spektru’ prezentiramo dva zanimljiva magistarska rada mladog splitskog antropologa i etnologa Duje Dorotke (26), koji je netom završio zagrebački Filozofski fakultet, a vrijedna su medijske pažnje zbog originalnog i intrigantnog izbora tema, te saznanja koja su nova za našu javnost. U prvom radu se bavi poviješću i razlozima zabrane konoplje, čudesno korisne biljke koja nije izdržala sraz s američkom korporativnom mašinerijom, a drugoj je tema tetovaže u JNA. Pa uronite; ako vas zagolicaju ovi sažeci - kod Duje možete nabaviti kompletne tekstove...

Onda vi mislite, kao i ja, kako je kanabis, u svijetu zabranjen zbog štetnosti po ljudsko zdravlje te zbog efekta opijata? Antropolog Duje Dorotka u svom radu objašnjava kako je kanabis zapravo zabranjen zbog – ekonomskih razloga. Javni stav o konoplji se zadnjih godina bitno ublažava, pa je se danas spominje kao biljku čije ulje liječi neizlječive bolesti i jeftinu sirovinu za stotine industrijskih proizvoda, no zbog razloga koje ćemo navesti još uvijek je u većini zemalja svijeta s one strane zakona.

Još od najranijih kineskih zapisa ova biljka je hvaljena kao vrlo korisna, velikog uporabnog potencijala, primjerice u izradi tekstila (odjeću od ovog materijala Evropi su prvi približili pradavni Skiti), medicini ili proizvodnji hrane i ulja, pa i konop je dobio ime po konoplji, no postupno je proglašena nepoželjnom. Barem dvije i po tisuće godina prije Krista indoevropski narodi su konopljine pripravke koristili u medicinske i obredne svrhe, a arheolozi su starost prvog papira načinjenog od konoplje procijenili na dvije tisuće godina, naravno izumljen je u Kini, dok su ga Evropljanima 'otkrili' Arapi, koji su tehnikom proizvodnje ovladali krajem osmog stoljeća što je otvorilo put Guttenbergovu izumu tiskarskog stroja 1439. godine.

Korištenje ove biljke u evropskim zemljama više od tisuću godina isključivo će se vezivati uz proizvodnju užadi, tekstila i opreme za brodove. A riječ je bila o vrlo kompliciranom načinu pretvaranja biljaka u niti, tim prije što je voda korisna u proizvodnji bila otrovna za ljude i životnije, a glavni biznis su vodili Rusi.

Tko je onda prvi započeo kampanju protiv ocrnio konoplju? Nećete vjerovati - putopisac Marko Polo, mada ni sam toga nije bio svjestan! Na putu kroz 'zemlje Saracena' u blizini grada Kobiana čuo je legendu o 'Starcu iz planina', lokalnom heretiku koji je na planini izgradio tvrđavu i u njoj prekrasan rajski vrt. Uz pomoć očaravajuće moći svojeg vrta i 'mističnog napitka', Starac okuplja vojsku fanatika koji su spremni učiniti sve za njega. Početkom devetnaestog stoljeća europski intelektualci, najprije Francuzi, prihvaćaju ovu legendu kao 'priču o Asasinima', a ime dobivaju kao uživatelji misteriozne tvari kojeg su prepoznali u - hašišu, zapravo ekstraktu plodova ženske konoplje, premda ga Polo u zapisu ne spominje!

Posao s konopljom u međuvremenu je došao do Amerike, tadašnje engleske kolonije, u kojoj se proizvodnja potiče dobrim cijenama i oslobađanjem od dijela duga, no prvi Ameri proizvode zadržavaju za sebe.

- Čak i u najprimitivnijem obliku, njen uzgoj i prerada osiguravaju barem dvije temeljne ljudske potrebe - hranu i odjeću, pa i vojnu opremu. Upoznavši svoje kolonijalne podanike s konopljom, Englezi su učinili bitan korak ka američkoj neovisnost a da toga nisu bili svjesni – tumači Dorotka, dodavši kako je proizvodnja konoplje u Americi doživjela procvat nakon osamostaljenja, a najteži posao odrađivali su robovi.

- U proizvodnji tekstila konopljina tkanja sve više padaju u sjenu drugih tradicionalnih materijala, poput vune, pamuka i lana, a industrija papira okreće se novim, svježim izumima: dobivanju papira od drveta, a do kraja stoljeća većina svijeta će prigrliti ovu jeftinu metodu – kaže mladi antropolog, navodeći kako je 1916. godine američko Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo da će usavršavanjem stroja za odvajanje konopljinih vlakana američko gospodarstvo doživjeti ponovni procvat industrije konoplje. Samo godinu dana kasnije Henry Schlichten patentirao je dekortizator, stroj koji je gotovo savršeno obavljao posao odvajanja vlakana od srčike, a krajnji produkt sačinjavala su vlakna za proizvodnju užadi i tekstila, mljevena srčika za izradu pulpe u proizvodnji papira, te prirodno ljepila na bazi lignina koji donekle zamjenjuje sintetička ljepila korištena u miješanju pulpe za papir. Rezultat svega ovoga trebao je biti dvostruko jeftiniji, puno izdržljiviji i kvalitetniji papir u čijoj je izradi svaki hektar konoplje spašavao četiri hektara šume!

Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća Schlichtenov stroj već je ušao u širu proizvodnju, te je postajao sve dostupniji srednjim i malim poljoprivrednicima koji su se bavili konopljom.

No kapitalistički ekonomski sustav čiji su prvaci angažirani u drvnim, tekstilnim i drugim industrijama neće se tek tako pomiriti s činjenicom da jedno novo otkriće stare biljke može vrlo lako njihova poduzeća dovesti na koljena.

Umnogome je njezinoj sudbini presudio William Randolph Hearst, poduzetnik i kralj žutog tiska. Do kraja dvadesetih i početka tridesetih godina mediji sve češće izvještavaju o 'novoj vrsti droge' meksičkog porijekla koja prijeti američkom stanovništvu pod nazivom 'marijuana' a koja potiče agresiju i nasilje, te čini Meksikance upravo onakvima kakvi jesu - divlji, neobuzdani i opasni. U medije se na velika vrata vraća i stara priča o krvoločnim Asasinima!

- Polovicom tridesetih godina kemijska korporacija 'Dupont' predstavlja najnoviji proizvod baziran na naftnim derivatima - najlon. Bio je to i znak da se velikim industrijama kojima konoplja počinje svojim usponom sve više smetati, poput drvne i tekstilne, sada pridružuje i najsnažnija, naftna. Kad na čelo novoosnovane Federalne agencije za narkotike dolazi Henry J. Anslinger, započinje definitivni slom industrije konoplje, 1937. godine donesen je akt koji obavezuje sve koji rade s konopljom (kudeljare, liječnike, farmaceute) da po primitku sirovine plaćaju dolar po unci poreza i budu evidentirani kao korisnici medijski ozloglašene 'marihuane'!

Ali Anslinger do kraja četrdesetih godina, početkom Hladnog rata u potpunosti mijenja retoriku: u ozračju straha od komunizma u svojem svjedočenju pred američkm kongresom 1948. daje drugu sliku utjecaja marihuane - ona sada nije više opasna jer navodi na nasilje, već upravo suprotno, čini mladež letargičnom i nespremnom za borbu, a to je upravo ono što komunisti žele!

Od 1948. počinje pritisak na Vijeće UN-a da usuglasi do tada različite interpretacije opasnih droga u svojim zemljama članicama, te da se u njih obavezno uvrsti i kanabis. Činjenica je da 1954. UN-ovo vijeće prihvaća stav da 'ne postoji nikakvo opravdanje za medicinsku uporabu kanabisovih pripravaka'. To 1961. rezultira donošenjem UN-ove Jedinstvene konvencije o narkoticima, koja klasificira kanabis kao drogu najgoreg, četvrtog stupnja - što znači da su njegovi potencijali za medicinsku uporabu zanemarivi, a mogućnost zlouporabe velika. Ovo je ujedno i situacija koja traje sve do danas – pojašnjava Duje.

Europska zajednica ipak je imala su nešto blaži tretman prema konoplji: 1970. donosi propis koji osigurava neometano trgovanje proizvodima industrijske konoplje, primarno sirovim vlaknima i sjemenu. Sve ovo dovelo je do otkrića brojnih novih primjena ove biljke u devedesetim i dvijetisućitim godinama, poput biodizela od konoplje, metanolskog goriva, konopljinog betona, ekološki prihvatljive plastike...

Naslijedivši regulativu u uzgoju konoplje od Jugoslavije, u Hrvatskoj je jedina dopuštena sorta sve do 2012. bila takozvana flajšman konoplja, od koje su još sredinom sedamdesetih odustali proizvođači certificiranog sjemena pošto se svojim udjelom THC-a od oko 8 posto nije uklapala u nove tržišne regulative pa je barem u gospodarskom smislu ova sorta praktički izumrla. Zakon se mijenja tek 2012. kada Hrvatska dopušta uzgoj četrdeset sorti propisanih europskim pravilnikom.

Ipak, premda je na razini EU dopuštena proizvodnja i trgovina svim konopljinim prerađevinama, pa i vlaknima, Hrvatska svoju proizvodnju ograničava isključivo na uzgoj konoplje za sjeme nakon čega poljoprivrednici ostatak biljke moraju spaliti ili zaorati. Iako je uporaba kanabisa i dalje ilegalna u SAD-u na razini federacije, ona je u posljednjih pet godina postala u potpunosti legalna na državnom nivou u Washingtonu, Coloradu i Aljasci, a njena medicinska uporaba dopuštena je u još 25 država.



