stdClass Object
(
[id] => 465567
[title] => U ožujku 1405. godine čitav kraj oko Zadra prekrila je gusta magla, a istodobno je zavladala epidemija silnoga kašlja, glavobolje i groznice
[alias] => u-ozujku-1405-godine-citav-kraj-oko-zadra-prekrila-je-gusta-magla-a-istodobno-je-zavladala-epidemija-silnoga-kaslja-glavobolje-i-groznice
[catid] => 305
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Uz najavu novog vala hladnoće i snijega naše smo iskusne prognostičare pitali koliko često se bilježe ovako jake zime na dalmatinskom području, osobito u gradovima. S obzirom na to da se tek od prošlog stoljeća sustavno bilježe vremenske prilike, izlistali su stare dokumente, crkvene knjige i novine te nam otkrili niz vrlo zanimljivih podataka o ekstremnim hladnoćama prema kojima su ove današnje prava sitnica - piše Slobodna Dalmacija.
- Najstariji zapisi o vremenskim prilikama na području Hrvatske potječu iz grčkog i rimskog doba. Nakon dolaska Hrvata u svoju postojbinu, zapisi o vremenu javljaju se od 9. stoljeća nadalje. U prvom redu to su podaci o osobito hladnim zimama i i lošem vremenu na Jadranu u nekim situacijama.
Tako se opisuje nepovoljno vrijeme kad je papa Aleksandar III. putovao iz Vieste u Veneciju u ožujku 1177. godine, pa je nepredviđeno bio prisiljen zaustaviti se na otocima Palagruži i Visu. Postoje također opisi zadarskog plemića Pavla Pavlovića o tuči 23. veljače 1402. godine, o pojavi "halo oko Sunca" 11. svibnja 1404. godine, te o suši i hladnoći iste godine i iduće zime. Bura i sjevernjak puhali su tada više od sto dana, more uz obalu i otoke bilo je zaleđeno, a ptice, žabe i ribe su se smrzavale.
U ožujku 1405. godine čitav kraj oko Zadra prekrila je gusta magla, a istodobno je zavladala epidemija silnoga kašlja, glavobolje i groznice.
Podatke o hladnim zimama 1616., 1620. i 1621. godine, kad se vino u kaležima na oltaru smrzavalo, sadrži dnevnik što su ga vodili članovi kaptola na Krku. Dragocjene opise vremena nalazimo nadalje u zapisima makarskih franjevaca Pavla Šilobadovića, Nikole Gojaka, Petra Antulovića i Andrije Ivičevića od 1662. do 1794. godine - kazao nam je dr. sc. Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice DHMZ-a.
Posebnu skupinu čine meteorološka mjerenja na otoku Mljetu od 1823. do 1825. Motritelj je bio Ivan Benedikt Getaldić, a postaja se nalazila uz Upravu otoka Mljeta u Babinu polju. On je tijekom mjesec dana (od 15. listopada do 15. studenoga 1823.) prvi u Hrvatskoj provodio motrenja u tri termina dnevno. Mjerio je atmosferski tlak te temperaturu i vlažnost zraka, a uz to je određivao izgled neba i vjetar.
Podatke o temperaturi, tlaku, vjetru i izgledu neba objavljivale su i zadarske novine "Gazzetta di Zara" od 1832. do 1850., pod kraj toga razdoblja čak s dvije postaje. Postaja s duljim nizom mjerenja bila je na liceju, gdje je profesor Pegger motrio dva puta dnevno (u 6 i 14 sati).
Treba napomenuti da su se meteorološka motrenja 1845. godine sustavno obavljala, osim u Zadru, još i u Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Mjesečne i godišnje srednjake tih podataka objavio je Frane Carrara (1846.). Od njega potječe i vjeran prikaz klime Dalmacije koji se osniva na dugogodišnjim iskustvenim spoznajama.
