Stil Zdravlje

DOBRO JE ZNATI

Pijte vodu, popijte tabletu... od svakog ste sigurno dobili 'najsavršenije rješenje za mamurluk', ali ovo je znanstveno dokazano i još je preukusno

DOBRO JE ZNATI

I dok laici, te razni narodi, prenoseći s koljena na koljeno kojekakve "lijekove" za mamurluk, tvrde da znaju što je najbolje za dan nakon pijanstva, znanstvenici ipak kažu da bi za te spoznaje trebalo imati znanstvene dokaze.
I eto, tvrde, za jednu namirnicu su sutanovili da spašava od "kome dana poslije" i preporučaju jesti banane, i to dosta banana!
Inače, ​jedna zdrava banana prosječno teži oko 125 grama, a iako sadrži čak 75 posto vode, od nje ne možete napraviti sok. Važniji sastojci u plodu banane su fruktoza i glukoza, kalij (350 mg), karoteni (provitamin A), vitamini B-kompleksa, pektin i jabučna kiselina. Sve ti sastojci pomažu da se osjećamo bolje. Naime, banane su dobre jer će smiri želudac, čak i nakon povraćanja, lako su probavljive, te će tijelu dati potreban kalij koji se 'isprao' iz našeg tijela tijekom pijanki.
Kalij je mineral i elektrolit izuzetno važan za pravilno funkcioniranje svih stanica, tkiva i organa u tijelu. Ključan je za funkcioniranje srca i kontrakciju glatkih mišića. Da bi bio u ravnoteži, osim prehrane, bitne su i količine natrija i magnezija u krvi. Nakon kalcija i fosfora, kalij je najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. Sve te vrijednosti se nakon intenzivnog pijanstva poremete, no onda na scenu uskače banana.
"Zbog alkalnog djelovanja (zaluživanja) banane se preporučuju i osobama koje pretjerano jedu meso i mesne prerađevine, što pridonosi općem porastu kiselosti u organizmu. Uloga banane u nutritivnoj terapiji i znanstveno je dokazana. Stimulira proliferaciju (razmnožavanje) stanica u želučanoj sluznici i pokreće oslobađanje zaštitnog sloja sluzi, koja trenutačno prekriva želučanu stijenku sprječavajući pojačano lučenje klorovodične kiseline", navodi portal Vaše zdravlje.

Pogledajte detaljnije što povjesničari, nutricionisti i razni analitičari kažu o bananama:

1. MUSA I ENSETE
Banane su tropska biljna porodica s dva roda (Musa i Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (ovisi o vrsti) koji se može koristiti za prehranu ljudi i životinja. Potječe iz jugoistočne Azije, ali uspijeva u svim tropskim dijelovima svijeta (južna i jugoistočna Azija, najveći dio Afrike, Srednja Amerika i najveći dio Južne Amerike). Postoje tisuće vrsta divljih banana. No, jeste li znali da je 99 posto banana iz vašeg dućana genetski gotovo identično? To je sorta cavendish. Izvorne banane bile su sorte michel gros, koja je trebala imati bolji okus. Ipak, tu je sortu napala bolest i gotovo je uništila, tako da danas vladaju banane cavendish, gotovo jednake jedna drugoj.

2. IMA IH I CRVENIH
Biljka se koristi za hranu, te kao ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je prema upotrebi u prehrani četvrta biljka na svijetu, nakon riže, pšenice i kukuruza. Ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od dva do devet metara (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti sa sjemenjem ili bez njega (ovisno o vrsti), najčešće žućkasti kad sazru, a kod nekih vrsta mogu biti i tamnoružičasti (Musa velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova.

3. VOLE IH I ARAPI
Banane su se u jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su s njima došli u doticaj bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su je donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza. Sigurno niste znali da neke vrste banana uspijevaju čak i u Hrvatskoj.

4. PROTIV DEPRESIJE
Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće. Sadrži i veliku količinu kalija, koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. U usporedbi s jabukom ima čak četiri puta više bjelančevina, dva puta više ugljikohidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i željeza, te dva puta više svih ostalih vitamina i minerala.

5. OTKISELJAVAJU ORGANIZAM
"Zbog alkalnog djelovanja (zaluživanja) banane se preporučuju i osobama koje pretjerano jedu meso i mesne prerađevine, što pridonosi općem porastu kiselosti u organizmu. Uloga banane u nutritivnoj terapiji i znanstveno je dokazana", navodi portal Vaše zdravlje.

6. BRZO OKSIDIRA
Nakon što je ogulimo, moramo je brzo pojesti jer u protivnom dolazi do oksidacije (plod poprima smeđu boju), a vitamini se razgrađuju. Ako je koristimo za deserte, kreme za kolače ili samo kao frape, preporučuje se nakapati je limunovim sokom kako bi djelovao antioksidativno (vitamin C iz limuna sprječava proces oksidacije).

