Stil Kvadrat po mom

drugi UČE OD NAS

Vjerovali ili ne: Europa želi kopirati naš model!

drugi UČE OD NAS
Naš se svit i prije interneta znao izboriti za goste

Evo konačno i nečega u čemu se Europa želi ugledati na Hrvatsku. Obiteljski smještaj kod nas, način njegove organizacije, registracije, poreznih i drugih davanja, prijavljivanja gostiju i njihove evidencije u obiteljskom smještaju, Europska udruga turističkih iznajmljivača kuća i apartmana (EHHA) na svojoj zadnjoj konferenciji pohvalila je kao primjeran.

Štoviše, Europljani žele kopirati naš model i implementirati ga u svoje zemlje koje na tržište EU-a stavljaju oko 20 milijuna postelja u obiteljskim domaćinstvima i stanovima, a nemaju jasan zakonodavni okvir kojim bi to regulirali.

Europa, naime, nema tradiciju obiteljskog smještaja kao Hrvatska, u kojoj se gosti na taj način primaju već dulje od stoljeća, a legenda kaže da je još 1875. godine, prigodom posjeta Dubrovniku, car Franjo Josip smješten u luksuznu obiteljsku vilu u tom gradu, gdje mu je boravak bio najudobniji.

U brojnim zemljama EU-a zakoni o iznajmljivanju još se odnose uglavnom na najam stanova podstanarima, dok boravak turista nije do kraja pravno reguliran. A da se ne radi o beznačajnom poduzetništvu, najbolje ilustrira činjenica da zemlje EU-a na tržište stavljaju 20 milijuna kreveta i ugošćavaju oko 45 milijuna turista godišnje.

Prema podacima EHHA-e, samo u takvim stanovima i kućama diljem Europe godišnje se napravi turistički promet od 80 milijardi eura koji se ne evidentira na pravi način niti je kvalitetno porezno obuhvaćen. O tome u zadnje vrijeme često javno govore ministri turizma mnogih europskih zemalja, koji imaju zajednički cilj ujednačiti pravila poslovanja u kućama i stanovima za kratkoročni najam, jer ta vrsta turističke ponude zadnjih godina posvuda u svijetu raste dvoznamenkastim brojkama.

Isto tako, od proljeća je u Londonu zabranjeno iznajmljivati cijele stanove ili kuće na više od 90 dana godišnje. U Berlinu se ne smije turistima uopće iznajmljivati cijeli stan, nego samo njegov dio, jer u protivnom domaćin plaća novčanu kaznu od 100 tisuća eura iznajmljuje li više od pola svog doma. Slični propisi su i u New Yorku, gdje postoje strogi zakoni protiv neprijavljenog kratkotrajnog najma u stambenim zgradama ako domaćini ne stanuju u stanovima u isto vrijeme kao i njihovi gosti.

U Hrvatskoj je u poslove primanja turista neposredno uključeno 300 tisuća ljudi, a još deseci tisuća mikropoduzetnika sudjeluju u njemu posredno. Činjenica je da su hrvatski domaćini već nekoliko godina svrstani među najbolje na svijetu: u 2016. godini bilo je u Hrvatskoj čak 12.219 domaćinstava s prosječnom ocjenom 8,9 od maksimalnih 10 bodova na booking.comu. U 2017. godini su hrvatski domaćini osvojili priznanja za najbolje kuće za odmor u Europi u četiri od ukupno osam kategorija, pa su sve to potvrde da Europa ima razloga ugledati se na naše najbolje domaćine.

Najviše noćenja u kućanstvima
Kućanstava registriranih za usluge turističkog smještaja bilo je lani u Hrvatskoj oko 90 tisuća, što je 13 tisuća više nego u 2016., a broj kreveta u tom je smještaju porastao za više od 66,5 tisuća, na gotovo 605 tisuća. Od ukupnih lanjskih 86,2 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, najviše je ostvareno u kućanstvima, gotovo 41 milijun, ili 15 posto više nego u 2016., a tek potom slijede hoteli, s 19,6 milijuna noćenja.

Podstanari su jedno, turisti drugo
U manje od desetak godina trendovi u turizmu nametnuli su neka potpuno nova i drukčija pravila poslovanja nego ih je turizam poznavao desetljećima. Ekonomija dijeljenja, iznajmljivanja i zamjene stanova i kuća postala je sastavni dio turizma. Tržište se tome brže prilagođavalo nego zakonodavci i politika, pa su, prema informacijama EHHA-e, iznajmljivači u mnogim zemljama EU-a tretirani kao da iznajmljuju stanove podstanarima, a zapravo primaju turiste. Sada zakonodavci žele razdijeliti te dvije usluge i kontrolirati i prijavljivati turiste koji borave u stanovima i apartmanima te im odrediti broj dana u kojima to mogu činiti.

Kazne za iznajmljivanje na crno 50 tisuća eura
Za iznajmljivanje stana na platformama koje u tome poslu posreduju, u Njemačkoj i Francuskoj do prije nekoliko mjeseci se nije moralo tražiti odobrenje i registracija za iznajmljivanje turistima, što se sada mijenja. Gradsko vijeće u Parizu već je izglasalo da se mora dobiti registracijski broj iz Gradske vijećnice prije objavljivanja oglasa za kratkoročni najam na svojoj web-stranici, dok je Barcelona ilegalnim iznajmljivačima zaprijetila kaznom od 50 tisuća eura.

 

Naslovnica Kvadrat po mom