Stil Zdravlje

Počinje sezona sunčanja

Male tajne zdrave kože: ne štedite na zaštitnoj kremi kada se mažete - dobro se 'zabijelite'

Počinje sezona sunčanja

Većina onih koji danas šetaju po dućanima i apotekama u potrazi za najboljim sredstvom za sunčanje vjerojatno je naučila da ta sredstva moraju štititi od UVA i UVB zraka, ali uglavnom ne znaju što to točno znači, pa smo od dermatologinje pokušali saznati nešto više o opasnostima ovih dvaju spektara koje nam prijete kod prekomjerna izlaganja suncu bez zaštite, a otkrila nam je i koliko je takvog sunčanja potrebno da bismo osigurali tjednu količinu neophodno potrebnog vitamina D.

- Ultraljubičasto zračenje je elektromagnetsko zračenje valnim duljinama koje su kraće od vidljivog svjetla, ali dulje od mekih x-zraka. Kada se sagleda njihov biološki učinak, tada se UV spektar dijeli na: UVA, koji nazivaju još i dugi valovi ili "crno svjetlo", UVB ili srednji valovi, te UVC ili kratki valovi, odnosno "germicidno svjetlo". Nativ "ultraljubičasto" znači da se ovaj spektar nalazi ispod vidljivog ljubičastog svjetla. Jedan dio se kolokvijalno zove "crno svjetlo" jer je ono ljudskom oku nevidljivo, dok ga neke životinje, reptili i pčele mogu vidjeti - pojašnjava prof. dr. Neira Puizina Ivić, voditeljica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Split.

Sunce inače emitira čitav spektar UV svjetla, ali zbog apsorpcije u atmosferskom ozonskom sloju, 95 posto UV svjetla koje dolazi do zemlje je UVA, a samo 5 posto UVB. I premda do površine zemlje dolazi samo 5 posto UVB, ono ima 1000 puta jači biološki učinak od UVA zraka.

Mislilo se da nisu opasne

- Kada ultraljubičasto svjetlo dođe do naše kože, masni sloj na površini reflektira dio ovih zraka, a preostali dio prolazi kroz kožu te ga apsorbiraju bjelančevine, strukture jezgre i tjelešaca u stanici i melanin. UVA zračenje je konstantno tijekom cijele godine, prolazi kroz oblake i kroz obično staklo, kao i kroz laganu odjeću, vjetrobransko staklo na automobilu, pa vozeći se automobilom možemo imati pogoršanje određenih bolesti koje UVA provocira, kao što su lupus erythematosus, fotodermatoze - otkriva nam liječnica i podsjeća da se početkom 80-ih godina 20. stoljeća mislilo da su to sigurne zrake, pa su se stoga nekontrolirano koristili solariji i naglašavala ljepota preplanule puti. Naime, UVA ne izazivaju pojavu ranog crvenila i smatralo se da nisu opasne, pa se današnji SPF (sun protective factor) odnosi samo na UVB spektar.

Kako se najbolje zaštititi od UVA zraka?

- Adekvatna zaštita od UVA spektra provodi se uz pomoć: fizikalne zaštite, što podrazumijeva boravak u hladovini, nošenje gusto tkane pamučne odjeće, šešira, naočala; kemijske zaštite - to su sredstva koja sadrže cinkov i titanijum oksid, a najnovija je sintetizirana tvar parsol 1789 (avobenzon) koji se relativno brzo razgrađuje na suncu. Cinkov oksid, a naročito titanijum dioksid, imaju ulogu reflektirati zrake poput sitnih zrcala. Stoga kreme koje imaju visoke zaštitne faktore moraju biti vidljive i bijele kada se nanesu na kožu.

UVA prodire dublje u kožu, te je odgovoran za oštećenje dubljih struktura u njoj kao što su vezivno, elastično tkivo i krvne žile, a rezultat toga je prijevremeno starenje u vidu pojave bora, smanjene elastičnosti kože i obješenosti. UVA je 1000 puta učinkovitiji u proizvodnji rane pigmentacije odmah nakon izlaganja, u usporedbi s UVB zrakama.

- Tamna boja koja se dobiva od UVA je zagasita smeđesivkasta, a intenzivno i dugotrajno sunčanje može dovesti do pojave opeklina na blijedoj i osjetljivoj koži. Zapamtite samo da u kratici UVA ono A (Aging) znači starenje. Najnovije studije potvrđuju da su i UVA i UVB odgovorni za pojavu karcinoma i melanoma, i kad znamo da se u 28. godini zaustavlja regeneracija dermalnih struktura koža pa ona u toj dobi postaje "zrela koža", to znači da se i prije i poslije toga razdoblja koža mora adekvatno zaštititi od djelovanja UVA spektra - napominje dermatologinja.

