StoryEditorOCM
DalmacijaProizvodna zona Čaporice

Centar agropoduzetništva 3LJ vraća nadu u budućnost

Piše PSD.
27. siječnja 2016. - 18:03
Proizvodna zona Čaporice - Centar agropoduzetništva 3LJ do sada je najvrijedniji gospodarski projekt financiran iz EU fondova na području Splitsko-dalmatinske županije. Podsjetimo, Splitsko-dalmatinska županija sa 36 poduzetničkih zona vodeća je u Hrvatskoj. Sve zone su pokrenute kao zone opće namjene. Tako je 2006. godine startala i Proizvodna zona Čaporice.

U njeno komunalno opremanje do sada je uloženo oko 50 milijuna kuna, poduzetnici su u svoje poslovno-proizvodne objekte i opremu uložili gotovo pola milijarde kuna, a u njihovim pogonima posao je dobilo oko 300 radnika. Kad su iscrpili zemljišne resurse prve faze Triljani su odlučili umjesto opće namjene svoju zonu proširiti na novih 23 hektara i specijalizirati za agropoduzetništvo sa sadržajima koji bi bili u funkciji postojećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i agroindustrije triljskog i cetinskog kraja, županije i šire. Projekt je nazvan Proizvodna zona Čaporice – Centar agropoduzetništva 3LJ.

Čelništvo Trilja vjerovalo je u takav projekt, ali zbog krize i besparice bila je upitna realizacija. Izlaz su vidjeli u sredstvima EU. Za pripremu i realizaciju projekta Trilj je ušao u partnerske odnose sa županijskom razvojnom agencijom RERA i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša. Apliciralo se na sredstva EU fonda za regionalni razvoj iz kojega su za izgradnju infrastrukture na nova 23 hektara dobili nepovratnih 15.198.233,88 kuna ili 90 posto od ukupno potrebnih 16.999.658,64 kuna. Ovo su bila prva sredstva dodijeljena jedinicama lokalne samouprave za financiranje razvojnih projekata od kada je RH postala punopravnom članicom EU.

Prvi EU novci

Odobrena EU sredstva grad Trilj dočekao je s kompletiranom projektnom dokumentacijom komunalne infrastrukture uključujući i građevinsku dozvolu. Stoga je bez gubljenja vremena provedena zakonom propisana javna nabava, a radovi na izgradnji počeli su u ožujku 2015.godine. Izvela ih je graditeljska tvrtka "Skladgradnja" iz Splita, koja je poslove izgradnje komunalne infrastrukture na novih 23 hektara Proizvodne zone Čaporice dobila putem javne nabave.

Kroz minulih 8 mjeseci "Skladgradnja" je obavila sve na što se obvezala, dobijena je uporabna dozvola i 26. siječnja 2016. godine i službeno je označen završetak radova izgradnje komunalne infrastrukture na navedenih 23 hektara. Ono što se na samom terenu vidi može se sažeti tek na asfaltirane prometnice s nogostupima, javnom rasvjetom i sadnicama ukrasnih stabala. Komunalna infrastruktura je ispod asfaltnog tepiha, a čini je:

1.804 metra cjevovoda otpadnih voda,
1.495 metara cjevovoda oborinskih voda,
1.264 metra prometnica s koridorom od 11 do 13 metara i kolnikom širine 7 metara ( 2x3,5 metara) za dvosmjerni promet,
161 metar prometnica s koridorom 6 do 8,5 metara i kolnikom širine 6 metara,
1.426 metara pješačke staze minimalne širine 2 metra,
Vertikalna i horizontalna prometna signalizacija,
Zelena površina na 1.750 metara kvadratnih i zasađeno je 86 sadnica ukrasnih stabala,
1.265 metara cjevovoda profila 150 milimetara,
17 nadzemnih hidranata,
5.600 metara podzemnog visokonaponskog električnog kabela,
47 stupova javne rasvjete s lučnim konzolama i LED svijetiljkama,
2.800 metara TK PVC cijevi promjera 110 milimetara i 3.300 metara TK PE-HD cijevi promjera 50 milimetara.

