BiznisPlinska mreža

Plin je idealan tranzicijski energent

Piše Jozo Vrdoljak

Danas u transportnom sustavu Hrvatske imamo plinsku mrežu u kojoj ukupna dužina plinovoda iznosi 2693 kilometra. Prvo nalazište prirodnoga plina u Hrvatskoj otkriveno je 1917. godine u Bujavici. Proizvodnja prirodnog plina na prostoru Hrvatske počela je 1926. godine, a uvoz prirodnog plina s područja Rusije na prostor Hrvatske počeo je 1978. godine.

U travnju ove godine, zahvaljujući koncesionaru na izgradnji plinske mreže u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, tvrtki EVN Croatia, na plin su spojeni prvi objekti u Splitu. Od 2011. godine naovamo, prema riječima Vlade Mandića, člana uprave EVN-a Croatia, izgrađena je plinska mreža u dužini od 130 kilometara, u što je investirano više od 230 milijuna kuna. Za razliku od ostalih koncesionara koji su se oslanjali na već izgrađenu mrežu, EVN je, dakle, ulagao u plinsku infrastrukturu tamo gdje je uopće nije bilo.

Podsjetimo, od 2009. godine EVN Croatia, na temelju koncesije u trajanju od 30 godina, u tri dalmatinske županije gradi plinsku distributivnu mrežu. U međuvremenu su koncesije produljene u dvjema županijama, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj, za još 20 godina. S radovima u Splitu, EVN polako dovršava glavninu infrastrukture te sada kreće prema razdoblju pozitivnog poslovanja, koje je najavljeno za kraj ove godine. Dakle, zahvaljujući toj mreži mogućnost priključenja na plin danas imaju Zadar, Biograd na Moru, Benkovac, Drniš, Knin, Šibenik, Dugopolje, Klis, Solin i Split.

– Počeli smo od nule, a danas smo deseti po veličini distributer plina u Hrvatskoj po volumenu distribuiranog plina. Mi smo koncesionar u trima županijama koje uopće nisu imale plinsku mrežu. Plinska tehnologija pruža vrhunsku razinu komfora svim korisnicima uz znatne uštede na potrošnji energije te, što je posebno bitno, niskom razinom emisija CO2 bitno utječe na očuvanje okoliša – ističe Vlado Mandić. EVN Croatia trenutačno opskrbljuje više od 1300 korisnika.

Niz koristi

Plin kao energent donosi niz konkretnih koristi njegovim korisnicima. Neke od ključnih koristi su manji ukupan trošak energije, jednostavnije održavanje, činjenica da je plin uvijek dostupan jer nema potrebe za skladištenjem i naručivanjem novih količina, te potpuna kontrola potrošnje i troška na vlastitim mjernim uređajima. Plin se može koristiti i za hlađenje, a ne samo za grijanje, što ga, prema Mandićevim tvrdnjama, uz povoljniju cijenu od 30 do 60 posto u odnosu na pojedine druge izvore energije, čini dobrim izborom u smanjivanju troškova. Plin ima veliki potencijal za energetske uštede i komfor, ali i za korištenje energenta koji po kW satu energije u odnosu na druga fosilna goriva ima najmanje emisije CO2. Te ga njegove karakteristike čine poželjnim energentom u regiji koja je trajno usmjerena na turizam, a koja se zbog snažnog rasta potrošnje električne energije suočava s izazovom sigurne opskrbe

Izazovi hlađenja i grijanja

Značajan rast turizma u Dalmaciji i ubrzana ugradnja klima-uređaja dovodi do sve veće potrošnje električne energije. Pogotovo je u porastu potrošnja energije koja služi za hlađenje prostora, što značajno utječe na povećanje potrošnje električne energije u ljetnim mjesecima, što može utjecati na nestabilnost elektroenergetskog sustava. Osim toga, činjenica je da je u novije vrijeme e-mobilnost u velikom porastu. Već je sada vidljivo da će broj automobila na električni pogon koji za punjenje koriste električnu energiju osjetno porasti. Zato je plin, barem tako tvrde u EVN-u, neizbježan energent koji može pridonijeti rasterećenju elektroenergetskog sustava.

U EVN-u u idućih deset godina očekuju da će dodatno spojiti više od 100 velikih objekata koji će imati hlađenje pomoću zemnog plina.

– Sada dolazi razdoblje povrata investicije u kojem bi značajnu ulogu mogao imati projekt hlađenja na plin. Što se tiče kućanstava, sada postoje rješenja priključenja pomoću malih kotlovnica. Ako zgrada ima razvedenu toplinsku infrastrukturu koja je prije bila spojena na kotlovnicu ili infrastrukturu za ukapljeni naftni plin, na prirodni se plin može prijeći vrlo jednostavno, brzo i jeftino. Današnje tehnologije s malim vanjskim kotlovnicama izvrsno su rješenje za većinu zgrada – kaže Mandić.

Blatine pilot-projekt

EVN upravo provodi jedan takav pilot-projekt na splitskim Blatinama, gdje postojeća toplana godinama ne funkcionira, građani su imali vrlo loša iskustva, a nije ni pronađen investitor za revitalizaciju.

– Iako to nije naš temeljni posao, pokušavamo pronaći rješenje kako bi se postojeća infrastruktura stavila u funkciju. Napravili smo projekt i prezentirali ga predstavnicima stanara. U dvije zgrade stanari će koristiti vanjske kotlovnice kako bi riješili problem grijanja koji ih godinama opterećuje, uz trošak ne veći od 10.000 kuna po stanu. U idućem razdoblju želimo potaknuti i ubrzati aktivnosti koje će omogućiti veću primjenu plina za hlađenje i klimatizaciju jer smo uvjereni u njegov veliki potencijal u zadovoljavanju sve većih energetskih potreba Dalmacije. Plin je idealan tranzicijski energent prema svim strategijama koje se rade i koje će se ubuduće raditi. Korištenje plina kao energenta može jako puno pridonijeti stabilnosti elektroenergetskog sustava. Plin kao energent nema premca za bilo koju instituciju ili objekt koji ima potrebu za toplom vodom, a istodobno i potrebu za hlađenjem, odnosno klimatizacijom – pojašnjava Vlado Mandić.

Mandić kaže da izazov za državu predstavlja i kako osigurati prihvat sve većeg broja obnovljivih izvora energije u sustav koji nije dovoljno jak i otporan. Zato u čitavoj priči plin dođe kao logično rješenje i idealan tranzicijski energent.

TEHNOLOGIJE I INFRASTRUKTURA

Glavni elementi sustava plinovoda su izgradnja i priključak plinovodne mreže, kompresorske stanice, blokadne plinske stanice, mjerno-redukcijska stanica te otpremno-prihvatne čistačke stanice.
Pomoću plinskih apsorpcijskih pumpi moguće je grijati i hladiti prostor za raspon ambijentalnog zraka, i to od minus 20% do plus 50%. Plinske dizalice topline koriste se za grijanje ili hlađenje velikih prostora. Koriste plin za pogon motora s unutrašnjim izgaranjem koji pokreće kompresor.
Učinkovitost plinske toplinske pumpe mjeri se njezinom učinkovitosti korištenja plina iz razloga što je zbog mogućnosti oporavka topline motora bolje iskorištavanje primarne energije.
Prijenos plina na daljinu preko 100 kilometara vrši se s radnim tlakom od 50 do 100 bara, dok se na udaljenosti većoj od 20 kilometara vrši s radnim tlakom od 20 do 50 bara, i konačno tlak plina za distribuciju potrošačima manji je od 10 bara.

#ENERGETIKA