- Svi navedeni motritelji iz prve polovine 19. stoljeća radili su prema svojim mogućnostima, bez nekih općih uputa i bez kontrole instrumenata. Zbog toga izmjereni podaci imaju samo povijesnu, ali ne i znanstvenu meteorološku vrijednost. Oni su samo dokaz o želji pojedinaca da upoznaju vrijeme i njegova stanja u svom kraju, ali i o njihovoj ljubavi prema prirodi i o spremnosti da uz osobna odricanja što dulje ustraju u toj volonterskoj djelatnosti, ističe dr. Pandžić, te dodaje da se mreža službenih (regularnih) meteoroloških postaja u Hrvatskoj počela osnivati tek u drugoj polovici 19. stoljeća, što je bilo povezano s općim okolnostima razvoja meteorologije u Europi, a i šire.
Mreža meteoroloških postaja u Hrvatskoj osnivala se po uzoru na austrijsku meteorološku službu i u njezinu okrilju. Ona je opskrbljivala postaje u Hrvatskoj instrumentima i uputama za rad, a izmjerene je podatke i druge vremenske informacije provjeravala i redovito objavljivala u svojim godišnjacima. Odgovorna ustanova bila je Središnji zavod za meteorologiju i geomagnetizam u Beču (Central Anstalt für Meteorologie und Erdmagnetismus), koji je utemeljen 1851. godine.
Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku, a nalazila se u zgradi gimnazije, gdje je motrenja obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli.
Godine 1854. (prvi su podaci objavljeni za rujan) utemeljena je meteorološka postaja u Zadru. Motrenja obavljaju poštanski činovnici. Godinu dana poslije toga, 1855. godine (prvi podaci su objavljeni za veljaču), počela je raditi meteorološka postaja u Korčuli, a prvi je motritelj bio kanonik Ivan Zaffron. Vis dobiva meteorološku postaju u svibnju 1857., ali ona iste godine (16. listopada) prestaje raditi. Motritelj je bio Franjo Krema.
Godine 1858., 1. ožujka, utemeljena je postaja u Hvaru, a njezin je utemeljitelj i dugogodišnji motritelj (do 1899.) bio glasoviti hrvatski prirodoslovac Grgur Bučić, po profesiji poštanski činovnik.
Službena meteorološka motrenja i mjerenja u današnjem smislu na meteorološkim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda počinju većinom sredinom dvadesetog stoljeća, a obavljaju se u skladu sa strogim standardima koje za cijeli svijet određuje Svjetska meteorološka organizacija koja je jedna od najstarijih agencija Ujedinjenih nacija.
Usporedbu tadašnjih i današnjih vrmenskih prognoza, te mogućnosti, instrumente za mjerenje i uvjete rada usporedila je dr. sc. Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a.
- Vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave danas su svakako najpoznatiji, najvažniji i najvidljiviji rezultat primjene meteorologije u našem svakodnevnom životu. Iza nekoliko rečenica ili grafičkog prikaza vremenskih prognoza koje možemo pročitati, čuti ili vidjeti u medijima krije se rad tisuća motritelja i meteorologa diljem svijeta koji je isto tako nemoguć bez odgovarajuće globalne informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.
Suvremena tehnologija danas, u 21. stoljeću, je nužna za izradu vremenske prognoze kakvu društvo treba i očekuje od meteorološke struke – počevši od motrenja atmosfere, tla i voda, koja su danas brojnija, raznolikija i tehnološki naprednija od svih do sada, te najmodernijih računala koja izračunavaju buduće stanje atmosfere točnije nego ikada do sada te računalnih programa koja omogućavaju četverodimenzionalnu vizualizaciju atmosfere i atmosferskih pojava na načine koji nisu bili izvedivi u 20. stoljeću - pojašnjava dr. Tutiš, i napominje da je daljnji razvoj prognostičke službe, osobito u posljednjih tridesetak godina, u najvećoj je mjeri uvjetovan brzim razvojem novih tehnologija, posebice u području telekomunikacija i informatike.
Uspostava brzih računalnih i satelitskih telekomunikacijskih veza omogućila je brzu međunarodnu razmjenu podataka i analitičko-prognostičkih podloga, a pojavom sve moćnijih računala numerički prognostički modeli atmosfere sve potpunije uračunavaju procese i gibanja različitih razmjera, što sve zajedno, zamjetno poboljšava njihovo vertikalno i horizontalno razlaganje, a prognostičko razdoblje postaje sve dulje, tvrdi ona.
