Stil Prostorija

održiv životni prostor

Plaćate komunalije, a smeta vam Karepovac i prljava voda? Permakultura će vas naučiti kako živjeti bez otpada i troškova

održiv životni prostor

Sjevernjaci predvode u korištenju obnovljivih izvora energije, ali recite mi koliko više sunca i vjetra u vlastitoj režiji, na svojem krovu, može uhvatiti jedan Dalmatinac?Velik izazov za Dalmaciju sada postaju klimatski ekstremi - suše i požari. I to je nešto na što je permakultura upozoravala zadnjih desetljeća. Sada s polaznicima edukacije razmatramo tehnike za sprječavanje takvih katastrofa

Kako stvoriti energiju ili kuću od prirodnih materijala? Kako stvoriti vlastitu hranu? Kako odgovoriti na izazov života u kriznim okolnostima? Kako se suočiti sa klimatskim i društvenim promjenama? Odgovore na ta pitanja ponudila je udruga Permakultura Dalmacija organiziranjem tečaja koji će idućih desetak dana, koliko će se održavati u prostorijama udruge Zdravi grad u Splitu, uz organizacijsku podršku predsjednika udruge Ivana Rake, predvoditi Ivan Gregov i Damir Šeler, iskusni permakulturnjaci iz Zagreba, pridruženi članovi dalmatinske udruge. Polaznici će učiti o permakulturnim principima i sustavima koji uključuju posvemašnu održivost: življenje bez stvaranja otpada, ostavljanje minimalnog ekološkog otiska, dijeljenje, recikliranje itd. Među ljudima raste zanimanje za takav način življenja, što je, uostalom, i stvorilo kritičnu masu interesa zbog kojega je 2012. godine osnovana udruga Permakultura Dalmacija.
Pred održavanje tečaja o permakulturnom dizajnu razgovarali smo s Ivanom Gregovim, jednim od voditelja tečaja.

Edukacija permakulturnog dizajna


U uvodnom bloku tečaja permakulturnog dizajna govorit će se o tome u kakvom su stanju društvo i okoliš, i što su povodi i razlozi za permakulturu. Kakvo je, onda, stanje i zašto bismo se trebali baviti permakulturom?
- Danas smo svi relativno dobro informirani o tome da postoje problemi, od okoliša do politike, od energetske krize koja neprekidno tinja do klimatskih promjena i tako redom. Splićanima koji se guše u karepovačkom smradu pogotovo danas ne treba spominjati "ekološke probleme" za koje je do prije desetak godina malo tko mario. Ipak, primijetio sam da, kad sustavno i kratko posložim činjenice i službene podatke o tome što se događa s resursima, klimom, stanjem mora, stanjem, uostalom, zapadne demokracije - polaznici radionica ostaju šokirani. Nakon toga, teško da su im objašnjenja i izgovori za nešto poput permakulture potrebni. U dokumentarcu od prije 30 godina, netko je permakulturu dobro opisao kao "mala rješenja za jako velike probleme".

Što sve podrazumijeva življenje po principima permakulture?
Permakultura je zapravo skup tehnika, kojima sve te spomenute probleme možemo preokrenuti, ali ne kroz izbore i politiku, već u svakodnevnom životu, na mjestu gdje živimo. A to bi bila naša kuća, okućnica, stan, zgrada, kvart ili imanje. Naš životni prostor, umjesto da konzumira energiju i vodu, proizvodi kruti i tekući otpad i generira troškove - može činiti upravo obrnuto. Uz to može stvarati kvalitetnu i jeftinu hranu, što nam danas u 21. stoljeću - paradoksalno! - postaje sve teže dostupno. Drugim riječima, permakultura nije toliko "lifestyle", ona je prije nešto konkretno čije se principe može naučiti.

 

Vertikalne gredice praktično su rješenje za uzgoj povrća na malom balkonu


Imam, recimo, samo stan u zgradi, balkon i pitare. U kolikoj mjeri u takvim uvjetima mogu živjeti po permakulturnim principima?
- Balkon može biti dobar početak. Balkoni imaju svega nekoliko kvadrata, no možemo ih koristiti vertikalno, čime se dobiva dva-tri puta više površine. I to pomoću pergola, zatim polica na kojima su pitari vertikalno složeni, penjačica koje rastu u vis ili vise sa balkona - primjerice grah ili pome. Pri tome je bitno ispoštovati nekoliko pravila, recimo orijentaciju balkona u odnosu na sunce i prometnice, i slično. Za potrebe balkona i malih prostora napravili smo i nekoliko rješenja “vertikalnih gredica”. I ne zaboravite da zgrada često ima zajedničko dvorište, ili ravan krov koji se ionako pregrijava i bio bi puno sretniji s vegetacijom… Naravno, ipak je bolje ako imate okućnicu ili prigradskog imanje. Zanimljivo je da u Hrvatskoj teško možete pronaći obitelj koja ne posjeduje nešto izvan grada. To je svakako pozitivno, no sada se građani pitaju što sa zemljom, posebno ako dođu porezi na nekretnine. Kroz našu edukaciju zapravo građanima pokazujemo što i kako s tim naslijeđenim terenima. Često nam dolaze i ljudi koji tek žele kupiti imanje.

