StoryEditorOCM
DubrovnikBURA PUŠE, VRIJEME JE REZIDBE

Sad je najbolje vrijeme! Donosimo vam savjete Vrtlarovih stručnjaka kako orezivati lozu na odrini, smokvu i druge voćke kao i masline.....

Piše Ahmet KALAJDŽIĆ
21. siječnja 2022. - 18:20

Ni temperature blizu nultog podioka, niti snažna bura koja pojačava dojam hladnoće nisu smetnja djelatnicima "Vrtlara" u aktualnoj akciji orezivanja stabala na javnim gradskim površinama. Na onoj uz parking između hotela Park i lapadske šetnice od Kružnog toka do Kompasa Marko Marčec i Miho Radulović upravo orezuju veliku smokvu. Iskoristili smo priliku da ih "u ime zajedničkog dobra" sugrađana koji imaju đardine malo "smetamo" dok rade zamolimo za korisne savjete. Prvi je:- Bura dere i sad se a ne po južini orezuje jer nema vlage i gljivice se preko svježeg reza teže prenose tako da se ne mogu razvijati bolesti!

image
Vrtlarevci Marko Marčec, Miho Radulović i Vladimir Vuletić
Ahmet KalajdŽiĆ

Pored njih je inžinjer agronomije Vladimir Vuletić, inače voditelj javnog zelenila gradskog kotara Mokošica, ali privremeni koordinatror u Lapadu kaže:- Svi koji imaju voćke u đardinu trebaju obratiti pozornost na grane koje će donijeti rod ove godine te planirati i ostaviti vegetativne i generativne pupove. Svaka je voćka specifična, ali ovo vrijeme mirovanja je najbolje za rezidbu i zaštitu od štetnika koji preživljavaju u tlu i granama. Preporučam zimsko prskanje uljima i gnojidbu da se biljci vrati što je potrošila i podsjećam vinogradare da se sve sorte ne orezuju jednako. Postoje tzv. duga i kratka rezidba, a kod nas se većinom reže "na kratko". Sorte koje daju plod na kratkoj rezidbi neće dati rod na dugim pupovima, a nužne su redovita gnojidba i rezidba. Kalemljenje je najbolje u proljeće, kad prođu marčane bure.

image
Djelatnik Vrtlara Marko Marčec
Ahmet KalajdŽiĆ

Za maslinare, glede gnojidbe Marčec predlaže da koriste kominu masline koja je odstajala godinu dana, nakon što joj je kiša isprala preostalo ulje i kiselost:- Tek tad se stavlja ispod stabala. Naime, ulja uz sebe vežu željezo i stoga bi maslina slabo napredovala. Kominu se može iskoristiti samo kao kompost: staviti na hrpu i politi preparatom "bioalgen" čime se već za pola godine dobiva kompost koji se može koristiti. Inače, iz komine se sve ulje nikad ne može iscijediti i ako je koristite svježu to je kao da ste uzeli litru maslinova ulja i posuli oko stabla: tamo gdje je ulje, ne rastu ni trava ni maslina! Komina ih ubija! Ali, kad odstoji, korisna je jer malčira zemlju kojoj ne isparava vlaga niti probija trava. Komina je bolja od mnogih preparata i značli ekološki uzgoj, ali je naši maslinari ne koriste jer ne traže savjet agronoma. Tko ju je već lani pripremio, sad je pravo vrijeme da je iskoristi kao gnojivo!

image
Vrtlarevci kažu: bura puše, vrijeme je rezidbe
Ahmet KalajdŽiĆ

Za rezidbu vinove loze Marčec savjetuje:- Postoje lucanj i reznik. Lucanj je grana koju ostavljate da na njoj rodi grožđe, a reznik je grana koju orezujete da bi iz nje izbile nove grane za iduću godinu. Tako se planira za novi izbor iduće godine. Plavac se većinom reže na kraći lucanj (2 do 4 pupa), dok se za bijele loze kod nas trebaju ostaviti najmanje 4 pupa a za "kontinentalne" 5- 8 pupova. Sad su zaključili da je 8 puno jer je urod količinski velik, ali ne i kvaliteta. Najbolje je kad loza daje maksimalno 2- 3 kg grožda jer tad ima kvalitetu na koju se ide sve više. Kvalitetniji grozd uznači bolje vino i uvijek treba paziti da se ostavi reznik, jer je on budućnost loze, on je planiranje za dogodine. Inače, rezidbom "na dva pupa" sve će grane roditi, ali dogodine nećete znati gdje treba izrezati da bi izbila nova. Na jugu prevladava starinski način i svaki prut se reže na 2 pupa, ne ostavljaju se reznik i lucanj. Znači, nema valjanog planiranja.

image
Vrtlarevci Marko Marčec i Miho Radulović
Ahmet KalajdŽiĆ

Dok gledam poleglu smokvu koja "rašireno" raste u parku, kao da čita misli, Marčec ističe:

-Smokva nije stablo nego grm i tako raste u prirodi. Čovjek je oblikuje u stablo i mora svake godine orezivati mladice da ne crpu stablo. Breskva rađa na jednogodišnjim grančicama, a jabuka i većina voća na cvjetnim pupovima koji izbiju u drugoj godini. Na breskvi treba paziti kako je orezati da izbiju male grančice na kojima će biti cvjet i rod, a kod jabuke se mogu rezati i skraćivati sve mladice koje su izbile jer rađa na osnovnoj i grani koja je lani izbila pa ste je prikratili da izbije novu na kojoj tek ove godine formira cvjetne pupove.

image
Vrtlarevci kažu: bura puše, vrijeme je rezidbe
Ahmet KalajdŽiĆ

Miho Radulović je djelatnik Vrtlara koji se spletom okolnosti prekvalificirao. Priznaje:- Volim biljke i prirodu, uređivati živice i voćke. Brojni sugrađani imaju agrume i moraju znati da ovo još nije vrijeme za rezidbe, nego tek kad počnu pupati. Tad se vidi koja je grana suha i treba je odstraniti. Orezuje se tek s pupanjem i ne valja duboko kopati oko nje, a preporučam tzv. crveno i plavo polijevanje agruma kako bi se biljki vratilo što je s plodom izgubila.

image
Vrtlarevci kažu: bura puše, vrijeme je rezidbe
Ahmet KalajdŽiĆ

Malo tko ide u vrtlare!

Dok rezgoaramo s djelatnicima Vrtlara, neminmov no se postavlja pitanje hoće li ova gradska tvrtka već u skoroj budućnosti imati dovoljno stručnih radnika. Marčec se prisjeća kako je Vrtlar još 70-ih godina davao stipendije te su se potrebni kadrovi školovali u Marčanu kod Varaždina, a potom su sve više dolazili stručnjaci iz Poljoprivredne škole u Čapljini:- Svi školovani u Marčani su imali titulu vrtlara, a ovi iz Čapljine tehničara. U Dubrovnmiku sam od 1985. a Vrtlar je tada, uz stipendije imao i radničke nastambe gdje smo imali besplatni smještaj u Solitudu. Tu sam bio četiri godine dok se nisam oženio. Danas malo tko hoće u školu za vrtlara ili ev. iz Varaždina doći ovdje na plaću od samo 4- 5 tisuća kuna. Neće imati od čega preživjeti, a kamo li živjeti. Dok plati stan, nema ništa za hranu- opisuje ovaj radnik staro i komentira novo doba oblikovano turizmom.

08. svibanj 2024 17:02