'Tetovaže u JNA kao figura sjećanja'


Drugi Dujin magistarski rad koji predstavljamo pod naslovom 'Tetovaže u JNA kao figura sjećanja' jest tema koja je i doslovno obilježila generacije naših otaca. Ona ljubičasta nezgrapna sidra, sirene, puške, srca, datumi i natpisi JNA koji su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća postajali nepoželjni ukras hrvatskih tijela. Ali tek malobrojni su ih odlučili prebrisati, češće su ih pretvarali u neodređene dopisivane riječi poput ONA, 3. BOJNA i slično. Etnolog Dorotka podsjeća kako je o ritualnim praksama tetoviranja kod Tračana još oko 430. godine prije Krista izvijestio Herodot, no u Europi ovome fenomenu sustavnija pažnja nije pridavana sve do kraja 16. stoljeća. Prema tadašnjem shvaćanju ukrašeno znak je divljaštva i neciviliziranosti, dok je čisto tijelo odlika civiliziranog kršćanina.

- Kad je 1769. James Cook, kojemu dugujemo i današnji termin za ovu vrstu ukrašavanja tijela, s Polinezijskog otočja kući doveo prvu skupinu tetoviranih engleskih mornara, tetovaže su se ubrzano počele širiti Starim kontinentom. Zanimljivo je i da su se u ovom razdoblju tetovirali svi društveni slojevi: od pomoraca, zanatlija i vojnika pa sve do aristokracije. Početkom dvadesetog stoljeća pada popularnost tetoviranju u elitnim krugovima, a ubrzo nakon uslijedile su i oštre osude u medijima. Tetoviranje se ponovno spušta na dno ljestvice poželjnog ponašanja gdje ostaje sve do druge polovice dvadesetog stoljeća, odnosno šezdesetih godina kad nastupa razdoblje 'renesanse tetovaža'. Posebno je popularno u zatvorima u kojima je bilo zabranjeno, no zatvorenici se na ovaj način inate totalitarnom režimu u kojem su zatočeni, zatvorska tetovaža tako postaje subverzivni tjelesni akt kojim zatvorenik preuzima vlast nad svojim tijelom i izaziva sistem koji ga pokušava kontrolirati.

- Kada se počinje oslikavati jugoslavenska vojska?
- Građani koji su odslužili vojni rok u JNA zapravo ne tvore nikakvu konkretnu, koherentnu zajednicu. Petorica mojih kazivača su iz Splita, Hvara i Stupina kraj Šibenika a služili su vojni rok u razdoblju od 1963. do 1974., osim najstarijeg koji je na odsluženju bio 1950. godine. Lokacije odsluženja mojih kazivača suu Tetovo (Makedonija), Trebinje (BiH), Vis (Hrvatska), Nikšić (Crna Gora) i Travnik (BiH).

- Kako ste ih pronašli?
- Sugovornike za svoj rad pronašao sam preko familije od prijatelja i prijatelja od familije... Za pregršt korisnih informacija ključno otkriće mi je bio internetski 'Forum bivših pripadnika nekadašnje JNA.' Ovaj forum osmišljen je kao platforma za okupljanje pojedinaca koji kroz razmjenu i međusobno komentiranje različitih iskustava aktivno njeguju svoja sjećanja na dane provedene u jugoslavenskoj vojsci. Forum broji nešto više od četiri i po tisuće registriranih korisnika.

- Kako su se izrađivale?
- Iako su postojale određene varijacije u načinima izrade tetovaža u JNA, princip je bio manje-više svugdje isti. Najprije bi se željeni motiv kemijskom olovkom nacrtao na odabranom mjestu, potom bi se običnom šivaćom iglom oko koje je bio namotan konac namočen u neku vrstu pigmenta bockalo po iscrtanim linijama kako bi pigment s konca ušao pod kožu i tako ostavio trajan trag na tijelu. Cijeli proces tetoviranja trajao je i do nekoliko sati, nakon čega je slijedio period oporavljanja 'ranjenog' mjesta na tijelu. Korištenje igle i konca kao 'alata' za tetoviranje potvrđeno je u svim provedenim intervjuima, što i nije iznenađujuće pošto je i jedno i drugo bilo dijelom osnovne vojničke opreme. Iako je navedeni 'klasični' način izrade tetovaža podrazumijevao uporabu samo jedne igle, neki iskusniji vojnički 'tattoo majstori' koristili su i po nekoliko igala postavljenih u snop kako bi proces bio brže gotov. Izbor pigmenta bio je nešto raznolikiji i u najvećoj mjeri je ovisio o opskrbljenosti vojničke kantine uredskim priborom. Kao pigmeni korišteni su crni tuš i tuš u boji, tinta iz kemijske olovke ili nalivpera, a jedan od njih bio je tetoviran korištenjem gara od voštane svijeće! 'Umjetnički spektar' tetovaža iz JNA proteže se od jednobojnih amaterskih uradaka pa sve do 'profesionalnih' višebojnih tetovaža.

