Nikakvo čudo, jer zaista nije daleko od pameti da čovjek koji se natrpava hranom na mašure, a u sebe je ubacuje kao lopatom, s tim da je ta hrana zaljućena, zapaprena, zasoljena, masna i zakiseljena do daske, nema pretjerano velike šanse uvrstiti se među one koji će imati zdrav i dug život.
No, budući da su ljudi ipak osjetljivi na to koliko će i kakvog zdravlja živjeti, a i na to kako izgledaju - zna se, gledanje hrane započinje pred ustima, a završava pred ogledalom - još je manje čudo što se na javnoj sceni stvorila čitava jedna krajnje šarena vojska kojekakvih savjetnika za zdrav život i male konfekcijske brojeve, u čijim su postrojbama svoje mjesto, uz one koji na delikatnom terenu “hrane i zdravlja” dobro znaju što rade i govore, našli i razni prodavači magle, modni mačci, nadriliječnici, sastavljači dijeta za postizanje savršene linije dok kažeš čaj i slična bulumenta lažnih vodiča kroz tzv. višak kilograma. I svi će, bez iznimke, propovijedati u slavu zdravlja, a vi vidite koliko im treba vjerovati…
E, ova Dalmovnica bit će na svoj način posvećena jednom “propovjedniku” kojem treba, zbog niza potvrđenih referenci, vjerovati, a u njen tematski okvir – u orbitu Dalmacije – dovode je u najmanju ruku dvije okolnosti.
Prvo, da je posrijedi svjetski autoritet na polju zdrave hrane i zdravog života - Splićanin Georg Mateljan s karijerom u Americi, te, drugo, da se ovdje radi o njegovu zagovaranju mediteranskih (što se u nešto slobodnijem “prijevodu” može označiti - dalmatinskih) najzdravijih namirnica svijeta.
Mateljanova top-knjiga “Najzdravije namirnice svijeta” – za koju je recenzent dr. David L. Katz s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale napisao da je pravo remek-djelo o prehrani za optimalno zdravlje te vrhunski izvor znanja o toj temi – poslužila je priređivačima, udruzi Zdravi grad iz Splita, kao podloga za mediteransku/ dalmatinsku dimenziju te priče, odnosno knjigu koja upravo kuha službenu promociju.
Već u samom uvodu toga izdanja – urednik je Željko Petrović, koji sa zadovoljstvom naglašava da je izvorno djelo 2007. godine u SAD-u dobilo nagradu National Best Book Award, a 2008. u Hrvatskoj nagradu “Josip Juraj Strossmayer” – Mateljan poručuje da mediteranski najzdraviji zalogaji svijeta pokazuju koje namirnice uistinu, znanstveno potvrđeno, promiču zdravlje, a čine mediteransku (dalmatinsku) prehranu, te podučava kako ih treba pripremiti da zadrže sve svoje prehrambene vrijednosti i, k tome, budu odličnog okusa.
Za blitvu dosta su tri minute
Iz popisa rečenih “božjih namirnica” našeg podneblja može se vidjeti da uglavnom nismo ni svjesni blagodati koja nas je zapala i zbog same mogućnosti da jedemo blitvu – tako banalnu u mitologiji naše svakodnevice – iz vlastitog vrta, odnosno da uopće jedemo blitvu, a što je, dakako, dobar razlog da taj popis zasadimo, zasijemo (ili što već) u “gredice” ove rubrike.Dakle, te su namirnice: špinat, blitva, šampinjoni, brokula, raštika, kapula, kaul, mrkva, crveni kupus, slatki krumpir, krastavac, jagode, jabuke, grožđe, lubenica, tunj, srdela, orah, sjemenke bundeve, badem, janjetina, slanutak, leća, smeđa riža, peršin, češnjak, ekstra djevičansko ulje (maslinovo).
I sad kad to znamo – a nije da nismo znali i prije, samo nismo bili svjesni indeksa sreće po toj osnovi – pogledajmo šta sve triba znat o, na primjer, blitvi i kako je triba kuvat. To je najpopularnije povrće Mediterana, Aristotel ju je jeo i opisivao u 4. stoljeću prije Krista, “a za profinjen okus dovoljno je kuhati je tri minute”.
Predmet je “fascinantnih zdravstvenih studija”, izvanredan izvor vitamina C i vlakana, poboljšava zdravlje kostiju, zdravlje srca (sadrži minerale nužne za uravnoteženje krvnog tlaka) i očiju (koncentrirani izvor luteina), potiče stvaranje energije, a “kao niskokalorična namirnica idealna je za održavanje zdrave tjelesne mase”. Kuhajte je tri minute u kipućoj vodi, lonac ne pokrivati, ocijeđenu stavite u zdjelu i za snažniji okus pospite mediteranskim preljevom od češnjaka, maslinova ulja, soka od limuna, morske soli, papra i … uživajte u najboljem okusu blitve.
U doba krize – svuda oko nas, pa i u Dalmaciji – samopouzdanje se možda može osnaživati i nečim vrlo jednostavnim: slanutkom ili kukumarima, odnosno sviješću da jedemo najzdravije namirnice svijeta.
MLADEN KRNIĆ