UVB zračenje najjače ljeti

- S druge strane, za UVB spektar koji ne prolazi kroz obično staklo, pa smo tako zaštićeni iza vjetrobranskog stakla, odavno se zna da izaziva crvenilo i tamnjenje nakon 72 sata. Ove zrake najjače su ljeti, apsorbiraju se u visokim slojevima kože koji su debljine svilenog šala, što znači da će biti odgovorne za pojavu promjena kao što su aktiničke keratoze, lentiga, karcinomi i melanomi. Pod utjecajem tih zraka melanociti sintetiziraju veću količinu pigmenta, što izaziva pojavu tamnije kože koja na taj način štiti dublje strukture kože od pogubnog djelovanja UVA i UVB. Što imamo veću mogućnost proizvodnje pigmenta, to ćemo biti bolje zaštićeni od pojave bora koje izaziva UVA, odnosno pojave degenerativnih promjena i karcinoma koje uzrokuje UVB.

UVB nosi daleko jaču energiju od UVA i 1000 puta jače izaziva crvenilo nego UVA. Za lakše memoriranje, UVB se lako zapamti kao UVB - B kao Burn ili Bad, opeklina ili loš. Ono također uzrokuje nastajanje slobodnih radikala. Crvenilo se javi 2-6 sati nakon izlaganja, a vrh mu je nakon 12-20 sati. Izlaganje UVB zračenju dovodi do odgođenog tamnjenja za čiju je pojavu potrebno 2-3 dana. Takva boja je brončana i preplanula, a dugotrajno izlaganje UVB spektru ima za posljedicu odebljanja epidermisa i dugotrajnije pigmentacije.

Budući da nakon izlaganja UVB zrakama u ovim krajevima nakon 20-ak minuta nastaje na koži crvenilo, može se stoga mjeriti mogućnost zaštite od ovih zraka u vidu SPF koji govori koliko puta dulje možemo stajati na suncu, a da ne izgorimo ako smo zaštićeni određenim faktorom. Tako, primjerice, SPF 4 znači da možemo biti na suncu 4x dulje od 20 minuta, što znači 80 minuta. Nakon 80 minuta počinje naša koža crveniti.

Što se zaštite od ovih zraka tiče, ona se provodi također fizičkim sredstvima, ali i kemijskim sredstvima, u čijem su sastavu cinamati, oktokrilen, paraaminobenzojeva kiselina, padimat-O, salicilati, titanijev dioksid i cinkov oksid, a na što treba obratiti pažnju prilikom odabira sredstava za sunčanje. Zaštitne kreme valja nanositi u debelom sloju, pola sata prije izlaska na sunce i novi sloj nanijeti nakon 2 sata.

Porast karcinoma kože

- Nerazvijanje pigmentacije tijekom izlaganja suncu stvara mogućnost da UV zrake nesmetano djeluju godinama i oštećuju površinske i duboke strukture kože, a budući da su učinci UV zraka u koži kumulativni i zbrajaju se tijekom cijeloga života, s vremenom dolazi do zakazivanja enzimskih mehanizama i do pojave aktiničke keratoze, za koju se danas drži da je početni karcinom koji nije još probio granicu prema dubljim strukturama kože, te karcinoma i melanoma - kaže dr. Puizina Ivić, te podsjeća da se prije 30 i 40 godina o problemima degeneracije kože i karcinoma nije puno govorilo ni pisalo, i sada za to plaćamo danak. Uzrok povećanog broja karcinoma kože je i razvitak privrede i društva te promjena rekreacijskih navika ljudi.

Razvitak društva i emancipiranje žena doveli su do toga da su žene počele nositi kraće suknje, kratke rukave, a s vremenom i gola leđa i otvorene i minimalne kupaće kostime, što je dovelo do toga da velike površine tijela primaju puno sunca i s vremenom dovode do negativnih nuspojava, od kojih su svakako najdramatičniji karcinomi i melanomi. Pored toga, nagla industrijalizacija dovela je do oštećenja ozonskoga sloja u stratosferi, zbog čega je djelovanje UV intenzivnije. Dakle, potrebno je oko 20-ak godina kako bi se pokazao taj negativni učinak UV. Karcinomi koje sada viđamo nisu se razvili od djelovanja prošlogodišnjeg sunca, nego od onoga otprije 20 i 30 godina. Pri tome nije zanemariva činjenica da većina tih ljudi ima plave oči i svjetlu put - ističe doktorica.

20 minuta bez zaštite!

Svejedno, ona smatra da se ne smije zanemariti i utjecaj sunca koji nam osigurava zdravlje pa bismo tako i u ovim ljetnim jesecima trebali kožu izlagati dva puta tjedno po 20 minuta suncu bez zaštite (naravno ne u najtoplijem dijelu dana) jer je to način da svome tijelu osiguramo tjednu dozu važnog vitamina D.

Kako odabrati zaštitni faktor

U odabiru zaštitnog faktora ne valja pretjerivati jer se na taj način može smanjiti količina proizvedenog D vitamina. Zna se da je proizvodnja D vitamina 1000 puta manja ako se čovjek zaštiti od UV, što u male djece može dovesti i do problema s resorpcijom kalcija. U našim krajevima razložno je započeti sunčanje ovisno o tipu kože sa SPF 30, pa kada se dobije tamnija boja, spustiti SPF na 12 ili 16. Bitno je pri tome da se ne pojavljuje crvenilo, odnosno da se ne izgara. Naročito treba zaštititi čelo, nos, jagodice te ramena, šake i stopala koji najbrže izgaraju.