PUC 3LJ srce zone Čaporice

Poslovno uslužni centar 3LJ predstavljat će srce Proizvodne zone Čaporice – Agropoduzetničkog centra 3LJ, ali i cijele agroindustrije Trilja i Cetinske krajine, Splitsko-dalmatinske županije i šire. Proširenjem Proizvodne zone Čaporice na novih 23 hektara i ulaganjem 16.999.658,64 kuna u izgradnju infrastrukture, od kojega iznosa je EU fond za regionalni razvoj osigurao bespovratnih 15.198.233,88 kuna, stvoreni su osnovni preduvjeti za početak realizacije projekta.

Budući Poslovno uslužni centar 3LJ (PUC 3LJ) bit će smješten uz južni rub proširenog dijela Proizvodne zone Čaporice, uz prometnicu za dio naselja Ugljane. Na parceli od 20.059 metara kvadratnih izgradit će se građevina tlocrtne površine 3.120 metara kvadratnih, u naravi prizemlje i dva kata ukupne bruto površine 4.245 metara kvadratnih. Taj prostor namijenjen je za smještaj i rad poduzetničko-potpornih službi, uslužno-servisnih službi i poduzetničko-inkubatorski dio.
Stožerni sadržaj PUC-a 3LJ bit će Centar kompetencija za prehranu i zdravlje 3LJ (CEKOM 3LJ). To je ustanova koja je odlukom Gradskog vijeća Trilja osnovana 2015. godine. Osnutkom CEKOM-a 3LJ stvorena je pretpostavka za pružanje podrške podizanju kapaciteta poslovnog sektora malih i srednjih poduzeća zainteresiranih za razvoj novih agroindustrijskih proizvoda, sukladno Strategiji pametne specijalizacije RH. CEKOM 3LJ stvara zajednički prostor za znanstveni i industrijski sektor povezujući njihovo znanje i iskustvo, odnosno povezuje visokoškolske ustanove i institute s gospodarstvom i to primarno s malim i srednjim poduzećima.

CEKOM povezuje agroproizvodnju i znanost

Grad Trilj s partnerima od CEKOM-a 3LJ očekuje razvojno-istraživačke programe koji bi trebali dovesti do veće primjene rezultata istraživanja znanstvenih institucija kao što su, primjerice, kreiranje novih proizvoda i usluga, poboljšanje tržišne pozicije gospodarstva povećanjem dodane vrijednosti postojećim proizvodima i uslugama, transferu ljudskih resursa i kreiranjem novih tvrtki i poslovanja.
U Poslovno uslužnom centru 3LJ smjestit će se poduzetničko-potporne službe, uslužno-servisni i poduzetničko-inkubatorski sadržaji.

Poduzetničko-potpornim službama namijenjen je prostor od 1.040 metara kvadratnih. Od toga bi na administrativni trakt otpadalo 150 metara kvadratnih, prezentacijsko-edukacijski dio zauzimat će 470 metara kvadratnih, labaratorijsko-analitički dio 130 metara kvadratnih, tehnička služba i održavanje 150 kvadrata i tehničko-energetski blok 120 metara kvadratnih. Plan je da u administraciji bude angažirano 11 djelatnika, dva djelatnika planirana su za poslove tehničke službe i održavanja dok je u labaratorijsko-analitičkom dijelu planirano 16 radnih mjesta.

Druga cjelina je uslužno-servisni prostor kojemu je namijenjeno 215 metara kvadratnih.

Treća i prostorno najveća cjelina unutar Poslovno uslužnog centra 3LJ je poduzetničko-inkubatorski dio kojemu je namijenjeno 1.620 metara kvadratnih. Ta cjelina imat će 6 inkubatora i to jedan od 60 metara kvadratnih, jedan od 65 metara kvadratnih, dva od po 100 metara kvadratnih i dva inkubatora od po 240 metara kvadratnih.