7. DOBRA ZA SRCE
Nedovoljna količina kalija u organizmu može dovesti do srčanih tegoba, stanja opće tjelesne slabosti, umora i razdražljivosti. Osobe koje pretjerano uživaju u slanoj hrani posebno bi trebale pripaziti na dovoljan unos kalija, jer bi u protivnom moglo doći do narušavanja ravnoteže kalija i natrija u tijelu. U prilog tome ide i zaključak istraživanja objavljen u New England Journal of Medicine, da uvrštavanje banane u svakodnevnu prehranu može smanjiti rizik od srčanog udara za gotovo 40 posto.

8. BANANA DRŽAVE
Banana država pogrdan je naziv za države koje su politički nestabilne i ovise o izvozu samo jedne kulture, dok vlast drže korumpirane skupine. Pojam je nastao po državama u Srednjoj Americi koje su izvozile banane i ovisile su samo o izvozu te monokulture.

9. VOLE JE U UGANDI
U Ugandi je najveća konzumacija banana po stanovniku – 225 kilograma godišnje. Ugandska riječ "matooke" znači ujedno i "hrana" i "banana". Inače, banane kakve konzumiramo ljudski su "izum" – divlja banana puna je koštica. Neke kulture koriste vlakna iz banane za proizvodnju tekstila i papira.

10. PROTIV MAMURLUKA
Jedan od najbržih načina da prevladate jutarnji mamurluk je da napravite frape od banane zaslađen medom. Banane će smiriti želudac i uz pomoć meda regulirati razinu šećera u krvi, dok će mlijeko smiriti i hidratizirati cijelo tijelo. Banane imaju prirodni učinak protiv kiselina u tijelu. Stoga, ako patite od žgaravice, pojedite bananu kako biste si olakšali simptome.

11. DOLAZE U KONTEJNERIMA
Banane se svakodnevno dovoze u Europu velikim brodovima kontejnerašima. Lučke dizalice vade jedan kontejner za drugim pa ih viljuškari odvoze do goleme lučke hale. Banane stižu u Europu posve zelene. Beru se nezrele na plantažama u Srednjoj Americi i takve se u kontejnerima, na temperaturi od točno 14 Celzijevih stupnjeva, transportiraju preko oceana. Tek kad banane trebaju doći u trgovinu, pušta ih se da dovrše proces zrenja.

12. NIJEMCI IH OBOŽAVAJU
Banane su za Nijemce na drugome mjestu ljestvice omiljenog voća, odmah poslije jabuka. Svaki građanin Njemačke u prosjeku godišnje pojede 16 kilograma banana, što znači da u ovu zemlju stiže nešto više od 1.300.000 tona banana svake godine.

13. ISKORIŠTAVAJU RADNIKE NA PLANTAŽAMA
Iako banana putuje preko pola svijeta da bi došla do europskih potrošača, cijena joj je već godinama niska i stabilna. Organizacije koje se bore za poštenu trgovinu žale se kako radnici na plantažama u siromašnim zemljama, odakle dolaze ti plodovi, zapravo na kraju plaćaju našu jeftinu bananu.

14. STRUČNO O BANANAMA
I Hrvatska enciklopedija piše o banama, pa kažu: Banana (port., iz bantu jezika bakongo banam) (Musa), zeljasta voćka iz por. banana (Musaceae); jedna od najstarijih kult. biljaka. Drvolika je izgleda zbog međusobno tijesno priljubljenih lisnih rukavaca koji čine prividno deblo, s velikim listovima na vrhu, kojima je u sredini velik cvjetni klas. Iz podraslih plodnica cvjetova razvijaju se mesnati plodovi, u većine uzgajanih vrsta bez sjemenki pa se razmnožavaju korjenovim reznicama i korjenovim omladcima. Šećerne ili voćne banane (M. sapientium) potječu iz zapadne Indije i Kine, a najviše se uzgajaju na Kanarskim otocima, u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Plodovi su bogati ugljikohidratima (5%) i bjelančevinama (20%). Plodovi konjske banane (M. paradisiaca) jedu se kuhani, od njih se pravi brašno za pecivo i dobiva alkohol. M. textilis služi za izradbu papira i užadi, a ima i ukrasnih vrsta, kao abesinska banana (M. enseta).

15. PORUKA ZA KRAJ
Dakle, narode: ako se opijete za blagdane, kad dođete doma pojedite nekoliko banana, napijte se vode i mamurluk će brže proći! Uz to možete popiti i jednu multivitaminsku tabletu. SVe će to pomoći da prebrodite krizu. Doduše, mamurluk neće odmah nestati, ali njegove posljedice će biti značajno smanjenje, kažu stručnjaci.

 

 

Naslovnica Zdravlje