Novosti Hrvatska

Suprotiva

Josip Jović: Lijevi pretekli desne?

Suprotiva

Arhiv CROPIX

Najnovije istraživanje Crobarometar agencije Ipsos Puls o popularnosti političkih stranaka, provedeno u prvoj polovini ovoga mjeseca, a pola godine prije parlamentarnih izbora, donijelo je iznenađujuće rezultate, o kojima su nas iscrpno izvijestili Nova TV te ostali mediji.

Prema toj “uglednoj agenciji”, kako joj tepaju pojedini mediji, Kukuriku koalicija okupljena oko SDP-a preuzela je vodstvo i sada nju preferira 30,5 posto birača s tendencijom daljnjeg rasta i povećanja prednosti. Za sada je odmah iza nje Domoljubna koalicija okupljena oko HDZ-a, s potporom od 29,8 posto.

Pojedinačno stranke su zavrijedile ovakve postotke: HDZ 27,5, SDP 24,2, Živi zid i ORaH oko 6, Bandić 3, HNS 1,9, Naprijed Hrvatska Ive Josipovića 1,3, HDSSB 1, te ostali (konzervativci, pravaši, liberali) svi ispod 1 posto.

Sumnjivi rezultati

Bez obzira koliko spomenuta agencija bila “ugledna” i razvikana, u njezine analize valja sumnjati, i to iz nekoliko razloga. Sva dosadašnja njezina predviđanja pokazala su se potpuno pogrešnima.

Stvarni rezultati izbora za Europski parlament ili za župana, odnosno Skupštinu Sisačko-moslavačke županije, bitno su odudarali od anketa.

Pogotovo je smiješno bilo istraživanje uoči predsjedničkih izbora. Prema Ipsos Pulsu, Ivo Josipović je mjesec prije izbora imao pred Kolindom Grabar-Kitarović prednost od čak 16 postotaka. Rezultat nam je poznat.

Još u travnju HDZ-ova koalicija vodila je, prema istim istraživačima, ispred SDP-ove čak 12 posto, a HDSSB je imao četiripostotnu naklonost birača. Ostaje nejasno, neobjašnjeno i gotovo neobjašnjivo što se u međuvremenu dogodilo, što je uvjetovalo ovako nagli preokret, ako se ne radi o odlukama sudaca nagrađenih za “pošteno suđenje”, koje su išle na ruku domaćina.

Pa i po ovom najnovijem istraživanju postoje ozbiljne kontradikcije u njemu samome. S jedne strane popularnost vladajuće koalicije naglo je porasla, dok istodobno čak 66 posto ispitanih ne odobrava Vladine poteze, a 68 posto ih drži kako zemlja ide u pogrešnom ili lošem smjeru.

Napokon, postoje i neka druga istraživanja koja su manje dostupna javnosti i koja se uglavnom skrivaju od očiju javnosti. Primjerice, “2X1 komunikacije”, agencija koja se inače u prijašnjim istraživanjima pokazala puno pouzdanijom, kontinuirano istražuje raspoloženje biračkog tijela po pojedinim izbornim jedinicama.

Promjenjivo raspoloženje

Do sada su ta istraživanja proveli u sedam od deset izbornih jedinica i, prema njima, situacija je bitno drukčija od one koju nam predočava Ipsos Puls. Domoljubna koalicija osvaja 48 od 98 mandata, koliko tih sedam jedinca daje zastupnika, dok bi Kukuriku koaliciji pripalo deset manje zastupničkih mjesta. Ponešto bi osvojili Živi zid, HDSSB, ORaH, Reformisti, nezavisni itd.

Prva je koalicija u značajnoj prednosti u Slavoniji, Lici i Dalmaciji, dok ova druga vodi na istarskom, riječkom, međimurskom i zagorskom području. Zagreb i Banovina još nisu anketirani.

Moguće je da se raspoloženje javnosti u protekla dva mjeseca ponešto promijenilo pod utjecajem određenih političkih okolnosti. Zaduženim građanima svakako se moglo svidjeti smanjenje zateznih kamata, ili zamrzavanje tečaja švicarskog franka, ma koliko domet tih mjera bio ograničen. Objavljen je izlazak iz recesije, ma koliko podaci o tome bili neznačajni, a najavljena je i gradnja pelješkog mosta.

Galama o “nadolazećem fašizmu” mogla je pridonijeti homogenizaciji i aktivaciji lijevog biračkog tijela. Simpatizeri ORaH-a bili su samo razočarani glasači SDP-a, koji se sada vraćaju kući jer je Holy bila ionako samo zvijezda dana. Premijer Milanović je manje arogantan, uspio se sastati s braniteljima, a evo vidimo ga kako se čak zalaže da Franjo Tuđman dobije neki ugledniji javni prostor u Zagrebu.

HDZ, ipak uzdrman nekim izmišljenim ili stvarnim aferama, djeluje pomalo pasivno, kao da čeka pravi trenutak za žešći nastup.

Nema trećeg puta

Sve te nove okolnosti na političkoj pozornici mogle su malo, ali ne bitno utjecati na biračko tijelo koje zacijelo u svojoj uvjerljivoj većini drži kako su promjene nužne. Same ankete, unatoč tome što im nitko više ne vjeruje, i nadalje služe za navođenje birača i dio su predizborne promidžbe.

Da je to tako, ne svjedoče nam samo dosadašnja iskustva i nelogični pokazatelji, nego i komentari anketa.
Zapravo, riječ je o željama koje bi ankete trebale samo naknadno potvrditi.

Tako se u jednom komentaru temeljem ankete Ipsos Pulsa, koja se uzima kao činjenica, kao događaj i koja se objavljuje kao vijest dana, brzopotezno, brzopleto i naravno tendenciozno zaključuje kako “između HDZ-ovih obećanja i konkretnih, iako malih brojki o rastu BDP-a, građani biraju ovo drugo?!”

I još čitamo kako birači pokazuju kako ne žele desničarenje Tomislava Karamarka, kojemu se tobože povika na jugofile razbila o glavu. Još se sugerira HSS-u da mu je najbolje distancirati se od HDZ-a.

Mislav Bago je na Novoj TV baš nekako navalio na Branka Hrga pitanjima hoće li ostati u koaliciji ako HDZ ne prihvati zadovoljavajući broj zastupničkih mjesta, ili ako ne prihvati smanjenje PDV-a na hranu. Jedino u što treba vjerovati i što uostalom potvrđuju obje ankete jest činjenica da se biračko tijelo polariziralo između dva bloka. Trećeg puta nema.

JOSIP JOVIĆ

Naslovnica Hrvatska