Dalmacija Split

slavimo 76. rođendan

Kako je počela budućnost u Slobodnoj Dalmaciji i kako smo postali najbrže rastući mainstream medij u Hrvatskoj: nikad nismo bili čitaniji, no nikad nismo bili ni u težoj situaciji, a sada je pred nama novi veliki izazov

slavimo 76. rođendan

Slobodna Dalmacija nikad u svojoj 76 godina dugoj povijesti nije bila čitanija.

Više od 400 tisuća ljudi svakog dana posjeti naš portal, a ako tome pridodamo čitatelje tiskanog te lokalnih izdanja (Zadarski.hr, Šibenski.hr i Dubrovački.hr), dolazimo do brojke od najmanje pola milijuna ljudi koji su svakog dana u kontaktu sa sadržajem Slobodne Dalmacije.

No, istovremeno, Slobodna Dalmacija nikad u svojoj 76 godina dugoj povijesti (ako, naravno, izuzmemo ratne godine) nije bila u težoj situaciji.

I nije to floskula, a niti je priča specifična za "Slobodnu". Uz rijetke iznimke, nema tradicionalnog medija na svijetu koji u 2019. godini nije u najtežoj situaciji u svojoj povijesti.

Samo je jedna Novina: 'Slobodna' danas slavi 76. rođendan - znate li što je bilo na prvoj naslovnici štampanoj u mosorskoj pojati i zbog kojih se velikih 'faca' prodavalo i po 120 tisuća primjeraka?

"Kad će 'Slobodna' propasti?" – posljednjih godina ovo pitanje čujem češće nego što mi je ugodno priznati. "Ne može propasti", nudim uvijek isti jednostavan odgovor. I točan. Kad svakog dana imate pažnju pola milijuna ljudi, suludo je uopće razmišljati o propasti.

Stvaranje publike koja se mjeri u desecima ili stotinama tisuća prva je faza digitalne transformacije, vjerojatno najvažnijeg procesa u povijesti medija – prelaska iz tiska u digital.

Kvaliteta i iskrenost

Dugi niz godina tradicionalni mediji uživali su u vrlo lagodnoj poziciji. Svakog dana na tržište bi izbacili proizvod, a svatko tko je želio biti informiran morao je platiti da bi čitao. Priljev novca bio je stabilan i desetljećima je posao cvjetao.

A onda je došao internet i promijenio – apsolutno sve. Odjednom je proizvod postao besplatan, a vrijednost i važnost počeli su se mjeriti u klikovima. Uslijedila je bjesomučna utrka za sve oskudnijom pažnjom čitatelja u kojoj si morao privući stotine tisuća ljudi ili riskirati gubitak utjecaja.

A s gubitkom utjecaja stiže financijski gubitak i vrlo brzo ulazi se u spiralu smrti iz koje više nema povratka. Ako ne vjerujete, proguglajte koliko je medija (nekih s više od stoljeća tradicije) ugašeno samo u posljednjih pet ili šest godina. To je bila cijena digitalne transformacije.

Slobodna Dalmacija, hvala na pitanju, prvu je fazu digitalizacije odradila i više nego uspješno.

U posljednjih nekoliko godina najbrže smo rastući mainstream medij u Hrvatskoj, prema izvještajima neovisnih agencija u mjesec dana dopremo do gotovo trećine građana Hrvatske, naši se tekstovi pročitaju više od 50 milijuna puta, a portal svakog mjeseca bilježi više od 20 milijuna posjeta.

I u 2019. godini i dalje rastemo po stopama nekoliko puta većim od tržišnog prosjeka.

Portal "Slobodne" danas je jedan od 10 najčitanijih u zemlji i jedini među prvih 15 čija se redakcija ne nalazi u Zagrebu.

Da, znam što mislite dok ovo čitate i treba biti iskren – u procesu ostvarenja gornjih ciljeva zalomio se i pokoji naslov ili tekst na koji nismo ponosni.

Ako imate dojam da je novinarstvo kao profesija posljednjih godina degradiralo, niste (sasvim) u krivu. Digitalnu revoluciju većina tradicionalnih medija dočekala je tragično nepripremljena i u prvoj fazi, pokazalo se, iznenađujuće je lako bilo iz vida izgubiti motive zbog kojih smo se počeli baviti ovim poslom.

"Napiši tekst o budućnosti za rođendan 'Slobodne'. Što smo napravili, što nas čeka, što čitatelji mogu očekivati. Nešto pozitivno, pa imamo se čime pohvaliti", zamolio me je glavni urednik prošlog tjedna, a moguće požalio čitajući naručeno ovog.

Kvaliteta i iskrenost – jedini je odgovor na posljednje iz niza gornjih pitanja koji mi pada na pamet. To su prve dvije stvari koje će se od medija očekivati u drugoj fazi digitalizacije koja na velika vrata stiže u Hrvatsku.

Faza je to u kojoj će se uspjeh sve manje mjeriti klikovima i u kojoj će temeljno pitanje: Koliko imamo čitatelja? zamijeniti jedno mnogo korisnije: Koliko imamo zadovoljnih čitatelja?

Uspjeh tada, konačno, neće ovisiti o poziciji koju vam na listi čitanosti dodijeli nekakva agencija ili o broju ljudi koje ste prevarili klikabilnim naslovom.

Redizajn portala

Budućnost je to koja će biti beznadno tužna ako "Slobodna" ostane bez čitatelja, ali jednako tako i ako čitatelji ostanu bez "Slobodne". Vjerujte, ako živite bilo gdje od Dubrovnika do Zadra (ili vas zanimaju vijesti s tog prostora), ne želite znati kako izgleda svakodnevica bez Slobodne Dalmacije.

U drugoj fazi digitalizacije, onoj u kojoj ćemo se utrkivati u broju zadovoljnih čitatelja, bit će razriješen i paradoks s početka ovog teksta. Nevjerojatno je, naime, da su mediji nikad čitaniji, a istovremeno u nikad težoj situaciji. U toj jednadžbi očito nešto nedostaje.

U 77. godini svoga postojanja Slobodna Dalmacija morat će otkriti što.

U tom procesu ponudit ćemo vam ono što je "Slobodna" oduvijek radila dobro. Kvalitetne reportaže, putopise, priče tzv. malih ljudi, ali i inovativne formate prikaza sadržaja, nove projekte i nišne portale, a za kraj godine i potpuno redizajnirani portal s kojim ćemo i formalno ući u drugu fazu razvoja digitalnog novinarstva.

Onu u kojoj će naša budućnost biti onoliko dobra koliko vi, kad dođete do kraja teksta, videa, fotogalerije, Instagram storyja ili bilo čega drugog što vam pripremimo, budete zadovoljni.

Naslovnica Split