BiznisPredsjednik Europskog udruženja

Julije Domac: Imamo razloga za optimizam

Piše Ljubica Vuko

“Iako je još uvijek teško odlučiti između nade i zabrinutosti, postoji nekoliko dobrih razloga za optimizam. Povećanje ambicija što se tiče klimatskih ciljeva Europske unije je znak koji smo svi očekivali. Predsjednica Komisije Von der Leyen obvezala se povećati ciljeve za 2030. godinu za najmanje 50 posto, a koji se tiču smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na razinu iz 1990. godine (trenutačni cilj koji su dogovorile države članice Europske unije je 40 posto). Također se obvezala uvrstiti cilj klimatske neutralnosti 2050. godine u zakonodavstvo, sa svrhom razvijanja Europe kao prvog klimatski neutralnog kontinenta na svijetu”, kaže dr. sc. Julije Domac, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija, ujedno i ravnatelj REGEA-e te član Upravnog odbora Sporazuma gradonačelnika.

Naš sugovornik osvrnuo se na nove napore u smanjenju emisije ugljika u Europi, odnosno na Green New Deal za Europu, ambiciozni plan za prelazak na nultu stopu emisije stakleničkih plinova i energetsku tranziciju Europe u tom procesu. To uključuje godišnje ulaganje od pet posto BDP-a u infrastrukturu, poljoprivredu i industriju, stvaranje milijuna novih radnih mjesta i završavanje ere štednje – i sve to bez povećanja poreza.

Mjere prilagodbe

– Za sve dionike iz cijele Europske unije koji se godinama zalažu za veću energetsku učinkovitost i obnovljive izvore kako bi potaknuli energetsku tranziciju, najava Green New Deala je glazba za njihove uši. Za postizanje ovog sporazuma i stvarno poštovanje istog, bit će potreban međuinstitucionalni napor bez presedana, potičući dijalog između različitih glavnih uprava, posebno u poljima poljoprivrede, klime, kohezije, energije i okoliša. To bi također trebalo omogućiti zajednički i dosljedan pristup klimatskim pitanjima – ističe Domac.

Dodaje kako ovakav integrirani pristup snažno potiču regije i energetske agencije koje razvijaju sofisticirane alate za planiranje i procese koji kombiniraju mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe. Potpisnici Sporazuma gradonačelnika također su počeli s poboljšavanjem svojih planova djelovanja za održivu energiju tako što su uključili mjere prilagodbe na klimatske promjene. Nadalje, u mnogim se europskim regijama istražuju i perspektive korištenja “integriranih teritorijalnih ulaganja” vezanih uz strukturne fondove za integriranje projekata. Prelazak na koordinaciju tranzicije čiste energije i mjera potpore s programa Horizon u program LIFE korak je k potpunijim programima financiranja koji zajedno uključuju okoliš, klimu i energiju.

– Provedba ovog sporazuma neće se dogoditi bez angažiranja lokalnih i regionalnih vlasti, što također podrazumijeva njihovo uključivanje u planiranje Zelenog dogovora. Dogovor zvuči vrlo slično ‘’Višerazinskom dijalogu na području klime i energije’’, koji države članice moraju uspostaviti u skladu s Uredbom o energetskoj uniji i djelovanju u području klime.

Ovaj dijalog je ozbiljno zanemaren u razvoju aktualnih nacionalnih integriranih energetskih i klimatskih planova. Nadamo se da će ovaj dogovor donijeti određenu vitalnost ovoj odredbi i zapravo dovesti do više zajednički osmišljenih energetskih politika i programa koji uistinu uzimaju u obzir doprinose i veće ambicije gradova i regija.

Njihove lokalne/regionalne energetske agencije su ključne za poticanje lokalnog gospodarskog razvoja, poticanje zapošljavanja, stvaranje potražnje i ponude za energetski učinkovite usluge i proizvode, provedbu i povećavanje projekata obnovljivih izvora energije, razvoj strategija prilagodbe, ublažavanje energetskog siromaštva, poboljšanje kvalitete zraka, a najviše za informiranje i poticanje građanskih inicijativa i inicijativa zajednice – ističe dr. sc. Julije Domac.

Nulta emisija

Naglašava i da će razdoblje od 2020. do 2030. godine biti desetljeće od presudne važnosti ako Europska unija do 2050. godine želi postići nultu neto emisiju stakleničkih plinova. Postizanje navedenog značilo bi značajna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i srodnu infrastrukturu u usporedbi s današnjom osnovnom vrijednosti, u rasponu od 175 do 290 milijardi eura godišnje.

Za pokrivanje financijskih troškova novoga klimatskog programa predložena su dva glavna prijedloga. Prvi, investicijski plan za održivu Europu (SEIP) u sljedećem desetljeću trebao bi otvoriti ulaganja povezana s klimom u vrijednosti od trilijun eura. Po drugom prijedlogu, kako bi se pomoglo u realizaciji SEIP-a, Europska investicijska banka (EIB) pretvorila bi se u klimatsku banku i povećala svoj udio u ulaganja u klimu s 25 na 50 posto.

– Ovaj plan ulaganja u održivu Europu obećava da će donijeti “svježi” novac za održive projekte u Europi. Takvo obećanje može izazvati oduševljenje, ali i potaknuti pitanja za lokalne i regionalne energetske agencije. Jedno od njihovih glavnih zanimanja je planiranje i provedba projekata energetske učinkovitosti i održive energije, koji se često financiraju iz programa koje financira EU.

Stoga, male strukture poput lokalnih i regionalnih energetskih agencija uvelike ovise o europskim fondovima, pa bi ovaj novi plan mogao otvoriti nove perspektive za njihovu budućnost. Hoće li lokalne i regionalne vlasti i energetske agencije imati koristi od plana, tek će se vidjeti – kaže naš sugovornik.

Na kraju zaključuje kako će investicijski plan za održivu Europu možda i uspjeti tamo gdje Europski fond za strateška ulaganja (EFSI, poznat i kao “Junckerov plan”) nije uspio, posebno kada je u pitanju sposobnost mobilizacije ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

– Prihvaćanje čistih energetskih rješenja na tržištu trebalo bi biti glavni fokus. Europljani već mogu iskoristiti prednosti istraživanja čiste energije ako se pruži odgovarajuća podrška lokalnim i regionalnim moderatorima tržišta.
Programi potpore moraju omogućiti rast, spajanje i reprodukciju postojećih uspješnih projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Europi – kaže dr. sc. Domac.

#ENERGETIKA