Upozorava na to Rade Popadić iz "Crometea" najavljujući kako se plima očekuje u večernjim satima, a prije toga petak će biti u znaku promjenjivog vremena.
– I dalje će biti kiše, pljuskova i grmljavine, a najviše navečer kada su lokalno mogući izraženiji neverini, a u večernjim satima je ponegdje uz obalu Dalmacije moguća ciklonalna plima – kaže Popadić.
Upozorenje cijeli dan vrijedi za pomorce, navode u DHMZ-u, Meteoalarm je tako oglasio najviši, crveni stupanj upozorenja jer će na sjevernom Jadranu puhati slaba do umjerena bura, i to većinom podno Velebita, a u to vrijeme u Dalmaciji će jugo tijekom jutra slabjeti i prestati, no u drugom dijelu dana doći će do ponovnog jačanja.
Navečer će na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana "okrenut" na buru i tramontanu, pa tramontana navečer ponegdje na moru može biti vrlo jaka. Opreza će trebati i južno od Splita gdje će zapuhati umjereno do jako oštro i lebić.
Ciklonu ćemo osjećati i tijekom subote, no ipak manje nego proteklih dana, s tim da će biti koji stupanj hladnije. S nedjeljom se konačno vraća ljeto, a temperature mora su, podsjetimo, još uvijek od 23 do 25 stupnjeva.
Jako grmljavinsko nevrijeme u Makarskoj
Jako grmljavinsko nevrijeme s obilnom kišom pogodilo je danas prijepodne Makarsku i dio Makarskog primorja, a u samo jedan sat palo je 40 litara kiše po metru četvornome.
U dijelovima grada u kojima odvodni kanali nisu dobro očišćeni kiša je uzrokovala pravu poplavu pa su automobili tim ulicama opreznije vozili, a na više su mjesta zbog izbačenih poklopaca sa šahtova intervenirali i radnici Vodovoda.
Vatrogasci su zbog nevremena imali petnaestak intervencija na ispumpavanju vode iz podruma i drugih prostorija, a bilo je i poplavljenih prizemlja u nekoliko hotelskih kuća. U mjestima južno od Podgore bilo je i prekida u opskrbi električnom energijoj, doznaje se iz Gradskog centra Osejava u Makarskoj.
Vozače se upozorava da pozornije voze zbog mogućih nanosa zemlje i šljunka na nekim prometnicama i gradskim ulicama.
Nastavljaju se ekstremne količine oborina na Jadranu
Ekstremne količine oborina pale su u nekim dijelovima Hrvatske za mjerno razdoblje od prethodna 24 sata, najviše na Dugom otoku, gdje je DHMZ-ova mjerna postaja Božava zabilježila 148 mm vodenog taloga.
Prema procjenama koje DHMZ ima za najbližu postaju, Zadar, tolika količine oborina može se očekivati jednom u 20 godina.
Za isto vrijeme u Lipiku je palo okruglo 100 mm, u Karlobagu 93, a u Pločama 79 mm kiše.
Na splitskom aerodromu palo je 92,2 mm kiše, što je prema procjenama koje je priopćila klimatologinja DHMZ-a Marjana Gajić – Čapka količina koja se statistički može očekivati jednom u 12 do 15 godina.
U prvih deset dana rujna neke su postaje izmjerile dvostruke količine oborina za taj mjesec.
Na Hvaru je za deset dana rujna palo oko 150 mm, dok je mjesečni prosjek od 60 mm, dva i pol puta niži.
U Dubrovniku je za isto vrijeme palo 240 mm oborina, što je dvostruko više od iznosa za cijeli rujan, dok je Varaždin jedva malo umjereniji sa 70 mm u odnosu na mjesečni prosjek od 130 mm.
Lokalni mediji javili su danas o ekstremnim količinama oborina na šibenskom području. Na otoku Prviću do 10,30 sati izmjereno je 125 mm, a u Vodicama u kratkom vremenu više od 100 mm.
Vodice zbog toga jutros imaju velikih problema s poplavama.
Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske, najveći maksimumi dnevnih količina oborina na području Hrvatske od 1951. godine su 352,2 mm u Zadru 11. rujna 1986., 319,5 mm u Marčeljima 27. rujna 1956. i 315,0 mm u Crikvenici 25. rujna 1987.,
Potom sijede Gerovo s 254,0 mm 14. studenog 1987., Cres s 250,8 mm 5. rujna 1993., i 231,7 mm 25. rujna 1951., zatim Pridvorje uz Konavoskom polju sa 225,9 mm 17. listopada 1976., Zadvarje između Mosora i Biokova s 225,6 mm 7. srpnja 1992., Cavtat sa 201,5 mm 19. kolovoza 1979. godine, i drugi.
OJDANA KOHAREVIĆ, (H)