- Zbog čega su se tetovirali?
- Poslužit ću se objašnjenjem jednog od kazivača: 'I onda kad smo bili tamo na Zelengori, šta ćemo... Nedilja, odmaranje, slobodni dan, ovako lijepo vrijeme... I onda, šta, ajde, jedan drugoga bodemo...'

- Tko je određivao motive?
- Iako su postojale određene 'smjernice', primjerice, da mornarici prevladavaju morski motivi poput sirena, sidara i slično koji nisu bili zastupljeni u tetovažama kopnene vojske, svaki je tetovirao ono što je sam htio. Primjerice, jedan od mojih kazivača tako se iz vojske vratio sa tetovažom palme i sidra, iako je rok služio u Nikšiću. Sirene, orlovi, oružje, likovi iz stripova, politički motivi, imena bendova, nogometnih klubova i imena djevojki samo su neki od motiva. Čak trojica mojih sugovornika nositelji su onoga što bi se moglo nazvati 'klasičnom tetovažom iz JNA'. Ove tetovaže, koje su objedinjavale natpis JNA s godinom i mjestom odsluženja roka i inicijalima nositelja, svakako su bile najpopularnije. Najčešći odgovor sadržavao je konstataciju poput ove: 'Obično, ono, ko nije tija ništa, napisa bi - JNA '74.'

- Koliko je bilo tetoviranih u JNA?
- Najstariji kazivač koji je vojsku služio 1950. godine svjedoči da je u cijeloj četi jedini on imao tetovažu, dok su odgovori mlađih ispitanika koji su vojni rok služili u šezdesetim i sedamdesetim godinama varirali od trideset do devedeset posto tetoviranih vojnika! Čak su i oficiri JNA, njihovi nadređeni, bili tetovirani, a ovaj porast zanimanja za tetoviranje zapravo je pratio svjetske trendove tog vremena.

- A zaključak je?
- Smatram da je, u antropološkom smislu, najbitnije uočiti da tetovaže iz JNA izvrsno ilustriraju načine na koje se osobna, ali i kolektivna memorija odnosi prema prošlosti, te koliko je sjećanje zapravo dinamična kategorija. S političkom tranzicijom simbolika ovih tetovaža prilično je naglo 'kliznula' od nečeg relativno nebitnog, od 'mladosti-ludosti', prema nečem što bi svojem nositelju moglo u budućnosti stvarati neugodne situacije. Ljudi su pritom birali različite metode rješavanja ovog problema. Neki su ih iz opravdanog straha skidali ili prekrivali, no većina ipak nije poduzimala ovako radikalne korake. Zašto? Uglavnom jer su ih ljudi, neovisno o svojem političkom opredjeljenju ili socijalnom statusu prihvatili kao dio svoje osobne i generacijske prošlosti od koje, ni da hoće, ne mogu pobjeći. Riječima jednog od mojih sugovornika: 'Zašto si, govore, napisa JNA? Pa šta ima veze, a di si ti bija? Bija si u JNA i gotovo!'
Damir Šarac
foto: ante čizmić / eph

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Etnolog i antropolog [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2015-12-07 17:13:15 [created_by] => 32 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2015-12-08 15:20:24 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2015-12-05 17:12:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 2117 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 264 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral [secure] => 0 [page_title] => Život [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/Cannabisduu.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "1000x600" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 264 [name] => Život [alias] => zivot [description] => [parent] => 254 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7482214 Threads: 2 Questions: 1603690663 Slow queries: 4760894 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110606929 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 33 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /mozaik/zivot ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /mozaik/zivot/duje-dorotka-o-svoja-dva-magistarska-rada-trava-nije-uzas-jna-tatoo-kao-uspomena-295316 [printLink] => /mozaik/zivot/duje-dorotka-o-svoja-dva-magistarska-rada-trava-nije-uzas-jna-tatoo-kao-uspomena-295316?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Etnolog i antropolog [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Duje Dorotka o svoja dva magistarska rada: Trava nije užas - JNA tatoo kao uspomena [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-11-22-14-11-32 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/Cannabisduu.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/Cannabisduu.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}U ‘Spektru’ prezentiramo dva zanimljiva magistarska rada mladog splitskog antropologa i etnologa Duje Dorotke (26), koji je netom završio zagrebački Filozofski fakultet, a vrijedna su medijske pažnje zbog originalnog i intrigantnog izbora tema, te saznanja koja su nova za našu javnost. U prvom radu se bavi poviješću i razlozima zabrane konoplje, čudesno korisne biljke koja nije izdržala sraz s američkom korporativnom mašinerijom, a drugoj je tema tetovaže u JNA. Pa uronite; ako vas zagolicaju ovi sažeci - kod Duje možete nabaviti kompletne tekstove...