Velik doprinos i poticaj daljnjem razvoju dobila je prognostička operativa sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je osnovan Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) kao specijalizirana međuvladina europska stručna agencija, smještenog u Readingu, u Velikoj Britaniji. Njegov primarni cilj bio je izrada globalnog atmosferskog modela za srednjoročne prognoze vremena, stvaranje i održavanje globalne baze podataka, te pomoć u naprednom školovanju kadrova.
Hrvatska, tada republika bivše Jugoslavije, bila je posredno jedan od njegovih suosnivača, a nakon osamostaljenja, potpisom Ugovora o suradnji potkraj 1995. godine, Republika Hrvatska postaje njegova pridružena članica, a od 2016. godine i punopravna članica.
Današnji ECMWF-ov prognostički sustav čini nekoliko komponenti: globalni model atmosferske cirkulacije, oceanski model valova, model površinskog sloja tla, globalni model cirkulacije u oceanu, te perturbirani modeli asimilacije podataka i ansambla prognoza. Dobiveni rezultati su u rasponu od dana, tjedana do nekoliko mjeseci unaprijed.
- Jesu li ovako ekstremne promjene vremena posljedice globalnog zatopljenja i znači li to da će se ovakva hladnoća dulje zadržavati, ponavljati na ovom području? Naime, čuju se razne teorije, ljudi se boje da će nam promjena klime utjecati na turizam?
- Usprkos napretku civilizacije, naše društvo je i te kako ovisno o povoljnim ili nepovoljnim vremenskim uvjetima. Stoga je vremenska prognoza postala neizostavni dio naših života te su stručni meteorološki pojmovi, kao primjerice ciklone i anticiklone, tople i hladne fronte umjerenih zemljopisnih širina, tropski cikloni, tajfuni, tornada, pijavice i slično, postali dio uobičajenog rječnika svakog prosječnog čovjeka.
- Mogu li se takve vremenske nepogode pouzdano i pravodobno predvidjeti kako bi se izbjegle ili ublažile njihove nerijetko katastrofalne posljedice?
- Zahvaljujući današnjim vrlo sofisticiranim tehnologijama, suvremena meteorologija može primijeniti velik dio svojih znanstvenih dostignuća i tako dovoljno rano najaviti opasne meteorološke pojave koje mogu ugroziti ljudske živote i uzrokovati znatne materijalne štete. Pouzdane vremenske prognoze omogućuju i optimalno planiranje ljudskih aktivnosti kako u gospodarstvu, tako i u drugim javnim i društvenim djelatnostima.
U znatnoj mjeri pridonose sigurnosti cestovnog, pomorskog i zračnog prometa, planiranju i zaštiti poljoprivredne proizvodnje, distribuciji energije, gašenju velikih požara na otvorenom prostoru, transportu proizvoda osjetljivih na ekstremno nisku ili visoku temperaturu zraka, a sve je šira i njihova primjena u medicini.
Uostalom, ekonomski i socijalni razvoj društva očituje se i po sve složenijim zahtjevima i sve većim potrebama za prognozom vremena. Prognozirano vrijeme je jedan od najvažnijih parametara za praćenje i predviđanje stanja drugih čimbenika prirodnog okoliša, primjerice razine površinskih i podzemnih voda, stanja mora, vlažnosti tla, te industrijskog i drugih oblika onečišćenja okoliša.
- Istraživanja Svjetske meteorološke organizacije pokazuju da su uštede koje se ostvaruju korištenjem raznovrsnih sofisticiranih meteoroloških informacija, prognoza i upozorenja višestruko veće od uloženih sredstava – u rasponu od 1:3 do 1:20.
Pritom valja imati na umu da razvijene zemlje ulažu znatna financijska sredstva u razvoj svojih nacionalnih meteoroloških službi i u međunarodne međuvladine specijalizirane meteorološke agencije, te je značenje ali i korist od vremenskih prognoza za cjelokupno gospodarstvo izravno proporcionalno financijskim ulaganjima.
Prognoza
- I za kraj, ako je moguće dajte dugoročnu prognozu za neko sljedeće (moguće) razdoblje.
