Na famoznom dronu bila je montirana aviobomba, otkriven je uzrok pada letjelice, ali ostaje još jedna velika nepoznanica

Danas je i službeno potvrđeno da je dron koji se u ožujku srušđio kod studentskog doma na zagrebačkom Jarunu bio naoružan.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu održalo je jutros  konferenciju za novinare na kojoj su izvijestili o rezultatima dosad provedenih izvida vezanih uz pad bespilotne letjelice 10. ožujka u Zagrebu, prenosi jutarnji.hr.

11.36 - Ivana Bačić iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ kazala je da je na mjestu pada nastao krater 5,5 metara promjera i 1,5 dubine.

- Izdvojeno je 45 fragmenata nepravilnog oblika i promijenjene boje metala, to je takozvano kaljenje metala. Dva fragmenta pronađena su izvan kratera. Nisu uočeni tragovi zacrnjenja, oštećenja su bila primarno na automobilima te se radi o manjim oštećenjima. Osjetio se intenzivan miris amonijaka koji se pojačavao produbljivanjem kratera prilikom očevida. Na fragmentima metala koji potječu od aviobombe i uzorcima zemlje nema značajnih zacrnjenja koje je važno za utvrđivanje je li bilo prisutnosti vojnog eksploziva.

Ostaci drona nakon pada

Damir Krajac/Cropix

- Nakon vizualnog pregleda pristupilo se analizama suvremenim tehnikama. Na fragmentima tijela i upaljača aviobombe, na letjelici ili na zemlji nisu detektirani tragovi vojnog eksploziva, kao ni bilo kakvih drugih eksploziva. Potvrđeni su tragovi amonijaka.

- Originalna aviobomba bi trebala sadržavati do 46 kg TNT-a za koju bi bilo karakteristično nastanak zacrnjenja. Takvi tragovi nisu uočeni. Nije na kompletnom tijelu aviobombe došlo do usitnjavanja i nije detektiran trag TNT-a niti drugih vojnih eksploziva. Ne podržava se hipoteza da se u tijelu aviobombe nalazila tolika količina TNT-a.

- Nedvojbeno je da je prilikom pada došlo do eksplozije usijed aktiviranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada vojnim ni privrednim eksplozivima. Korištena je visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena što onemogućava njezinu identifikaciju.

11.31 - Bojnik Mile Tomić, glavni vještak za požare i eksplozije iz Zapovjedništva za potporu OS RH kazao je kako je pronađen upaljač s ćiriličnim oznakama.

- Sa sigurnošću je utvrđeno da je bio stavljen na prednji dio aviobombe. Utvrdilo se da se radi o krhotinama aviobombe OFAB 100-120. Na temelju pregleda metalnih fragmenata utvrđeno je da se radi o aviobombi s upaljačem.

11.27 - Sa stajališta zrakoplovnih operacija, povjerenstvo je zaključio da je uzrok pada narušen slijed u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana što je imalo za posljedicu da je letjelica na velikoj visini odbacila padobran i nastavila velikom brzinom padati te udarila o tlo.

11.26 -- U tijeku pada bio je relativno aktiviran stajni trap, jedna sonda je izletjela, a druga ostala u svom ležištu, kao i retroraketa. Nakon pada, izletjela je iz ležišta te se aktivirala, što objašnjava jaku bijelu svjetlost koja se vidi na snimci - kazao je pokazivajući na prezentaciju.

- Zaključak je da je letjelica bila u vrlo dobrom stanju, održavana. Motor nije radio. Nađena je crna kutija, bitno oštećena. No sam medij na kojem se vrši zapis je u potpunosti uništen i nije bilo šanse za oporavak.

Zagreb, 130322.
Ostaci besposadne letjelice na kamionu Hrvatske vojske nakon sto je izvadjena iz zemlje na Jarunu gdje se srusila prije tri dana.
Foto: Damir Krajac/CROPIX

Damir Krajac/Cropix

11.13 - Glavni vojni zrakoplovni istražitelj, brigadir Mario Počinok, izvijestio je potom o detaljima drona kao i uzroku pada uzevši u obzir tehnički pregled ostataka bespilotne letjelice.

- Kad govorimo o istrazi, ovo spada u kategoriju nesreće 'potpunog uništenja zrakoplova'. Letjelica je namijenjena za dubinsko izviđanje teritorija, ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, kreće se od 900 do 1100 kilometara na sat, rekao bih da leti i transsonično. 300 do 6000 metara je visina s koje može provesti snimanja, a vrijeme lansiranja je do 15 minuta. Lansira se pomoću posebnog vozila, raketnim pogonom, potom preuzima klasični mlazni motor. Takvih je proizvedeno 152 komada, 132 inačica 'dan' i '20' inačica noć.

- Inačica 'dan' je opremljena opremom za snimanje visoke rezoluzije, a inačica 'noć' za infracrveno skeniranje. Točnost slijetanja je plus/minus 400 metara.

11.10 - Načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije brigadir Jadranko Karlušić rekao je da je šteta procijenjena na 600.000 kuna, a očevid je proveden na četiri lokacije u Zagrebu. Letjelica je nakon očevida prevezena u prostore Hrvatske vojske, a uzeti su i uzorci iz kratera.

11.05 - 12 ožujka smo poslali obavijest kako smo s nadležnim službama započeli s provođenjem očevida koji je trajao do 14. ožujka. Dva dana kadnije smo izvijestili da smo započeli s kriminalističkim istraživanjem i da je događaj kvalificiran kao teško kazneno djelo. Zbog složenosti postupanja slučaj je povjeren na rad Županijskom odvjetništvu. Zatraženo je stručno mišljenje zrakoplovno tehničke struke. Iz balističkog vještačena bilo je vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem - kazao je županijski državni odvjetnik Jurica Ilić i dodao kako se danas iznose informacije samo o uzroku pada bespilotne letjelice i štete. Po ostalim pitanjima još se vrše izvidi.

Ostaci besposadne letjelice na kamionu Hrvatske vojske

Damir Krajac/Cropix

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu održalo je konferenciju za novinare na kojoj su izvijestili o rezultatima dosad provedenih izvida vezanih uz pad bespilotne letjelice 10. ožujka u Zagrebu.

Na konferenciji je govorio županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije brigadir Jadranko Karlušić, glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu Zapovjedništva za potporu OS RH, bojnik Mile Tomić, ujedno i glavni vještak za požare i eksplozije, te Ivana Bačić iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“.