Onda vi mislite, kao i ja, kako je kanabis, u svijetu zabranjen zbog štetnosti po ljudsko zdravlje te zbog efekta opijata? Antropolog Duje Dorotka u svom radu objašnjava kako je kanabis zapravo zabranjen zbog – ekonomskih razloga. Javni stav o konoplji se zadnjih godina bitno ublažava, pa je se danas spominje kao biljku čije ulje liječi neizlječive bolesti i jeftinu sirovinu za stotine industrijskih proizvoda, no zbog razloga koje ćemo navesti još uvijek je u većini zemalja svijeta s one strane zakona.

Još od najranijih kineskih zapisa ova biljka je hvaljena kao vrlo korisna, velikog uporabnog potencijala, primjerice u izradi tekstila (odjeću od ovog materijala Evropi su prvi približili pradavni Skiti), medicini ili proizvodnji hrane i ulja, pa i konop je dobio ime po konoplji, no postupno je proglašena nepoželjnom. Barem dvije i po tisuće godina prije Krista indoevropski narodi su konopljine pripravke koristili u medicinske i obredne svrhe, a arheolozi su starost prvog papira načinjenog od konoplje procijenili na dvije tisuće godina, naravno izumljen je u Kini, dok su ga Evropljanima 'otkrili' Arapi, koji su tehnikom proizvodnje ovladali krajem osmog stoljeća što je otvorilo put Guttenbergovu izumu tiskarskog stroja 1439. godine.

Korištenje ove biljke u evropskim zemljama više od tisuću godina isključivo će se vezivati uz proizvodnju užadi, tekstila i opreme za brodove. A riječ je bila o vrlo kompliciranom načinu pretvaranja biljaka u niti, tim prije što je voda korisna u proizvodnji bila otrovna za ljude i životnije, a glavni biznis su vodili Rusi.

Tko je onda prvi započeo kampanju protiv ocrnio konoplju? Nećete vjerovati - putopisac Marko Polo, mada ni sam toga nije bio svjestan! Na putu kroz 'zemlje Saracena' u blizini grada Kobiana čuo je legendu o 'Starcu iz planina', lokalnom heretiku koji je na planini izgradio tvrđavu i u njoj prekrasan rajski vrt. Uz pomoć očaravajuće moći svojeg vrta i 'mističnog napitka', Starac okuplja vojsku fanatika koji su spremni učiniti sve za njega. Početkom devetnaestog stoljeća europski intelektualci, najprije Francuzi, prihvaćaju ovu legendu kao 'priču o Asasinima', a ime dobivaju kao uživatelji misteriozne tvari kojeg su prepoznali u - hašišu, zapravo ekstraktu plodova ženske konoplje, premda ga Polo u zapisu ne spominje!

Posao s konopljom u međuvremenu je došao do Amerike, tadašnje engleske kolonije, u kojoj se proizvodnja potiče dobrim cijenama i oslobađanjem od dijela duga, no prvi Ameri proizvode zadržavaju za sebe.

- Čak i u najprimitivnijem obliku, njen uzgoj i prerada osiguravaju barem dvije temeljne ljudske potrebe - hranu i odjeću, pa i vojnu opremu. Upoznavši svoje kolonijalne podanike s konopljom, Englezi su učinili bitan korak ka američkoj neovisnost a da toga nisu bili svjesni – tumači Dorotka, dodavši kako je proizvodnja konoplje u Americi doživjela procvat nakon osamostaljenja, a najteži posao odrađivali su robovi.

- U proizvodnji tekstila konopljina tkanja sve više padaju u sjenu drugih tradicionalnih materijala, poput vune, pamuka i lana, a industrija papira okreće se novim, svježim izumima: dobivanju papira od drveta, a do kraja stoljeća većina svijeta će prigrliti ovu jeftinu metodu – kaže mladi antropolog, navodeći kako je 1916. godine američko Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo da će usavršavanjem stroja za odvajanje konopljinih vlakana američko gospodarstvo doživjeti ponovni procvat industrije konoplje. Samo godinu dana kasnije Henry Schlichten patentirao je dekortizator, stroj koji je gotovo savršeno obavljao posao odvajanja vlakana od srčike, a krajnji produkt sačinjavala su vlakna za proizvodnju užadi i tekstila, mljevena srčika za izradu pulpe u proizvodnji papira, te prirodno ljepila na bazi lignina koji donekle zamjenjuje sintetička ljepila korištena u miješanju pulpe za papir. Rezultat svega ovoga trebao je biti dvostruko jeftiniji, puno izdržljiviji i kvalitetniji papir u čijoj je izradi svaki hektar konoplje spašavao četiri hektara šume!

Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća Schlichtenov stroj već je ušao u širu proizvodnju, te je postajao sve dostupniji srednjim i malim poljoprivrednicima koji su se bavili konopljom.

No kapitalistički ekonomski sustav čiji su prvaci angažirani u drvnim, tekstilnim i drugim industrijama neće se tek tako pomiriti s činjenicom da jedno novo otkriće stare biljke može vrlo lako njihova poduzeća dovesti na koljena.

Umnogome je njezinoj sudbini presudio William Randolph Hearst, poduzetnik i kralj žutog tiska. Do kraja dvadesetih i početka tridesetih godina mediji sve češće izvještavaju o 'novoj vrsti droge' meksičkog porijekla koja prijeti američkom stanovništvu pod nazivom 'marijuana' a koja potiče agresiju i nasilje, te čini Meksikance upravo onakvima kakvi jesu - divlji, neobuzdani i opasni. U medije se na velika vrata vraća i stara priča o krvoločnim Asasinima!

- Polovicom tridesetih godina kemijska korporacija 'Dupont' predstavlja najnoviji proizvod baziran na naftnim derivatima - najlon. Bio je to i znak da se velikim industrijama kojima konoplja počinje svojim usponom sve više smetati, poput drvne i tekstilne, sada pridružuje i najsnažnija, naftna. Kad na čelo novoosnovane Federalne agencije za narkotike dolazi Henry J. Anslinger, započinje definitivni slom industrije konoplje, 1937. godine donesen je akt koji obavezuje sve koji rade s konopljom (kudeljare, liječnike, farmaceute) da po primitku sirovine plaćaju dolar po unci poreza i budu evidentirani kao korisnici medijski ozloglašene 'marihuane'!

Ali Anslinger do kraja četrdesetih godina, početkom Hladnog rata u potpunosti mijenja retoriku: u ozračju straha od komunizma u svojem svjedočenju pred američkm kongresom 1948. daje drugu sliku utjecaja marihuane - ona sada nije više opasna jer navodi na nasilje, već upravo suprotno, čini mladež letargičnom i nespremnom za borbu, a to je upravo ono što komunisti žele!

Od 1948. počinje pritisak na Vijeće UN-a da usuglasi do tada različite interpretacije opasnih droga u svojim zemljama članicama, te da se u njih obavezno uvrsti i kanabis. Činjenica je da 1954. UN-ovo vijeće prihvaća stav da 'ne postoji nikakvo opravdanje za medicinsku uporabu kanabisovih pripravaka'. To 1961. rezultira donošenjem UN-ove Jedinstvene konvencije o narkoticima, koja klasificira kanabis kao drogu najgoreg, četvrtog stupnja - što znači da su njegovi potencijali za medicinsku uporabu zanemarivi, a mogućnost zlouporabe velika. Ovo je ujedno i situacija koja traje sve do danas – pojašnjava Duje.

Europska zajednica ipak je imala su nešto blaži tretman prema konoplji: 1970. donosi propis koji osigurava neometano trgovanje proizvodima industrijske konoplje, primarno sirovim vlaknima i sjemenu. Sve ovo dovelo je do otkrića brojnih novih primjena ove biljke u devedesetim i dvijetisućitim godinama, poput biodizela od konoplje, metanolskog goriva, konopljinog betona, ekološki prihvatljive plastike...

Naslijedivši regulativu u uzgoju konoplje od Jugoslavije, u Hrvatskoj je jedina dopuštena sorta sve do 2012. bila takozvana flajšman konoplja, od koje su još sredinom sedamdesetih odustali proizvođači certificiranog sjemena pošto se svojim udjelom THC-a od oko 8 posto nije uklapala u nove tržišne regulative pa je barem u gospodarskom smislu ova sorta praktički izumrla. Zakon se mijenja tek 2012. kada Hrvatska dopušta uzgoj četrdeset sorti propisanih europskim pravilnikom.

Ipak, premda je na razini EU dopuštena proizvodnja i trgovina svim konopljinim prerađevinama, pa i vlaknima, Hrvatska svoju proizvodnju ograničava isključivo na uzgoj konoplje za sjeme nakon čega poljoprivrednici ostatak biljke moraju spaliti ili zaorati. Iako je uporaba kanabisa i dalje ilegalna u SAD-u na razini federacije, ona je u posljednjih pet godina postala u potpunosti legalna na državnom nivou u Washingtonu, Coloradu i Aljasci, a njena medicinska uporaba dopuštena je u još 25 država.



