Stil Zdravlje

Bakterije i gljivice

Bacite ostatke ručka ako ste već učinili ovu 'grešku', u protivnome riskirate trovanje: moguće da je hrana pokvarena i ako tako ne izgleda

Bakterije i gljivice

Konzumiranje ostataka kuhane hrane nikako ne bi trebalo shvaćati olako, pravila kojih bi se trebalo pridržavati ne manjka. A većina s tim ima iskustva na dnevnoj bazi: u želji da ne "pofali" obroka za vas i vašu obitelj, jednostavno nakuhate previše...

Vrlo je važno s onim što ostane postupati na pravi način ukoliko ćete hranu ponovno jesti. Najekonomičniji i najjednostavniji način svakako je staviti ju u hladnjak, ali i tu treba biti oprezan - temperatura je najvažniji faktor kada je riječ o razvitku mikroorganizama. Baš poput nas, bakterije i gljivice također uživaju u prednostima koje im nude neke namirnice.

Jedući ju se množe, povremeno i naočigled kvare - pomislite samo na pljesnivi kruh ili staru, pocrnjelu salatu.

A ukoliko se radi o mikrobima koji mogu izazvati bolesti, poput salmonele, kampilobaktera, escherichije coli ili listerije, možete se vrlo neugodno otrovati, i to samo nekoliko sati "starom" hranom. Riječ je o tome da većina mikroba može doseći opasne razine i prije nego što hrana promijeni izgled i uopće djeluje "pokvareno", piše britanski Independent.

 

Kuhanje "ubija" mikrobe

Svaki oblik života treba nekoliko stvari kako bi opstao: izvor energije (za ljude to je npr. šećer, za biljke sunčeva svjetlost), kisik (za više oblike života), voda i kemijske spojeve koji tijelo opskrbljuju dušikom, fosforom i sumporom, kao i pravilnu temperaturu. Voda je ključ, a bez nje ni mikrobi ne mogu rasti. 

Upravo iz tog razloga, sol se dugo koristila kao pomoć u procesu - ona upija vodu i tako ju čini manje dostupnom mikrobima. I kiselina se može koristiti na taj način (kiseljenje ili fermentacija) budući da u takvim uvjetima većina mikroorganizama ne može opstati.

Jasno, kuhanjem se većina tih organizama ubija, ali to ne znači da se ne mogu pojaviti nakon što hrana odstoji.

Pravilo je, stoga, jednostavno: ukoliko se hrana ne može usoliti ili ukiseliti, a imate kuhane ostatke, morate ih čuvati na temperaturi koju mikrobi ne vole. 

Pravila za čuvanje

Još biste jedno pravilo trebali imati na pameti: što je veća razina vode koju hrana sadrži, hrana je kvarljivija. Zato onu suhu, poput orašastih plodova, možete čuvati u staklenkama u ormarićima, a ona poput svježeg mesa i povrća vrlo će se brzo pokvariti ukoliko ju ne stavite u zamrzivač.

"Opasna zona" je ona između 5 i 60 stupnjeva, budući da na toj temperaturi većina bakterija koje izazivaju trovanje voli obitavati. Kako biste izbjegli neugodne posljedice, toplu hranu čuvajte poviše 60 ili pak ispod 5 stupnjeva Celzijevih.

Pravilo "2 sata/ 4 sata" također vam može biti jedna od smjernica. Ako su ostaci bili u "opasnoj zoni", tj. na sobnoj temperaturi

- manje od dva sata - konzumirajte ih odmah ili pospremite na odgovarajući način

- između dva i četiri sata - konzumirajte ih odmah

- dulje od četiri sata - bacite ih

Prema tome, ukoliko vam je ručak ostao na stolu ili predugo stajao na sobnoj temperaturi na toplome danu, najbolje bi bilo da ga odmah bacite. U protivnome, riskirate trovanje hranom, proljev i povraćanje, ali i mnogo gore želučane probleme.

Naslovnica Zdravlje