- Prema posljednjim dostupnim prognostičkim materijalima, razmjerno hladno i vjetrovito zimsko vrijeme nastavit će se i do kraja siječnja. S velikom vjerojatnosšču prognoziramo da se, osobito u trećem tjednu siječnja, očekuje i češće oborine - u unutrašnjosti uglavnom snijeg, a u priobalju kiša, susnježica, ali i snijeg uz povremeno jaku buru.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => NAJEKSTREMNIJE VREMENSKE (NE)PRILIKE OD STOLJEĆA SEDMOG DO DANAS
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-01-26 23:29:10
[created_by] => 3141
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-01-27 10:06:19
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-01-27 10:00:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 2731
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 305
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[getCategoryIdFromPath] => 0
[getFeedByRelatedModules] => 0
[theme] => default
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--forum
[menu_text] => 1
[menu_show] => 0
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
[menu-meta_keywords] => hrvatska, politika, svijet, crna kronika, biznis, regija
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Forum
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Portals\/3\/Images\/2017\/01\/26\/8368153.jpg","\/Portals\/3\/Images\/2017\/01\/26\/8368150.jpg","\/Portals\/3\/Images\/2017\/01\/26\/8368155.jpg","\/Portals\/3\/Images\/2017\/01\/26\/8368158.jpg","\/Portals\/3\/Images\/2017\/01\/26\/8370217.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["8368153","8368150","8368155","8368158","8370217"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x786"},{"size0":"1200x800"},{"size0":"867x840"},{"size0":"560x840"},{"size0":"629x840"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 305
[name] => Forum
[alias] => forum
[description] =>
[parent] => 301
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 4
[params] => {"inheritFrom":"301","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15338516 Threads: 5 Questions: 3184261162 Slow queries: 7145959
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 235665229
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 58
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /zadar/forum
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /zadar/forum/u-ozujku-1405-godine-citav-kraj-oko-zadra-prekrila-je-gusta-magla-a-istodobno-je-zavladala-epidemija-silnoga-kaslja-glavobolje-i-groznice-465567
[printLink] => /zadar/forum/u-ozujku-1405-godine-citav-kraj-oko-zadra-prekrila-je-gusta-magla-a-istodobno-je-zavladala-epidemija-silnoga-kaslja-glavobolje-i-groznice-465567?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 287066
[name] => vremenske neprilike
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vremenske-neprilike
[link] => /tag/vremenske-neprilike
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => NAJEKSTREMNIJE VREMENSKE (NE)PRILIKE OD STOLJEĆA SEDMOG DO DANAS
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => U ožujku 1405. godine čitav kraj oko Zadra prekrila je gusta magla, a istodobno je zavladala epidemija silnoga kašlja, glavobolje i groznice
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3141
[name] => Javorka Luetić
[username] => javorka-lueti
[email] => javorka-lueti@sd.hr
[password] => $2y$10$5nG3SklVzKARcZKbSEUQleN1B7rr3pudihHhhdwQReXNy8GUMmWNa
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/javorka-luetic-3141
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1659
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/f4e74d567055c008abcb8309219045e8?s=100&default=https%3A%2F%2Fzadarski.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2017/01/26/8368153.jpg
[galleryCount] => 5
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => 8368153
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2017/01/26/8368153.jpg
[title] =>
8368153
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2017/01/26/8368150.jpg
[title] =>
8368150
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2017/01/26/8368155.jpg
[title] =>
8368155
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2017/01/26/8368158.jpg
[title] =>
8368158
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/3/Images/2017/01/26/8370217.jpg
[title] =>
8370217
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Uz najavu novog vala hladnoće i snijega naše smo iskusne prognostičare pitali koliko često se bilježe ovako jake zime na dalmatinskom području, osobito u gradovima. S obzirom na to da se tek od prošlog stoljeća sustavno bilježe vremenske prilike, izlistali su stare dokumente, crkvene knjige i novine te nam otkrili niz vrlo zanimljivih podataka o ekstremnim hladnoćama prema kojima su ove današnje prava sitnica - piše Slobodna Dalmacija.
- Najstariji zapisi o vremenskim prilikama na području Hrvatske potječu iz grčkog i rimskog doba. Nakon dolaska Hrvata u svoju postojbinu, zapisi o vremenu javljaju se od 9. stoljeća nadalje. U prvom redu to su podaci o osobito hladnim zimama i i lošem vremenu na Jadranu u nekim situacijama.