'Tetovaže u JNA kao figura sjećanja'


Drugi Dujin magistarski rad koji predstavljamo pod naslovom 'Tetovaže u JNA kao figura sjećanja' jest tema koja je i doslovno obilježila generacije naših otaca. Ona ljubičasta nezgrapna sidra, sirene, puške, srca, datumi i natpisi JNA koji su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća postajali nepoželjni ukras hrvatskih tijela. Ali tek malobrojni su ih odlučili prebrisati, češće su ih pretvarali u neodređene dopisivane riječi poput ONA, 3. BOJNA i slično. Etnolog Dorotka podsjeća kako je o ritualnim praksama tetoviranja kod Tračana još oko 430. godine prije Krista izvijestio Herodot, no u Europi ovome fenomenu sustavnija pažnja nije pridavana sve do kraja 16. stoljeća. Prema tadašnjem shvaćanju ukrašeno znak je divljaštva i neciviliziranosti, dok je čisto tijelo odlika civiliziranog kršćanina.

- Kad je 1769. James Cook, kojemu dugujemo i današnji termin za ovu vrstu ukrašavanja tijela, s Polinezijskog otočja kući doveo prvu skupinu tetoviranih engleskih mornara, tetovaže su se ubrzano počele širiti Starim kontinentom. Zanimljivo je i da su se u ovom razdoblju tetovirali svi društveni slojevi: od pomoraca, zanatlija i vojnika pa sve do aristokracije. Početkom dvadesetog stoljeća pada popularnost tetoviranju u elitnim krugovima, a ubrzo nakon uslijedile su i oštre osude u medijima. Tetoviranje se ponovno spušta na dno ljestvice poželjnog ponašanja gdje ostaje sve do druge polovice dvadesetog stoljeća, odnosno šezdesetih godina kad nastupa razdoblje 'renesanse tetovaža'. Posebno je popularno u zatvorima u kojima je bilo zabranjeno, no zatvorenici se na ovaj način inate totalitarnom režimu u kojem su zatočeni, zatvorska tetovaža tako postaje subverzivni tjelesni akt kojim zatvorenik preuzima vlast nad svojim tijelom i izaziva sistem koji ga pokušava kontrolirati.

- Kada se počinje oslikavati jugoslavenska vojska?
- Građani koji su odslužili vojni rok u JNA zapravo ne tvore nikakvu konkretnu, koherentnu zajednicu. Petorica mojih kazivača su iz Splita, Hvara i Stupina kraj Šibenika a služili su vojni rok u razdoblju od 1963. do 1974., osim najstarijeg koji je na odsluženju bio 1950. godine. Lokacije odsluženja mojih kazivača suu Tetovo (Makedonija), Trebinje (BiH), Vis (Hrvatska), Nikšić (Crna Gora) i Travnik (BiH).

- Kako ste ih pronašli?
- Sugovornike za svoj rad pronašao sam preko familije od prijatelja i prijatelja od familije... Za pregršt korisnih informacija ključno otkriće mi je bio internetski 'Forum bivših pripadnika nekadašnje JNA.' Ovaj forum osmišljen je kao platforma za okupljanje pojedinaca koji kroz razmjenu i međusobno komentiranje različitih iskustava aktivno njeguju svoja sjećanja na dane provedene u jugoslavenskoj vojsci. Forum broji nešto više od četiri i po tisuće registriranih korisnika.

- Kako su se izrađivale?
- Iako su postojale određene varijacije u načinima izrade tetovaža u JNA, princip je bio manje-više svugdje isti. Najprije bi se željeni motiv kemijskom olovkom nacrtao na odabranom mjestu, potom bi se običnom šivaćom iglom oko koje je bio namotan konac namočen u neku vrstu pigmenta bockalo po iscrtanim linijama kako bi pigment s konca ušao pod kožu i tako ostavio trajan trag na tijelu. Cijeli proces tetoviranja trajao je i do nekoliko sati, nakon čega je slijedio period oporavljanja 'ranjenog' mjesta na tijelu. Korištenje igle i konca kao 'alata' za tetoviranje potvrđeno je u svim provedenim intervjuima, što i nije iznenađujuće pošto je i jedno i drugo bilo dijelom osnovne vojničke opreme. Iako je navedeni 'klasični' način izrade tetovaža podrazumijevao uporabu samo jedne igle, neki iskusniji vojnički 'tattoo majstori' koristili su i po nekoliko igala postavljenih u snop kako bi proces bio brže gotov. Izbor pigmenta bio je nešto raznolikiji i u najvećoj mjeri je ovisio o opskrbljenosti vojničke kantine uredskim priborom. Kao pigmeni korišteni su crni tuš i tuš u boji, tinta iz kemijske olovke ili nalivpera, a jedan od njih bio je tetoviran korištenjem gara od voštane svijeće! 'Umjetnički spektar' tetovaža iz JNA proteže se od jednobojnih amaterskih uradaka pa sve do 'profesionalnih' višebojnih tetovaža.

