Stil Zdravlje

PRŽENJE VODI U BOLEST

Sunčanje u solariju može biti pogubno, melanom se u samo 20 posto slučajeva razvija iz madeža, evo čega se trebate pridržavati da ozbiljno smanjite rizik

PRŽENJE VODI U BOLEST

"Rak kože je veliki problem u Hrvatskoj" – ovogodišnji je slogan javnozdravstvene paneuropske kampanje u borbi protiv raka kože, koji uzima sve više maha.

Tijekom kampanje obavljena su 1834 pregleda na Hvaru, u Jelsi i Starom Gradu, te na Visu, tijekom kojih je otkriveno 115 bazalioma, 21 planocelularnih karcinoma ili spinalioma i 38 sumnjivih promjena na koži koje treba kirurški ukloniti, među kojima vjerojatno ima i određeni broj melanoma.

To su brojke koje svakako djeluju upozoravajuće za sve koji se ovih dana upućuju na plaže i sunčanje i prepuštaju se ljetnim radostima i odmoru na moru.
 

 

 


– Iskustvo dermatologa pokazalo je da su zloćudne promjene češće kod muškaraca nego kod žena, s tim da su kod muškaraca obično lokalizirane na trupu, a kod žena na rukama i nogama. Melanom se rjeđe javlja u ljudi koji su poslom vezani uz dugotrajnu izloženost sunčevu svjetlu kao što su, primjerice, zemljoradnici ili ribari i radnici na otvorenom.

Kada se u njih javi, tada je prognoza puno bolja nego kada se javi u mlade osobe koja je inače vezana poslom uz umjetne izvore svjetla ili boravak u zatvorenim prostorima. Naime, u ovih prvih je faza horizontalnog rasta izrazito duga, dok je u potonjih izrazito kratka te melanom ubrzo poprima okomitu fazu rasta koja omogućava prodor u krvne i limfne prostore te za posljedicu ima pojavu metastaza u obližnje limfne čvorove i druge organe.

Stoga, bilo kakvu sumnju na promjenu madeža ili novu pigmentaciju nastalu nakon ljetnih mjeseci valja podvrgnuti liječničkom pregledu i potom je eventualno kirurški odstraniti uz obvezni patohistološki pregled. Još jednom je važno naglasiti edukaciju ljudi i prepoznavanje osnovnih promjena od strane bolesnika u cilju pravodobnog zahvata i odstranjenja tumora u što ranijoj fazi razvoja – kazala nam je prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, voditeljica Klinike za kožne bolesti u KBC-u Split.


Opasne metastaze

 

Nažalost, zabrinjavajući je podatak da gotovo 50 posto bolesnika dolazi liječniku kada je melanom već u fazi metastaziranja i kada su loše prognoze za liječenje.

Doktorica ističe da se melanom u samo 20-ak posto slučajeva razvija iz madeža, dok su svi ostali melanomi od početka melanomi. Stoga sugerira da sve osobe starije od 40 godina prate promjene na svojoj koži. U toj dobi ipak su najčešće pigmentne promjene na seboroičnim bradavicama koje su bezazlene i nikad se ne pretvaraju u opasne tvorbe, no važno je stalno među građanima podizati svijest o uzrocima nastanka zloćudnih promjena na koje možemo utjecati, koja, nažalost, u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini.

Za nastanak melanoma, kao i za bazaliome, mnogo je opasnije naglo izlaganje sunčevu svjetlu i izgaranje kože s posljedičnim nastankom mjehura, nego dugotrajna izloženost velikoj količini UV svjetla. Inače, za porast broja melanoma koju bilježimo iz godine u godinu okrivljuje se prekomjerno izlaganje suncu, ali i izlaganje umjetnom svjetlu u solarijima, osobito mlađe populacije, pa je stoga Svjetska zdravstvena organizacija zabranila prakticiranje solarija za osobe mlađe od 18 godina, kaže prof. Puizina Ivić.


Stalni porast karcinoma


Učestalost karcinoma kože u stalnom je porastu u Europi, pa tako i u našoj zemlji, i kreće se od 90 do 115 slučajeva na 100.000 stanovnika.

Učestalost bazalioma raste od 2 do 10 posto godišnje i za 1,5 put su češći u muškaraca nego u žena. Oko 20 posto bolesnika je mlađe od 50 godina, a oko 70 posto pripadaju dobnim skupinama do 70 godina života.

Među karcinomima kože najčešći su bazocelularni i planocelularni tumori koji se javljaju u starijih osoba.

Bazocelularni tumor, ili bazaliom, tumor je za koji se drži da je polumaligan jer gotovo nikada ne pravi metastaze. On se od početka razvija kao karcinom, što znači da mu ne prethodi nikakva prethodna kožna promjena. Javlja se na koži koja je izložena djelovanju sunca, a to je koža lica, vrata i dekoltea, ali u porastu je i broj tumora koji se nalaze na trupu koji je više zaštićen. Taj porast primjećuje se u ljudi koji žive u urbanim središtima te se danas ta činjenica objašnjava zagađenošću zraka i dodatnim zračenjima (primjerice mikrovalovi).