 

 

Umjetno jezero jedna od od žarišnih točaka svakog projekta izrađenog po principu permakulturnog dizajniranja


Na kakve bi mogućnosti, odnosno ograničenja ili komparativne prednosti naišao netko tko u Dalmaciji, na domaćem kraškom terenu, želi formirati imanje po načelima permakulturnog dizajna?
- Naišao bi, prije svega, na prednosti klimata. Moj mentor je bio stariji gospodin, danski arhitekt, permakulturni stručnjak. Ako možete raditi s biljkama u Danskoj, zamislite samo koliko veći manevar imate u Dalmaciji. Sjevernjaci predvode u korištenju obnovljivih izvora energije, ali recite mi koliko više sunca i vjetra u vlastitoj režiji, na svojem krovu, može uhvatiti jedan Dalmatinac? Suša klima jest ograničenje, ali samo prividno, i zato poučavamo kako upravljati vodom. Velik izazov za Dalmaciju sada postaju klimatski ekstremi - suše i požari. No i to je nešto na što je permakultura upozoravala zadnjih desetljeća. Sada s polaznicima edukacije razmatramo tehnike za sprečavanje takvih katastrofa.

 

 

Zeleni krovovi smanjuju pregrijavanje doma i štite ga od požara


Koliko je uopće ljudima u današnjem društvu bliska permakulturna ideja dijeljenja viškova hrane, stambenog prostora, recikliranja, multifunkcionalnosti, življenja bez stvaranja otpada i zagađenja, minimalnog korištenje resursa...?
- Na žalost, moram reći da su te ideje već dulje rezervirane samo za male grupe entuzijasta. Još uvijek čekam dan kada će se cijelo društvo okrenuti takvom načinu razmišljanja. Ne treba imati iluzija - za većinu populacije ili za establišment, to postaje opcija samo u prilici kranje nužde, da ne kažem katastrofe. Pomalo je neobično da je Hrvatska sada suočena s jednom takvom nužnošću - hitnom promjenom upravljanja otpadom, ali i dalje se pravimo da ne vidimo u kojem se smjeru vide rješenja. Razlog je naravno to što netko kapitalizira na starim “običajima”. Tu je još i situacija s požarima i poplavama. Do sada, srećom, nitko nije stradao - ali zamislite da neke od sljedećih sezona neki gradski kvart ne uspijemo obraniti od vatre?!

 

 

Biljni će pročistač, kakav su na fotografiji izradili polaznici jedne od ranijih edukacija Udruge, otpadne voda kućanstva pripremiti za korištenje u poljoprivredne svrhe


Kakav je vaš dojam - koliko ljudi uopće znaju što je permakultura? Mijenja li se situacija, raste li broj onih koji bi htjeli živjeti po načelima permakulturnog dizajna?
- Da, tu su brojke ipak pozitivne. Kroz različite oblike edukacije o permakulturi, proteklih 10 godina u nas je prošlo više tisuća osoba. Rezultat je da izraz "permakultura" u javnosti postaje malo češći i jasniji, dok je jedan dio polaznika naučeno i primijenio "na svojem dvorištu". Oni uzmu iz permakulture ono što im treba, da bi riješili neki problem: netko je izgradio "zeleni krov" da smanji pregrijavanje kuće, netko je napravio mali biljni pročistač otpadne vode, da rješi prepunjenost septičke jame… I tako redom. Ima pojedinaca koji su na imanje ugradili sve to istovremeno. Zanimljivo je da mnoge zapadne zemlje nemaju ni približno dobre brojke kao mi. Osobno ne volim tražiti uzore na zapadu - veseli me što se zapadnjaci uglêdaju na nas.

 

 

Na edukaciji možete naučiti i kako ispravno izgraditi kompostirnicu, te kako uzgojiti vlastiti kompost od organskog otpada u domaćinstvu


Kakva je institucionalna podrška praktičnoj primjeni permakulturnog dizajna?
Za sada minimalna. Možda je i sama permakulturna "scena" kriva jer se u Hrvatskoj već 20 godina otvara prema građanima, umjesto prema institucijama. No znamo da su naše institucije često "tvrda zidina", a princip nam je bio da građani mogu sami primijeniti tehnike o kojima govorimo, a da ne čekaju politiku da im se smiluje… No očigledno smo zagazili u vrlo krizno stoljeće u kojemu problemi neće opadati već samo rasti, pa će institucije morati tražiti nova rješenja.

 

 

staklenik za zimski uzgoj povrtnih kultura


Permakultura se najčešće vezuje uz uzgoj hrane. Koliko je to - ako jest - pogrešno? Postoji li u Dalmaciji uspješan primjer uzgajanja hrane na javnim, zajedničkim površinama?
Nije sasvim pogrešno, jer sve polazi od hrane - nju trebamo svaki dan. Odmah slijede voda i energija, bez kojih također ne možemo. Treba napomenuti da je permakultura ipak zaokruženija od vrtlarstva. U Dalmaciji za sada imamo nekoliko primjera privatnih parcela i okućnica koje se pretvaraju u permakulturne sustave. Uzgoj hrane na javnim površinama nije toliko zaživio, mada su Zadar i Split imali inicijative u tom smjeru. Splitska udruga Permakultura Dalmacija okuplja entuzijaste i praktičare približno šest godina, od kada je održan prvi tečaj permakulture u Splitu. Tečajeve održavamo gotovo svake godine u proljeće. Prije toga je Dalmacija u aktivnostima zaostajala za sjeverom zemlje, pa mogu sa zadovoljstvom reći da se u međuvremenu dosta toga počelo događati i u Zadru, i u Dubrovniku, a Split je postao jedan od aktivnijih gradova na permakulturnoj karti.

Naslovnica Prostorija