- Zbog čega su se tetovirali?
- Poslužit ću se objašnjenjem jednog od kazivača: 'I onda kad smo bili tamo na Zelengori, šta ćemo... Nedilja, odmaranje, slobodni dan, ovako lijepo vrijeme... I onda, šta, ajde, jedan drugoga bodemo...'

- Tko je određivao motive?
- Iako su postojale određene 'smjernice', primjerice, da mornarici prevladavaju morski motivi poput sirena, sidara i slično koji nisu bili zastupljeni u tetovažama kopnene vojske, svaki je tetovirao ono što je sam htio. Primjerice, jedan od mojih kazivača tako se iz vojske vratio sa tetovažom palme i sidra, iako je rok služio u Nikšiću. Sirene, orlovi, oružje, likovi iz stripova, politički motivi, imena bendova, nogometnih klubova i imena djevojki samo su neki od motiva. Čak trojica mojih sugovornika nositelji su onoga što bi se moglo nazvati 'klasičnom tetovažom iz JNA'. Ove tetovaže, koje su objedinjavale natpis JNA s godinom i mjestom odsluženja roka i inicijalima nositelja, svakako su bile najpopularnije. Najčešći odgovor sadržavao je konstataciju poput ove: 'Obično, ono, ko nije tija ništa, napisa bi - JNA '74.'

- Koliko je bilo tetoviranih u JNA?
- Najstariji kazivač koji je vojsku služio 1950. godine svjedoči da je u cijeloj četi jedini on imao tetovažu, dok su odgovori mlađih ispitanika koji su vojni rok služili u šezdesetim i sedamdesetim godinama varirali od trideset do devedeset posto tetoviranih vojnika! Čak su i oficiri JNA, njihovi nadređeni, bili tetovirani, a ovaj porast zanimanja za tetoviranje zapravo je pratio svjetske trendove tog vremena.

- A zaključak je?
- Smatram da je, u antropološkom smislu, najbitnije uočiti da tetovaže iz JNA izvrsno ilustriraju načine na koje se osobna, ali i kolektivna memorija odnosi prema prošlosti, te koliko je sjećanje zapravo dinamična kategorija. S političkom tranzicijom simbolika ovih tetovaža prilično je naglo 'kliznula' od nečeg relativno nebitnog, od 'mladosti-ludosti', prema nečem što bi svojem nositelju moglo u budućnosti stvarati neugodne situacije. Ljudi su pritom birali različite metode rješavanja ovog problema. Neki su ih iz opravdanog straha skidali ili prekrivali, no većina ipak nije poduzimala ovako radikalne korake. Zašto? Uglavnom jer su ih ljudi, neovisno o svojem političkom opredjeljenju ili socijalnom statusu prihvatili kao dio svoje osobne i generacijske prošlosti od koje, ni da hoće, ne mogu pobjeći. Riječima jednog od mojih sugovornika: 'Zašto si, govore, napisa JNA? Pa šta ima veze, a di si ti bija? Bija si u JNA i gotovo!'
Damir Šarac
foto: ante čizmić / eph

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/duje-dorotka-o-svoja-dva-magistarska-rada-trava-nije-uzas-jna-tatoo-kao-uspomena-295316 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=90bafbf1a8784524015e0f5b53e2395708a2a862 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Duje+Dorotka+o+svoja+dva+magistarska+rada%3A+Trava+nije+u%C5%BEas+-+JNA+tatoo+kao+uspomena&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fduje-dorotka-o-svoja-dva-magistarska-rada-trava-nije-uzas-jna-tatoo-kao-uspomena-295316 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fduje-dorotka-o-svoja-dva-magistarska-rada-trava-nije-uzas-jna-tatoo-kao-uspomena-295316 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Etnolog i antropolog [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
ŽivotEtnolog i antropolog

Duje Dorotka o svoja dva magistarska rada: Trava nije užas - JNA tatoo kao uspomena

Piše PSD.
5. prosinca 2015. - 18:12
PREMIUM
U ‘Spektru’ prezentiramo dva zanimljiva magistarska rada mladogsplitskog antropologa i etnologa Duje Dorotke (26), koji je netomzavršio zagrebački Filozofski fakultet, a vrijedna su medijske pažnjezbog originalnog i intrigantnog izbora tema, te saznanja koja su nova zanašu javnost. U prvom radu se bavi poviješću i razlozima zabranekonoplje, čudesno korisne biljke koja nije izdržala sraz s američkomkorporativnom mašinerijom, a drugoj je tema tetovaže u JNA. Pa uronite;ako vas zagolicaju ovi sažeci - kod Duje možete nabaviti kompletne tekstove...

Ondavi mislite, kao i ja, kako je kanabis, u svijetu zabranjen zbogštetnosti po ljudsko zdravlje te zbog efekta opijata? Antropolog DujeDorotka u svom radu objašnjava kako je kanabis zapravo zabranjen zbog –ekonomskih razloga. Javn...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 00:14