Standardi zaštite

Europska udruga kozmetičke industrije (Colipa) standardizirala je zaštitne faktore (SPF) na slabi, srednji, intenzivni, vrlo intenzivni i ultraintenzivni tip zaštite. Naime postojali su prethodno različiti standardi koji su dovodili potrošače do zabune pa je pokrenuta inicijativa za standardizacijom. Današnji preparati koje proizvode provjerene farmaceutske firme i mogu se kupiti u apoteci izbacuju iz svojih sadržaja postupno tvari za koje je ispitivanjem utvrđeno da izazivaju alergije ili čak imaju hormonski učinak, što nije zanemarivo ako se krema nanosi na velike površine tijela. Puno se govori o dodacima konzervansa u kremama. Mora se znati da mastima koje u svome sadržaju nemaju vode, konzervansi ne trebaju. No, kreme koje sadrže vodu moraju imati konzervanse kako bi se spriječila dioba bakterija i onemogućilo onečišćenje. O primjeni gela, ulja, mlijeka i kreme moramo sami donijeti odluku. Naime, gel ćemo, primjerice, primijeniti na lice koje je sklono mašćenju, mlijeko ćemo primijeniti na veće površine jer se lako razmazuje, dok je krema ugodna i može se koristiti za lice i dijelove tijela (ruke, noge)…


Trudnice na plaži

Visoke temperature mogu provocirati i pojavu trudova
Danas se nerijetko viđaju i trudnice na plaži. Preporuka je kao i za ostale ljude i djecu - ne izlagati se od 11 do 15 sati kada uz UV svjetlo postoji i jako zračenje topline. Zato se i trudnicama savjetuje izbjegavanje boravka na suncu tijekom toga razdoblja jer visoke temperature mogu provocirati i pojavu trudova.


Za dječju kožu kreme s mineralnom zaštitom

Što se tiče novorođenčadi i dojenčadi, ne preporučuje se direktno izlaganje UV svjetlu; tako mala djeca nemaju zaštitne mehanizme u smislu stvaranja pigmentacije jer su mehanizmi obrane od UV nezreli. Tako malenu djecu preporučuje se štititi odjećom i kapama te boraviti po mogućnosti u hladovini. Ne preporučuje se primjena krema za zaštitu od UV jer je omjer mase i površine tijela drugačiji nego u odraslih, pa se kroz tako tanku kožu mogu apsorbirati kemikalije i na taj način uzrokovati njihov nalaz u tkivima. Ako baš želite malu djecu (od 2. godine života) zaštititi od UV, onda se to radi kremama koje sadrže pretežno minerale koji stvaraju fizičku barijeru i omogućavaju refleksiju UV zraka, a ne ulaze u kožu. Osim toga, danas postoji pravilo o veličini čestica koje smiju biti u lokalnom pripravku kako ne bi ulazio i odlagao se u tjelesnim strukturama. Tako se čestice težine do 500 Da (daltona) mogu koristiti u liječenju, dok one koje se nalaze u pripravcima za zaštitu moraju biti teže i veće kako bi se izbjeglo ulaženje kroz kožu u tkiva i odlaganje u unutrašnje organe. To je tzv. pravilo o „500 daltona“. Stoga se preporučuje kupnja samo provjerenih preparata u ljekarnama.


"Water resistant" i "very water resistant"

Na proizvodima često postoje natpisi i "water resistant" i "very water resistant". To znači da nakon boravka u vodi nakon 40, odnosno 80 minuta na koži zaostaje SPF koji je deklariran na proizvodu. Valja voditi računa da se pri boravku na snijegu, moru i pješčanoj plaži pojavljuje refleksija UV zraka, koja je najjača od pijeska, potom od snijega, pa tek onda od vodenih površina.


Ne preporučuje se sunčanje u solariju

Boravak u solariju emitira 5-8 puta više energije nego izlaganje prirodnom, sunčevu UVA tijekom ljetnih mjeseci oko podneva. Lampe predviđene samo za tamnjenje lica još jače emitiraju UVA od solarija. Svi solariji emitiraju i UVB, čija količina ovisi o vrsti lampe i proizvođača. Također, većina lampi ima deklaraciju da emitiraju samo UVA, ali su zrake "onečišćene" i s UVB. Treba imati na umu da je ta energija emitirana u znatno kraćem vremenu nego što je to slučaj s prirodnim sunčanjem. Ocjenjuje se da je 15-30 minuta sunčanja u solariju ekvivalentno cijelom ljetnom danu provedenom na plaži. Stoga se danas, prema odrednicama WHO-a, to ne preporučuje zbog izrazitog porasta učestalosti karcinoma kože i malignog melanoma.

 

Naslovnica Zdravlje