Stil Gastro

Vinski podrum SD

Znate li da je Dalmacija glavni trezor autohtonih sorti vinove loze?

Vinski podrum SD

Hrvatska je jedna od mediteranskih zemalja koje su najbogatije autohtonim sortama vinove loze, ima ih oko 130, a njihov glavni trezor je Dalmacija u kojoj živi čak dvije trećine autohtonih sorti Hrvatske! O tome je u Dioklecijanovim podrumima predavanje održao dr. sc. Goran Zdunić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, zahvalivši se Slobodnoj Dalmaciji na organizaciji Sajma vina i delicija koji postaje tradicionalna manifestacija.

Autohtonih znači da za njih podrazumijevamo kako su ovdje oduvijek premda su možda neke od njih ovdje donesene odnekud, možda nisu ovdje rođene. Modernim se znanstvenim metodama pokušava utvrditi koje su sorte ovdje rođene, a koje su davno donesene, primjerice s kavkaskog područja koje je kolijevka svjetskog vinogradarstva i vinarstva, vjerojatno preko Grčke koja je u davna vremena imala etablirane gradove, razvijenu civilizaciju, Grci su dolazili na naše prostore, kolonizirali ih. Pretpostavlja se da je u to vrijeme dobar broj sorti vinove loze ovamo donesen iz stare Grčke, a jesu li one prije toga u Grčku donesene iz nekog drugog područja, također je tema za znanstvena istraživanja.

Moderna znanost tehnologijama kojima raspolaže vjerojatno će uspjeti razmrsiti ta povijesna putovanja vinove loze i popuniti "rupe" koje sada postoje, a do tada možemo samo uživati u vinima naših autohtonih sorti, kao što su to činili svi koji su se okupili na predavanju dr. Zdunića na kojemu su se mogle kušati kujundžuše s imotskih prostora, kao i trnjak, viška vugava, kuč i plavac mali, kaštelanska vlaška... 

Vinska škola Vina Belje

Jedinstvenu priliku za premijerno kušanje Graševine 2015 "Vina Belje" imali su polaznici radionice Vinska škola Vina Belje koja je u petak poslijepodne održana na IV. Sajmu vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima, a vodio ju je sommelier Siniša Koceić. Uz ovu kraljicu baranjskih vinograda, moglo se kušati i Rose 2015, novo vino u asortimanu "Vina Belje", kao i Cabernet Sauvignon 2012.

Polaznici ove radionice upućeni su i u tajne kako se pouzdati u svoja osjetila vida, njuha i okusa i prepoznati ono što žele i vole kod vina, a što im smeta. Imali su priliku naučiti i osnove sljubljivanja hrane i vina koje je danas puno zahtjevnije nego što je to nekad bilo zbog kompleksnosti modernog kulinarstva.

Naši su chefovi toliko iskoračili naprijed sa svojim jelima da to sommelieri moraju pratiti, raznolikost i bogatstvo na tanjuru postavljaju drugačije zahtjeve pri odabiru vina, jedan umak može odabir vina odvesti u drugačijem pravcu od onoga što bi se očekivalo, ali uvijek se dobro držati tradicije.

Kad se govori o hrani i vinu, zanimljiva je bila i radionica "Istraživanja: polifenoli u sortama vinove loze" koju je vodio prof. dr. Bernard Kozina. Najkraće rečeno, umjerenost u pijenju vina pridonosi kvaliteti življenja. Za žene ta umjerenost znači dva-tri decilitra crnog vina dnevno (unutar 24 sata) uz obrok, za muškarcima tri-četiri decilitra dnevno, norme su to koje je prihvatila i Svjetska zdravstvena organizacija. Isto vrijedi i za bijela vina, ali su crna vina sa zdravstvenog aspekta ipak nešto bolja nego bijela. No, svatko će se odlučiti za ono što više voli, bitno je jedino da se ne pretjeruje... 

 

Naslovnica Gastro