Sloković objasnila za što bi se moglo teretiti potencijalne osumnjičenike i što će biti ključno

Na optužbe o lošoj obnovi kuća nakon Domovinskog rata u potresom pogođenom području osvrnula se u programu N1 televizije odvjetnica Jadranka Sloković.

- Prvo treba prikupiti svu dokumentaciju koja se odnosi na taj proces obnove, utvrditi koje su firme u tome sudjelovale i, prije svega, utvrditi putem neke nezavisne stručne osobe stanje tih objekata i jesu li oni trebali ili bili dužni izdržati ovakav potres, rekla je Sloković i dodala da bi građevinski vještak, barem preliminarnim pregledom, trebao dati mišljenje o tome jesu li oštećenja nastala zbog loše izgradnje. 

Potencijalni osumnjičenici mogli bi se teretiti za neka kaznena djela, pojasnila je Sloković.

- Postoji jedno osnovno djelo, to je opasno izvođenje građevinskih radova koje se sastoji od toga da sve osobe uključene u izgradnju nekog objekta, od projektanta do samog izvođača radova i nadzora – jesu li ustvari propustili i postupali protivno pravilima struke, što je moglo dovesti do ugrožavanja života, tijela i neke štete većih razmjera. Postoji i teži oblik tog djela koji se sastoji od toga da tamo doista jest stradalo nekoliko ljudi, da je stradala bar jedna osoba, da je došlo do teške tjelesne ozlijede ili, recimo, štete većih razmjera. To bi bio oblik kvalificirane štete i to je drugo kazneno djelo koje je bitno teže od osnovnog, kaže odvjetnica i dodaje da je moguće i kazneno djelo zlouporabe povjerenja i prevare u gospodarskom poslovanju.

- Ako je lažno prikazivano da je određeni materijal trebao biti ugrađen, a nije ili je lažno prikazano da je, a to je sve rađeno s namjerom stjecanja protupravne imovinske koristi, kaže Sloković.

Kada je riječ o ratnom profiterstvu, to postoji zastara. Tako bi se u ovim slučajevima trebalo raditi o svemu onome što je izgrađeno do 1998. godine. 

- Šteta bi trebala biti izuzetno velika, odnosno protupravna imovinska korist. Osobe koje su radile u tim državnim tijelima, koje su bile zadužene za provođenje te cijele obnove, bi mogle odgovarati za zloporabu položaja ili ovlasti za slučaj da se ustvrdi da nisu poduzele sve što je bilo potrebno da bi se osigurala sigurna izgradnja. Ako bi se vidjelo da je sustavno rađeno loše, da nedostaje materijala i da se utvrdi tko je to radio, naravno da bi se tada moglo raditi i o više kaznenih djela u osnovu na jednu osobu, kaže Sloković za N1 televiziju.

Zaključila je da će ključnu ulogu u određivanju toga imati struka, pa će tako i dokumentaciju morati analizirati stručna osoba.

- Pregledom objekata će se ustvrditi gdje su manjkavosti ne terenu. Ako su one sustavne, onda znači da je kontrola rađena vrlo loše. Onda je po meni odgovoran i investitor, odnosno država, tj. ljudi koji su u to vrijeme bili zaduženi da prate taj proces obnove, rekla je Jadranka Sloković.