'Dalmacijavino’ iznevjerilo kooperante: hvarski težaci dvije godine za grožđe nisu dobili niti kune

Zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Visko Haladić iskoristio je nedavno nazočnost premijera Zorana Milanovića na svečanoj sjednici Gradskog vijeća upriličenoj u povodu Dana grada Staroga Grada da bi ga upoznao kako je privatizacija nekadašnjih društvenih poduzeća u tom gradu “progutala” petstotinjak radnih mjesta.

Između ostalog nestali su “Metalac”, “Jugoplastika”, PZ “Vrbanj” i “Dalma”, a dobro se ne piše ni Hotelima “Helios Faros”. Posebno je pak apostrofirao problem “Dalmacijavina”, odnosno vinarija u Starome Gradu i Jelsi, od čega ovisi opstanak jedne čitave mreže od 250 kooperanata (vinogradara) na otoku Hvaru.

Sve bez prosvjeda

- Otočni težaci protekle su dvije godine uredno isporučivali svoje grožđe “Hvarskim vinarijama” ili bolje rečeno splitskom “Dalmacijavinu”, a da zato nisu dobili ni kune. Sada je jematva praktično počela, što znači da su tri godine ulagali u proizvodnju, ali nisu naplatiti svoje trude. Govori se o dugovanjima većim od 6 milijuna kuna i što je najgore još ne znaju komu će ove godine predati svoje grožđe, a takav odnos prema poljoprivredi koja je othranila brojne generacije otočana je poguban, dovest će do propasti vinogradarstva i jednog već dobro izgrađenog brenda na hrvatskom tržištu - govori Haladić.

Tomu dodaje da je šutnja hvarskih težaka uistinu svojevrsni hrvatski fenomen jer, za razliku od mnogih drugih u Lijepoj našoj, koji zbog djelomično neisplaćenih poticaja izlaze na ceste, zbog nekoliko nedobivenih plaća prijete blokadom mostova i ekološkim katastrofama, ovi ljudi ne progovaraju ni riječi.

I sve to unatoč tome što su “Hvarske vinarije” zapravo nastale 1963. godine sjedinjavanjem “Zajednice Jelsa” i “Vinarije Ivan Lučić Lavčević” iz Staroga Grada, to jest od težačke imovine koja je tada, prema nekim dokumentima, vrijedila barem 15 milijuna DEM.

Grožđe bi moglo ostati venuti na trsovima

- Vlada bi zbog novonastale situacije hitno trebala osigurati novac za ovogodišnji otkup grožđa, osobito iz glasovitog Starogradskog polja kako nam taj UNESCO-ov spomenik ljudskom radu, ali i ostala poljoprivredna zemljišta, već u skoroj budućnosti ne bi postali prostori obrasli korovom i borovom šumom, a ljudi svoj kruh tražili izvan škoja. Naravno, ničiji interes ne bi smio biti iseljavanje otočnog stanovništva, kao što se to dogodilo početkom 20. stoljeća, pa stoga vjerujem da će Ministarstvo poljoprivrede žurno poduzeti korake da grožđe ne bi ostalo na trsovima, umjesto da bude prerađeno u podrumima, gdje se to radilo već desetljećima prije - zaključio je zamjenik župana splitsko-dalmatinskog.

‘Dalmacijavino’ bijelo vino prodaje za 8 kuna, a crno za 10 Splitsko “Dalmacijavino” nije samo dužno težacima, nego u posljednje vrijeme proizvode nastale od njihovih truda prodaje u bescjenje. Primjerice, otkad je ta vinska kuća u stečaju, ona u svojoj točionici vina u Jelsi bijelo stolno vino prodaje po 8 kuna za litru, a crno po 10 kuna. Na taj način dodatno ruši otočne vinogradare jer su ovoga ljeta sve teže prodavali vino po normalnim cijenama na svom kućnom pragu.