Tako se opisuje nepovoljno vrijeme kad je papa Aleksandar III. putovao iz Vieste u Veneciju u ožujku 1177. godine, pa je nepredviđeno bio prisiljen zaustaviti se na otocima Palagruži i Visu. Postoje također opisi zadarskog plemića Pavla Pavlovića o tuči 23. veljače 1402. godine, o pojavi "halo oko Sunca" 11. svibnja 1404. godine, te o suši i hladnoći iste godine i iduće zime. Bura i sjevernjak puhali su tada više od sto dana, more uz obalu i otoke bilo je zaleđeno, a ptice, žabe i ribe su se smrzavale.
U ožujku 1405. godine čitav kraj oko Zadra prekrila je gusta magla, a istodobno je zavladala epidemija silnoga kašlja, glavobolje i groznice.
Podatke o hladnim zimama 1616., 1620. i 1621. godine, kad se vino u kaležima na oltaru smrzavalo, sadrži dnevnik što su ga vodili članovi kaptola na Krku. Dragocjene opise vremena nalazimo nadalje u zapisima makarskih franjevaca Pavla Šilobadovića, Nikole Gojaka, Petra Antulovića i Andrije Ivičevića od 1662. do 1794. godine - kazao nam je dr. sc. Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice DHMZ-a.
Posebnu skupinu čine meteorološka mjerenja na otoku Mljetu od 1823. do 1825. Motritelj je bio Ivan Benedikt Getaldić, a postaja se nalazila uz Upravu otoka Mljeta u Babinu polju. On je tijekom mjesec dana (od 15. listopada do 15. studenoga 1823.) prvi u Hrvatskoj provodio motrenja u tri termina dnevno. Mjerio je atmosferski tlak te temperaturu i vlažnost zraka, a uz to je određivao izgled neba i vjetar.
Podatke o temperaturi, tlaku, vjetru i izgledu neba objavljivale su i zadarske novine "Gazzetta di Zara" od 1832. do 1850., pod kraj toga razdoblja čak s dvije postaje. Postaja s duljim nizom mjerenja bila je na liceju, gdje je profesor Pegger motrio dva puta dnevno (u 6 i 14 sati).
Treba napomenuti da su se meteorološka motrenja 1845. godine sustavno obavljala, osim u Zadru, još i u Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Mjesečne i godišnje srednjake tih podataka objavio je Frane Carrara (1846.). Od njega potječe i vjeran prikaz klime Dalmacije koji se osniva na dugogodišnjim iskustvenim spoznajama.
- Svi navedeni motritelji iz prve polovine 19. stoljeća radili su prema svojim mogućnostima, bez nekih općih uputa i bez kontrole instrumenata. Zbog toga izmjereni podaci imaju samo povijesnu, ali ne i znanstvenu meteorološku vrijednost. Oni su samo dokaz o želji pojedinaca da upoznaju vrijeme i njegova stanja u svom kraju, ali i o njihovoj ljubavi prema prirodi i o spremnosti da uz osobna odricanja što dulje ustraju u toj volonterskoj djelatnosti, ističe dr. Pandžić, te dodaje da se mreža službenih (regularnih) meteoroloških postaja u Hrvatskoj počela osnivati tek u drugoj polovici 19. stoljeća, što je bilo povezano s općim okolnostima razvoja meteorologije u Europi, a i šire.
Mreža meteoroloških postaja u Hrvatskoj osnivala se po uzoru na austrijsku meteorološku službu i u njezinu okrilju. Ona je opskrbljivala postaje u Hrvatskoj instrumentima i uputama za rad, a izmjerene je podatke i druge vremenske informacije provjeravala i redovito objavljivala u svojim godišnjacima. Odgovorna ustanova bila je Središnji zavod za meteorologiju i geomagnetizam u Beču (Central Anstalt für Meteorologie und Erdmagnetismus), koji je utemeljen 1851. godine.
Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku, a nalazila se u zgradi gimnazije, gdje je motrenja obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli.
Godine 1854. (prvi su podaci objavljeni za rujan) utemeljena je meteorološka postaja u Zadru. Motrenja obavljaju poštanski činovnici. Godinu dana poslije toga, 1855. godine (prvi podaci su objavljeni za veljaču), počela je raditi meteorološka postaja u Korčuli, a prvi je motritelj bio kanonik Ivan Zaffron. Vis dobiva meteorološku postaju u svibnju 1857., ali ona iste godine (16. listopada) prestaje raditi. Motritelj je bio Franjo Krema.
