Nema svećenika, a po župama se puca od posla

stdClass Object ( [id] => 139695 [title] => Nema svećenika, a po župama se puca od posla [alias] => nema-svecenika-a-po-zupama-se-puca-od-posla [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Najpoznatiji bloger među hrvatskim svećenicima, don Anđelko Kaćunko, koji je ovih dana dekretom gospićko-senjskog biskupa razriješen službe župnog vikara u Gospiću i imenovan upraviteljem župe sv. Stjepana u Kompolju i Marijinog Pohođenja u Brlogu kod Otočca, upozorio je na kronični nedostatak svećenika u Hrvatskoj. Don Anđelko je istaknuo kako velike župe, zbog manjka svećeničkog kadra, moraju reducirati svoje aktivnosti.

Jedan za trojicu

– Posao koji su do sada radila trojica svećenika, ubuduće će morati raditi jedan – pojednostavio je don Kaćunko.

– Više je razloga zašto se iz godine u godinu osjeti manjak svećenika. Od činjenice da je posljednjih godina došlo do demografskog urušavanja, pa sve do utjecaja materijalističke kulture i sekularizacije na društvo. Duhovno se više ne valorizira i ne potiče svećeničko zvanje, nego se obezvrjeđuje, a zadnjih godina dodatno je ozloglašeno i skandalima – kaže don Anđelko Kaćunko. Smatra kako se u Hrvatskoj sada događa ono što su Nijemci prošli prije 20-30 godina. Svojevrsnu krizu starenja klera, odnosno zamjenjivanja starih svećenika mlađima, koje je bilo na vrlo niskoj razini, donekle su “spasili” svećenici iz Poljske, zatim iz zemalja Južne Amerike i Afrike, bogatih duhovnim zvanjima u kojima je kršćanstvo doživjelo pravi “bum”.

Zahvaljujući neokatekumenskom pokretu i sjemeništu u Puli, riječka i porečko-pulska biskupija već imaju desetak svećenika iz Južne Amerike te Poljske i Ukrajine.

– U neokatekumenima su obitelji s brojnom djecom iz kojih dolaze svećenici. To su obitelji koji žive kršćanski život, gdje je duhovnost prisutna – kaže don Kaćunko, ali napominje kako je tu ponekad riječ i o “čistoj matematici”:

– Teško da će u obiteljima gdje je dvoje djece jedno od njih biti upućeno u svećeničko zvanje, ali tamo gdje je desetero djece i gdje se živi obiteljski pastoral, to je moguće.

Ponosno, međutim, napominje kako su u gospićko-senjskoj biskupiji ove godine zaređena dva svećenika.

– Istina je da je ove godine zaređeno manje nego prošlih godina. Taj broj, međutim, varira, ali ne može se govoriti da se sustavno mijenja ili da je broj zaređenih svećenika sve manji – rekla nam je Silvana Burilović iz Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, u kojoj su ove godine zaređena samo tri svećenika – jedan dijecezanski i dva Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Podsjeća da je prošle godine zaređeno bilo čak njih osam, dok su samo godinu prije, 2009. godine, bila zaređena trojica.

U riječkoj nadbiskupiji, prema riječima Danijela Delonge, glasnogovornika nadbiskupije, ove godine zaređena su četiri svećenika.

Sve više posla

– U zadnjih desetak godina to je u prosjeku isti broj zaređenih svećenika. Problem je možda u tome što je sve veći broj župa koje nisu popunjene u dovoljnoj mjeri, pa svećenici moraju obavljati sve više zaduženja – napominje Delonga.

U zagrebačkoj nadbiskupiji ove je godine zaređeno 17 đakona i osam svećenika. Glasnogovornik nadbiskupije Zvonko Franc napominje kako je taj broj znatno manji u usporedbi s prijašnjim vremenima, kada je u jednoj godini bilo čak i trideset ređenja.

SNJEŽANA DUKIĆ

Đakonise

Misa se ne može održati bez svećenika ili biskupa. No, u mjestima gdje nema svećenika može uskočiti đakon, no ne kad je u pitanju euharistija, nego služba riječi ili pričest.

Dakle, niže rangirani crkveni službenici, kao što su đakoni i lektori, ne mogu zamijeniti svećenika u slavljenju mise, no osoba koja je laik može od biskupa dobiti dozvolu za lektora i akolita - čitača i djelitelja pričesti. U Svetom pismu spominju se čak i đakonise, dakle žene koje su posluživale kod oltara.