Osim toga poduzetnicima u tim inkubatorima bit će na raspolaganju zajednički ulazni prostor od 115 metara kvadratnih te prateći prostori od 450 metara kvadratnih od čega su dva skladišta od po 200 metara kvadratnih.
Nakon što su završili s komunalnim opremanjem 23 hektara u Proizvodnoj zoni Čaporice, na kojem prostoru su projektirali razvoj Centra agropoduzetništva 3LJ, a za što su iz EU fonda za regionalni razvoj dobili bespovratnih 15.198.233,88 kuna, Triljani i njihovi partneri na projektu, Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije RERA i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, kreću u tri smjera, sve s osloncem na EU fondove.

Razvoj u tri smjera

Poslovno-uslužni centar(PUC) 3LJ imat će bruto razvijenu površinu 4.245 metara kvadratnih. Za njegovu izgradnju Triljani i partneri nemaju spremljen novac, ali kako i taj projekt "drži vodu" kod EU fondova glavnina novca očekuje se upravo iz tih izvora. U PUC-u 3LJ, ali i kod znanstvenih institucija koje će provoditi istraživanja za potrebe Centra agropoduzetništva Trilj, a to su Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut Ruđer Bošković, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu i Veterinarski fakultet Zagreb, trebat će sofisticiranu labaratorijsku opremu. Financijska sredstva za nabavku sve te opreme u procjenjenoj vrijednosti oko 22 milijuna kuna također se planiraju pribaviti iz EU fondova.

Sve što je napravljeno ili je planirano može ostati samo isprazna priča bez uključivanja poduzetnika jer se tek putem njih i zahvaljujući njima ostvaruju krajnji ciljevi: stvaranje nove dodane vrijednosti i zapošljavanje. Pritom valja znati da EU sredstva ne smiju zaobići ni poduzetnike.

Raspoloživa EU sredstva

Poduzetnicima i znanstvenim institucijama su na raspolaganju slijedeći izvori EU sredstava:
Iz EU Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." u mjeri 3 za poslovnu konkurentnost navodi promicanje poduzetništva, podupiranje kapaciteta malih i srednjih poduzeća (MPS) za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu te angažiranost u inovacijskim procesima.

Za izgradnju proizvodnih kapaciteta MPS i ulaganje u opremu Hrvatskoj je osigurano 760 milijuna kuna, a odobrena sredstva po pojedinom projektu ne mogu biti manja od 1,5 niti veća od 15 milijuna kuna. Za ulaganja u proizvodnju i tehnologiju tih poduzeća Hrvatska ima na raspolaganju 357,2 milijuna kuna s tim da minimalni pojedinačni iznos može biti 500 tisuća, a maksimalni 5 milijuna kuna. Natječaji za ova sredstva, objavljeni 9. travnja 2015. godine, trajno su otvoreni, a sredstva moraju biti iskorištena najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Obzor 2020 je program EU za istraživanje i inovacije. To je zajednički EU fond u kojemu do 2020. godine ima raspoloživih 78,6 milijardi eura. Prihvatljivi korisnici su fakulteti, sveučilišta, znanstveno-istraživački centri ili instituti, mikro, mala i srednja poduzeća, velike kompanije, javne ustanove, civilne udruge.

Ciljevi programa su poticanje istraživanja i razvoja, razvoj novih tehnologija, suradnja akademske i poslovne zajednice, poticanje inovacija. I to nije sve. Program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća, COSME, do 2020. godine ima na raspolaganju 2,3 milijarde eura. Prihvatljivi korisnici tih sredstava su MPS, sadašnji i potencijalni poduzetnici i poslovne organizacije za podršku poduzećima, a cilj je programa olakšavanje pristupa financiranju za MSP, stvaranje okruženja pogodnog za rast gospodarstva, poticanje poduzetničke kulture u Europi, povećanje održive konkurentnosti i internacionalizacije MSP-ova.