Godine 1858., 1. ožujka, utemeljena je postaja u Hvaru, a njezin je utemeljitelj i dugogodišnji motritelj (do 1899.) bio glasoviti hrvatski prirodoslovac Grgur Bučić, po profesiji poštanski činovnik.
Službena meteorološka motrenja i mjerenja u današnjem smislu na meteorološkim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda počinju većinom sredinom dvadesetog stoljeća, a obavljaju se u skladu sa strogim standardima koje za cijeli svijet određuje Svjetska meteorološka organizacija koja je jedna od najstarijih agencija Ujedinjenih nacija.
Usporedbu tadašnjih i današnjih vrmenskih prognoza, te mogućnosti, instrumente za mjerenje i uvjete rada usporedila je dr. sc. Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a.
- Vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave danas su svakako najpoznatiji, najvažniji i najvidljiviji rezultat primjene meteorologije u našem svakodnevnom životu. Iza nekoliko rečenica ili grafičkog prikaza vremenskih prognoza koje možemo pročitati, čuti ili vidjeti u medijima krije se rad tisuća motritelja i meteorologa diljem svijeta koji je isto tako nemoguć bez odgovarajuće globalne informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.
Suvremena tehnologija danas, u 21. stoljeću, je nužna za izradu vremenske prognoze kakvu društvo treba i očekuje od meteorološke struke – počevši od motrenja atmosfere, tla i voda, koja su danas brojnija, raznolikija i tehnološki naprednija od svih do sada, te najmodernijih računala koja izračunavaju buduće stanje atmosfere točnije nego ikada do sada te računalnih programa koja omogućavaju četverodimenzionalnu vizualizaciju atmosfere i atmosferskih pojava na načine koji nisu bili izvedivi u 20. stoljeću - pojašnjava dr. Tutiš, i napominje da je daljnji razvoj prognostičke službe, osobito u posljednjih tridesetak godina, u najvećoj je mjeri uvjetovan brzim razvojem novih tehnologija, posebice u području telekomunikacija i informatike.
Uspostava brzih računalnih i satelitskih telekomunikacijskih veza omogućila je brzu međunarodnu razmjenu podataka i analitičko-prognostičkih podloga, a pojavom sve moćnijih računala numerički prognostički modeli atmosfere sve potpunije uračunavaju procese i gibanja različitih razmjera, što sve zajedno, zamjetno poboljšava njihovo vertikalno i horizontalno razlaganje, a prognostičko razdoblje postaje sve dulje, tvrdi ona.
Velik doprinos i poticaj daljnjem razvoju dobila je prognostička operativa sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je osnovan Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) kao specijalizirana međuvladina europska stručna agencija, smještenog u Readingu, u Velikoj Britaniji. Njegov primarni cilj bio je izrada globalnog atmosferskog modela za srednjoročne prognoze vremena, stvaranje i održavanje globalne baze podataka, te pomoć u naprednom školovanju kadrova.
Hrvatska, tada republika bivše Jugoslavije, bila je posredno jedan od njegovih suosnivača, a nakon osamostaljenja, potpisom Ugovora o suradnji potkraj 1995. godine, Republika Hrvatska postaje njegova pridružena članica, a od 2016. godine i punopravna članica.
Današnji ECMWF-ov prognostički sustav čini nekoliko komponenti: globalni model atmosferske cirkulacije, oceanski model valova, model površinskog sloja tla, globalni model cirkulacije u oceanu, te perturbirani modeli asimilacije podataka i ansambla prognoza. Dobiveni rezultati su u rasponu od dana, tjedana do nekoliko mjeseci unaprijed.
- Jesu li ovako ekstremne promjene vremena posljedice globalnog zatopljenja i znači li to da će se ovakva hladnoća dulje zadržavati, ponavljati na ovom području? Naime, čuju se razne teorije, ljudi se boje da će nam promjena klime utjecati na turizam?