Planocelularni karcinomi, ili spinaliomi, pravi su maligni tumori i nastaju na koži koja je dugotrajno izlagana suncu. Ova vrsta tumora može nastati iz prethodne promjene, bilo oštećenje od sunca u vidu tzv. aktiničke keratoze, bilo na mjestu dugotrajnog obnavljanja kože. Ova vrsta tumora može napraviti metastaze kao i svaki drugi tumor unutrašnjih organa i stoga liječenje treba započeti što ranije. Spinaliomi se javljaju rjeđe od bazalioma, i to za tri-četiri puta i obično se pojavljuju na donjoj usni i tada ga treba pravodobno odstraniti kako ne bi došlo do pojave metastaza budući da je donja usna vrlo dobro opskrbljena limfnim i krvnim žilama, što omogućava brzu pojavu metastaza.

 


Prevencija puno znači

Racionalnom uporabom krema sa zaštitnim faktorima mogla bi se smanjiti učestalost karcinoma i degenerativnih promjena na koži. Finski istraživači tvrde da bi naša koža bila 15 godina mlađa od naše stvarne dobi da se ne izlažemo suncu.

Prevencija podrazumijeva:

– izbjegavanje izlaganja suncu u satima kada je najjače zračenje, a to je između 11 i 16 sati, te nanošenje zaštitnih krema na kožu pola sata prije izlaganja suncu,
– nanošenje krema svakih dva sata uz prethodno pranje ostataka prethodnog mazanja. Naime, i kemijski sastav kreme je takav da se pod utjecajem sunca može promijeniti i stoga mogu nastati neželjene kožne reakcije,
– adekvatni zaštitni faktor ovisi o našem tipu kože. U našim krajevima to su faktori od 15 do 30, a kada se dobije nijansa boje, tada zaštitni faktor može biti i niži. Bitno je naglasiti da ne valja crvenjeti i izgarati, a pogotovo tako pocrvenjeti da se stvore mjehuri. To je činitelj koji je važan pri nastanku melanoma – najmalignijeg tumora kože. No i on se može izliječiti samo ako ga se na vrijeme prepozna i radikalno kirurški odstrani.


Kada posumnjati da madež prelazi u melanom

Koji su to elementi koji pobuđuju sumnju da se radi o prijelazu madeža u melanom. Postoji tzv. ABCDE pravilo, a ta slova predstavljaju akronim sastavljen od engleskih riječi:
A – asimetrija,
B – rub (border),
C – boja (colour),
D – promjer (diameter),
E – uzdignuće (elevacija).
Dakle, ako se primijete promjene na madežu u smislu da taj madež nije više simetričan, ili da su rubovi nazubljeni i nepravilni ili neoštri, da je boja neravnomjerna od ružičaste, preko nijansi smeđe do antracitno sive ili crne, kao i uvećanje promjera i uzdignuće od okolne kože – sve to mora pobuditi sumnju da je riječ o melanomu. Također uz to i pojava krusta, upale, otoka i crvenila moraju pobuditi sumnju na zloćudno zbivanje. Što se bolesnik ranije javi, to su šanse za izlječenje veće. Melanomi koji su promjera olovke dobre su prognoze i cilj je danas educirati ljude da uz pomoć opisanih znakova prepoznaju zdrave promjene od mogućih fatalnih.


Tipovi kože

Kako ćemo reagirati na djelovanje sunca i koliku ćemo pigmentaciju postići, ovisi i o našoj naslijeđenoj mogućnosti tamnjenja. Ona nam je, dakle, zadana i ne možemo postati tamnoputi ako smo rođeni svijetle puti, koja ne može tamnjeti.

Svi se možemo svrstati u neke od šest tipova kože, ovisno o tome kakva nam je mogućnost stvaranja pigmentacije.

I. tip: koža se crveni i nikada ne tamni (ljudi su crvenokosi i svijetlih očiju – potomci Kelta).
II. tip: koža uvijek pocrveni, nikada ne tamni (osobe plave kose i plavih očiju).
III. tip: katkada se zacrvene, uvijek potamne.
IV. tip: nikada se ne zacrveni, uvijek potamni.
V. tip: umjereno pigmentirana koža (Meksikanci, Indijci).
VI. tip: izrazito pigmentirana koža (Crnci).

Svi se možemo naći u nekom od ovih tipova, a u našim krajevima najčešće su zastupljeni II. i III. tip kože.

I upravo ta nemogućnost razvijanja pigmentacije tijekom izlaganja suncu stvara mogućnost da UV zrake nesmetano djeluju godinama i oštećuju površinske i duboke strukture kože.

 

Naslovnica Zdravlje