Poljoprivredno-prerađivačka djelatnost ima na raspolaganju značajna EU sredstva namijenjena ruralnom razvoju. Posebno su značajne mjere 4 "Ulaganje u fizičku imovinu" i 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja". U podmjeri 1 mjere 4 potpora je od 50 do 90 posto prihvatljivih troškova, a pojedinačni iznosi su od 5 tisuća do 2 milijuna eura. Podmjera 2 mjere 4 osigurava 50 posto prihvatljivih troškova, a pojedinačni iznosu su od 10 tisuća do 5 milijuna eura.

Iz mjere 6 značajne su podmjere 1 i 3 za mlade poljoprivrednike. Onima koji su prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu nositelji potpora je 100 posto prihvatljivih troškova, a maksimalni iznos je 50 tisuća eura. Za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava potpora je također 100 posto prihvatljivih troškova, ali do iznosa od 15 tisuća eura.

sponzorirani članak

Triljski partneri

Partnerska uloga Instituta fokusirana je na doprinos koncipiranju i funkcioniranju Centra agropoduzetništva 3LJ pri čemu je do izražaja došla njihova znanstveno-istraživačka djelatnost bazirana na mediteranskoj poljoprivredi kao i znanstveno-stručna potpora poljoprivrednim gospodarstvima.
RERA je kao partner u projekt unijela iskustvo u provedbi programa za poticanje gospodarskog razvoja regije te poznavanje procedura i procesa vezanih uz provedbu EU projekata.

Uvjeti poduzetnicima

Prvi natječaj za prodaju komunalno opremljenog zemljišta Triljani će objaviti do polovice veljače. Potencijalnim poduzetnicima grad Trilj nudi izuzetno primamljive uvjete. Cijena zemljišta je 30 kuna po metru kvadratnom. Vlasnici proizvodnih objekata oslobođeni su komunalnog doprinosa 80 posto, neproizvodnih 50 posto i skladišnih 25 posto. Osim toga svi su prve dvije godine oslobođeni komunalne naknade.

Svaki poduzetnik koji kupi parcelu u triljskoj agropoduzetničkoj zoni i odluči se na gradnju poslovnih objekata mora zadovoljiti i slijedeće uvjete:

Djelatnost unutar izgrađenih objekata ne smije ugrožavati okoliš,
Veličina građevinske čestice ne može biti manja od 1.200 metara kvadratnih,
Širina građevinske čestice ne može biti manja od 16 metara,
Koeficient izgrađenosti građevinske čestice može iznositi najviše 0,4,
Visina gospodarskih građevina mora biti u skladu s namjenom i fumkcijom građevine i tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od 15 metara (osim tehnološki uvjetovanih dijelova građevine, na primjer dimnjaka),
Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2,
Najmanja udaljenost od međe susjedne građevne čestice je 3 metra,
Najmanje 20 posto površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno, a uz rub obuhvata zone obavezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5 metara,
Obvezan je priključak na kanalizacijsku mrežu s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,
Parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema propisanim normativima uz obvezu rješavanja zajedničkih parkirališta u okviru zone.

Uključena znanost

U funkciji Centra agropoduzetništva 3LJ i kompletne agroindustrije koja mu gravitira i na njega će se oslanjati bit će znanstveno-istraživačke institucije.

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša istraživat će populaciju samoniklog ljekovitog bilja, pripremati i provoditi istraživanja, obradu i prezentaciju dobivenih rezultata te istraživanje tržita.
Institut Ruđer Bošković istraživat će aktivne tvari u ljekovitom bilju te razvijat protokole za izolaciju različitih vrsta spojeva iz biljnog materijala i drugo.
Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu analizirat će hranidbene vrijednosti novih proizvoda.
Veterinarski fakultet Zagreb – Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane provodit će mikrobiološka ispitivanja sireva i eteričnih ulja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. svibanj 2024 17:55