‘Ne želimo cestu koja će Župu dijeliti na dva dijela, prolaziti pored kuća, kao ni nasipe od 17 metara visine‘

Na traženje župskog načelnika Silvija Nardellija večeras je u dvorani Hotela Sheraton organizirana dodatna prezentacija cijele trase brze ceste sa posebnim naglaskom na područje Župe dubrovačke.

- Potpuno sam siguran da ni jedna trasa bilo koje varijante nije sretno rješenje, ali mi svi danas koji živimo u Župi i prolazimo kroz Župu ne samo u ljetnim nego i tijekom cijele godine imamo veliki problem. Možemo mi graditi semafore, kružne tokove, osiguravati na ovaj ili onaj način sigurnost pješaka međutim broj vozila koji se pojavljuje u prometu ne možemo riješiti ni na kakav način. Od 1965. godine od kada je izgrađena državna cesta uz neke kozmetičke izmjene nije napravljen ni jedan kapitalan projekt koji bi poboljšao promet na ovom području. Imamo podatke iz 2022. godine prema kojima kroz Kupare dnevno u prosjeku prođe 26 000 vozila. Siguran sam da će taj broj vozila biti iz godine u godinu sve veći. Prema ovim podacima nakon Zatona, Vidikovca i Kupara taj broj se na Grudi smanjuje ispod 4 000. Iz toga je vidljivo da se većina tog prometa odvija između Zračne luke i Grada. Često govorimo da je nama često najveći problem tranzit koji ide preko Župe dubrovačke. Taj tranzit je ljeti 20 posto, a zimski samo 4 posto. Dakle, rješenje moramo tražiti i to što prije. Jasno mi je da ima jako puno negodovanja jer ponuđena varijanta ide po sredini Župe, prolazi blizu naseljenih mjesta, poljoprivrednih zemljišta... Međutim moramo nešto napraviti jer ovako nećemo moći dalje. Općina je pripremila određene primjedbe na ponuđena tehnička rješenja o kojima ćemo mišljenje donijeti na slijedećoj sjednici  Općinskog vijeća - kazao je načelnik Silvio Nardelli.

Nakon kratkog predstavljanja Studije utjecaja na okoliš, počela je burna rasprava:

 - Ovdje u Prostornom planu Župe dubrovačke i Prostornom planu Županije dubrovačko-neretvanske postoje dvije varijante, zašto je Studija utjecaja na okoliš učinjena samo za jednu varijantu.  Zar nije puno bolja varijanta ceste koja ide iznad Postranja. Tamo nema arheoloških nalaza, nema izvora. Sada odjednom Studija utjecaja na okliš kaže da je ova cesta koja sve uništava bolja varijanta – kazao je gospar Ivo Lise uz veliku pljesak nazočnih.

Smatra kako  preko 90 posto  prometa ide  od Župe prema Gradu:

- Ako uzmemo  17 naselja u Župi od Plata, Solina, Mlina, Čibača oni će i ubuduće koristiti cestu D-8. Ne mogu izrađivači studije bolje znati od nas koji živimo u Župi dubrovačkoj.  Brzom cestom koja predviđa varijanta koja je predstavljena malo će vozila njome proći.  Razlika između prve i druge varijante je 1200-1300 metara, brzinom 60 kilometara je oko munut i pol. Mi ćemo uništiti cijelu Župu da bi netko malo brže stigao - istaknuo je Lise. 

U raspravu se uključio Nikša Grbić: 

-Razlika između varijante jedan i dva ceste kroz Župu  je 2000 vozila. Je li zakonski okvir dopušta da se donese Studija utjecaja na okoliš na osnovu samo jedne varijante. Utjecaj ponuđene varijante na prostor Župe dubrovačke je katastrofalan,  a trasa će ugroziti brojna kulturna dobra, spojne centre prolaze preko arheoloških nalazišta. Neshvatljivo je  da se korito Tarante smatra suhim kanalom.Cesta prolazi preko ljetnikovaca u Čelopecima..

Marko Miloslavić pozvao je izrađivače Studije da sagledaju stvari kakve jesu na terenu i da poslušaju što ljudi u Župi govore:

-Zna li  izrađivač ove Studije koliko prometa generira dionica od aerodroma do Dubrovnika.  Ne treba zaboraviti da 60 posto turista koji dolaze u Dubrovnik dolaze  avionom i oni su u tranzitu kroz Župu, a  i vi ste u isti koš stavili  potrebe stanovnika da idu na posao i taxi vozila i shuttle buseve.  Onaj tko predlaže ovakvu varijantu sa ovakvom devastacijom Župe dubrovačke nije prijatelj moj i nije prijatelj Župe – kazao je Miloslavić.

Ivica Banović, diplomirani inženjer  prometa koji živi u Župi dubrovačkoj kazao je kako je u startu bilo devet varijanti,  najgornja je išla iznad Postranja, a najdonja po sredini Kuparskog polja.  Upravo je 2005. godine varijanta koja prolazi iznad Postranja dobila pozitivno mišljenje.

- Koliko puta možemo čuti u razgovoru  nisam stigao na aerodrom jer je bila gužva kroz Župu. U Župi neće biti gužve ukoliko napravimo varijantu gornjom trasom kojom bi išlo 60 posto prometa. Drugo je pitanje spojne ceste jer mi po ovoj predstavjenoj varijanti prolazi 12 metara od kuće na način da ne znam u ovom trenutku uzima li dio moga balkona ili je sedam metara iznad. Zar bi razlika od 30 milijuna eura trebala biti razlogom da upropastimo ovo što imamo u odnosu na varijantu koja će proći mimo svega- kazao je Banović.

Nikola Duper govorio je u ime grupe mještana Župe dubrovačke:

- Javne rasprave u Mokošici, Gradu ...više su ličile na  narodnu pobunu nego na raspravu, stoga bi i ova večeras u Župi trebala biti dovoljna da se postojeća Studija utjecaja na okoliš brze cese povuče i krene se sa  izradom nove u kojoj će biti puno više terenskog rada i u kojoj će se voditi računa o žiteljima ovog kraja. Svi smo za igradnju ceste koja će rasteretiti Župu dubrovačku i u tom nema sumnje, ali stanovnici  Župe nisu za cestu po svaku cijenu koja će uništiti krajolik i kulturna dobra.Samo jedna trasa koja nam je ponuđena je apsolutna neprihvatljiva kao i stanovnicima  Rijeke dubrovačke koji su nas došli večeras podržati - kazao je Duper. 

Cvjeto Cvjetković kazao je kako brza cesta služi samo za rasterećenje postojeće magistrale koja je stara 58 godina i još je ona jedina žila kucavica naše županije. 

- Rješenje iznad Postranja je jedino što mi možemo prihvatiti, ne treba nam nego jedna jedina spojna cesta u Župi jer brzu cestu Župljani neće koristiti. Brza cesta je za one koji idu negdje dalje. 

Zrinka Kasalo kazala je kako su svi vijećnici Grada Dubrovnika glasali protiv ove trase, a nada se  da će isto izglasati i općinski vijećnici Župe, 

Brojnim Župljanima posebno je neprihvatljiva gradnja nasipa od 17 metara, koji će Župu dijeliti na dva dijela, a predložena varijanta neprihvatljiva je većini koji su se večeras uključili u raspravu, a ukoliko se ova Studija usvoji spominjala se i mogućnost raspisivanja referenduma.