- Usprkos napretku civilizacije, naše društvo je i te kako ovisno o povoljnim ili nepovoljnim vremenskim uvjetima. Stoga je vremenska prognoza postala neizostavni dio naših života te su stručni meteorološki pojmovi, kao primjerice ciklone i anticiklone, tople i hladne fronte umjerenih zemljopisnih širina, tropski cikloni, tajfuni, tornada, pijavice i slično, postali dio uobičajenog rječnika svakog prosječnog čovjeka.
- Mogu li se takve vremenske nepogode pouzdano i pravodobno predvidjeti kako bi se izbjegle ili ublažile njihove nerijetko katastrofalne posljedice?
- Zahvaljujući današnjim vrlo sofisticiranim tehnologijama, suvremena meteorologija može primijeniti velik dio svojih znanstvenih dostignuća i tako dovoljno rano najaviti opasne meteorološke pojave koje mogu ugroziti ljudske živote i uzrokovati znatne materijalne štete. Pouzdane vremenske prognoze omogućuju i optimalno planiranje ljudskih aktivnosti kako u gospodarstvu, tako i u drugim javnim i društvenim djelatnostima.
U znatnoj mjeri pridonose sigurnosti cestovnog, pomorskog i zračnog prometa, planiranju i zaštiti poljoprivredne proizvodnje, distribuciji energije, gašenju velikih požara na otvorenom prostoru, transportu proizvoda osjetljivih na ekstremno nisku ili visoku temperaturu zraka, a sve je šira i njihova primjena u medicini.
Uostalom, ekonomski i socijalni razvoj društva očituje se i po sve složenijim zahtjevima i sve većim potrebama za prognozom vremena. Prognozirano vrijeme je jedan od najvažnijih parametara za praćenje i predviđanje stanja drugih čimbenika prirodnog okoliša, primjerice razine površinskih i podzemnih voda, stanja mora, vlažnosti tla, te industrijskog i drugih oblika onečišćenja okoliša.
- Istraživanja Svjetske meteorološke organizacije pokazuju da su uštede koje se ostvaruju korištenjem raznovrsnih sofisticiranih meteoroloških informacija, prognoza i upozorenja višestruko veće od uloženih sredstava – u rasponu od 1:3 do 1:20.
Pritom valja imati na umu da razvijene zemlje ulažu znatna financijska sredstva u razvoj svojih nacionalnih meteoroloških službi i u međunarodne međuvladine specijalizirane meteorološke agencije, te je značenje ali i korist od vremenskih prognoza za cjelokupno gospodarstvo izravno proporcionalno financijskim ulaganjima.
Prognoza
- I za kraj, ako je moguće dajte dugoročnu prognozu za neko sljedeće (moguće) razdoblje.
- Prema posljednjim dostupnim prognostičkim materijalima, razmjerno hladno i vjetrovito zimsko vrijeme nastavit će se i do kraja siječnja. S velikom vjerojatnosšču prognoziramo da se, osobito u trećem tjednu siječnja, očekuje i češće oborine - u unutrašnjosti uglavnom snijeg, a u priobalju kiša, susnježica, ali i snijeg uz povremeno jaku buru.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/zadar/forum/u-ozujku-1405-godine-citav-kraj-oko-zadra-prekrila-je-gusta-magla-a-istodobno-je-zavladala-epidemija-silnoga-kaslja-glavobolje-i-groznice-465567
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=5351890910a2b1c4c9604b27eb402d9d480d722b
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=U+o%C5%BEujku+1405.+godine+%C4%8Ditav+kraj+oko+Zadra+prekrila+je+gusta+magla%2C+a+istodobno+je+zavladala+epidemija+silnoga+ka%C5%A1lja%2C+glavobolje+i+groznice&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fzadar%2Fforum%2Fu-ozujku-1405-godine-citav-kraj-oko-zadra-prekrila-je-gusta-magla-a-istodobno-je-zavladala-epidemija-silnoga-kaslja-glavobolje-i-groznice-465567
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fzadar%2Fforum%2Fu-ozujku-1405-godine-citav-kraj-oko-zadra-prekrila-je-gusta-magla-a-istodobno-je-zavladala-epidemija-silnoga-kaslja-glavobolje-i-groznice-465567
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => NAJEKSTREMNIJE VREMENSKE (NE)PRILIKE OD STOLJEĆA SEDMOG DO DANAS
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
)
16. svibanj 2024 23:52
