Hoću reći, u Dalmaciji se – dobro, ne samo u Dalmaciji, ali sad o njoj govorimo – u velikoj mjeri zbilja živi turizam i živi od turizma, a ono od čega se živi valja stalno držat na pameti i “vrtit” da ne zagori, pa je i iz aviona vidljivo zbog čega je ovdje u nas turizam neprikosnovena top-tema u rasponu od kafića i šentada do Gospodarske komore ili ureda Porezne uprave.
Pridoda li se ovome da je turistička priča uistinu sačinjena od mnoštva inputa – more i sunce, kulturna i povijesna baština, hrana, voda, vino, prirodne ljepote, hoteli, nacionalni parkovi, planine, podmorje, šume, osmijeh, poštenje, autentičnost, katedrale, običaji, uslužnost, rijeke, nezagađenost, glazba, folklor, klima… - eto dobre osnove da turizam u našim životima, ili bar u vezi s njima, nikne čak i tamo gdje ga nitko nije posijao. Ali kad nikne, to je živa istina, treba ga pažljivo i pametno zalijevati.
U prvih devet mjeseci 2015. godine u Hrvatskoj je ostvaren turistički promet kao u cijeloj prošloj godini: imali smo 13.133.000 gostiju, što je u odnosu na lani rast od 8,4 posto, a ostvareno je 75.674.000 noćenja, pa je i po tome parametru zabilježen rast od sedam posto. Brojke su najbolje u Istri, a potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (kao nekoj vrsti reprezenta regije), gdje je porast 9,2 posto, no ipak je najvažniji podatak da će u našoj zemlji tekuće godine ukupan financijski prihod od turista prijeći osam milijardi eura – obnarodovao je u Splitu, donekle (a i razumljivo) u predizbornom tonu, ministar turizma Darko Lorencin.
Zašto baš u Splitu? Zato, naravno, što je doprinos Splita rečenim na državnoj razini formatiranim brojkama veoma velik, a ovdje ga, taj doprinos, “predstavimo” tek podatkom da je grad milijunto turističko noćenje naplatio još u srcu sezone, u kolovozu, dok su prošle godine za tu feštu trebala još cijela dva mjeseca. Na taj se način, crno na bijelo, odnosno u blagajni, potvrdilo da je grad pod Marjanom uistinu postao ono što mu već neko vrijeme umilno tepaju manje-više svi redom, od ministarstava (prije svega financija i turizma) do medijskih kuća – zakitio se, dakle, titulom turističke hit destinacije na Jadranu, a bogme i šire i dalje od toga.
Iz tzv. splitskih struktura, iz Banovine te gradske i županijske turističke zajednice, poručuju, i evala im na tome, da ne misle tek tako zaspati na kušinu od uspjeha jer je – tu su lekciju naučili – turizam izuzetno osjetljiva biljčica i njegove se lovorike osuše u čas posla ako nemaš novih ideja, svježe ponude i, svakako, novih pothvata.
Najavljuju se velika ulaganja u nove hotele, zdravstveni i, osobito, kongresni turizam – usput, kongresni centar predviđeno je izgraditi na današnjoj poziciji Dalmacijavina u gradskoj luci – što bi uz postojeće adute (od Ultra festivala elektroničke glazbe do ukupno dosta dobre prilagodbe mladim ruksak-turistima) te uz kapitalne poboljšice koje su na neki način gotova stvar (poput vezova za kruzere i proširenja zračne luke u Kaštelima) nesumnjivo moglo “utvrditi” grad na mapi prestižnih destinacija.
Pogotovo ako ga se promišljeno promovira i “prodaje” kao metropolu regije koja, zbilja, ima svijetu što pokazati te kvalitetom svoje ponude “obvezati” goste da karte za odlazak kupe nakon boravka dužeg od sada standardna četiri dana. (Ipak, pouzdano je da sve šanse nisu baš dobro iskorištene, a ovdje potpisani autor ne može se oteti dojmu da bi jedna od njih, čisti zicer, mogla i trebala biti jaka afirmacija Splita kao svjetski relevantne prijestolnice sporta).
Kad je riječ o Dalmaciji, mnogo toga u vezi turističkog rasta ne vrijedi samo za Split i njegovu okolicu, nego i za druge ovdašnje adrese. Neke su lokacije – recimo Šibenik sa svojim urbanim face-liftingom (osobito prepoznatljivim u minuloj sezoni) i sve zapaženijom čarolijom Krke tu “pod prozorima” grada – postale obrazac za uobličavanje nove, kažimo to tako, destinacije prve klase. Uostalom, i iz knjižice o hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode, prošlog petka “Slobodna” ju je darovala svojim čitateljima, vidi se da ih je čak osam u Dalmaciji. Za zaključke o dalmatinskom životu od (premda ne samo) turizma – pametnome dosta.
MLADEN KRNIĆ
