Sport Ostalo

CIKLOTURIZAM

Vladimir Miholjević: Tour of Croatia gledat će 100 milijuna ljudi

CIKLOTURIZAM

Vladimir Miholjević, spiritus movens velikog događaja

Sportski turizam uzima maha, puneći hotele i apartmane pogotovo u predsezoni i posezoni. A jedna od velikih poslastica u 2015. godini bit će biciklistički Tour of Croatia. Riječ je o megaprojektu ukupno teškom dva milijuna eura, a u tom proračunu Hrvatska turistička zajednica sudjeluje s oko četiri milijuna kuna. Očigledno je nova velika biciklistička priča prepoznata kao iznimno bitan događaj za hrvatski turizam.

Poznati svjetski biciklisti trebali bi početi s pedaliranjem u Dubrovniku, a završetak je predviđen u metropoli. A tko stoji iza ove intrigantne priče? Poznavatelji hrvatskih biciklističkih prilika brzo će prepoznati ime Vladimira Miholjevića, našega vrhunskog biciklista koji ima iza sebe veliki broj profesionalnih utrka i veliko iskustvo na cestama diljem svijeta. Miholjević je, dakle, osnovao tvrtku Top Sports Events te krenuo u realizaciju ovog ambicioznog projekta, jednog od najvećih sportskih projekata u Hrvatskoj ako je mjerilo novac.

- Dobro, ispred nas su po proračunu i teniski ATP turnir u Umagu, kao i skijaška “Snježna kraljica” na Sljemenu – počeo je priču Miholjević.

No, i vi ste visoko, dva milijuna eura, ili 15 milijuna kuna, svejedno, ozbiljan je novac, ali i lijepa priča? Turistička, u predsezoni, od 21. do 26. travnja?


- To je i bila naša ideja, da svi koji su uključeni u ovu utrku, kao i cijela Hrvatska, imaju što veći “benefit” od naše utrke. Hrvatska ima prekrasne gradove koje kroz ovaj projekt možemo na pravi način prezentirati.

Koji je rang te utrke, odnosno, koliko je natjecateljski ozbiljna?


- Riječ je o utrci prve kategorije po klasifikaciji Međunarodne biciklističke federacije, što je samo jedan rang ispod velikih utrka poput Tour de Francea i Giro d’Italia.

Brojke koje spominjete zvuče impozantno, a posebno je bitno što će se utrka prenositi na Eurosportu. Toje, čini mi se, nekako i forte cijele priče?


- U finalnim smo pregovorima s HRT-om koji bi na svom drugom programu trebao prenositi utrku, a u izravnom će prijenosu utrka biti na Eurosportu.

Kako ste došli do toga da ste u programu Eurosporta?


- Odmah u razradi projekta imali smo želju da utrku preko TV-a gleda cijela Europa jer samo na taj način možemo postići veliku promociju za turizam, prirodne ljepote i kulturnu baštinu te cjelokupnu Republiku Hrvatsku. Analizom smo došli do podatka o gledanosti TV kanala Eurosport te kako je on najgledaniji sportski TV kanal u Europi te posebice specijaliziran za prijenos najvećih biciklističkih utrka. Ti podaci o Eurosportu i naša prvotna ideja da Tour of Croatia gleda cijela Europa naveli su nas na ideju da to mora biti Eurosport. Na televizijsku produkciju ide najveći dio proračuna, dio na Eurosport, a drugi dio na iznimno zahtijevnu produkciju koju smo povjerili španjolskoj kući ISB koja je bila izvršna producentska kuća na zadnjih 12 olimpijskih igara, što dovoljno govori koliko su jaki i ozbiljni.

Što ćete dobiti od Eurosporta? Koliko ćete biti u eteru?

- Za ovu prvu godinu dogovorili smo minimalno 60 minuta izravnog prijenosa. Kako se preklapamo sa Svjetskom prvenstvom u snookeru, početak prijenosa varirat će malo, desetak minuta prije ili kasnije. Uz to, imat ćemo i “highlights” u trajanju od 26 minuta svaku večer, dakle oko sat i pol dnevno slike iz Hrvatske. Uz to, dogovorili smo s Eurosportom i neke dodatne pogodnosti, najavljivat će nas u programu, imat ćemo prostor na njihovu web-u... A HRT će prenositi sat i pol dnevno.

Zvuči kao da ste zagrizli jako veliki kolač? Nije lako skupiti toliki novac, makar HTZ daje pozamašan iznos?


- Nije, ali od početka smo krenuli ambiciozno. Jer prošlo je vrijeme kada su sponzori novac davali tek tako. Sada očekuju povratnu korist, a izračuni od ove naše priče su prilično pozitivni. Svjetske marketinške agencije su izračunale da se povrat ulaganja sponzorima kroz ovakve biciklističke utrke kreće od 5,46 pa čak do jedan prema 24.

Što to konkretno znači?

- Da na jednu kunu sponzorstva ta tvrtka dobije, pojavljivanjem u medijima, reklamu u barem pet puta većoj vrijednosti.

Ističete i kako će Hrvatska kao zemlja profitirati?


- Tako je, kroz slike koje će se vidjeti u 54 zemlje s dnevnom gledanošću 15-20 milijuna gledatelja što u konačnici znači da će više od 100 milijuna gledatelja vidjeti slike iz Hrvatske, snimke iz zraka i kopna naše prekrasne zemlje.

Krenulo bi se od Dubrovnika?


- To je plan. Išlo bi se preko Pelješca. Druga etapa bila bi od Makarske do Splita, treća od Šibenika do Zadra...

Što očekujete od lokalnih zajednica u gradovima kroz koje prolazite?


- Očekujemo podršku, ali i fianancijsku pomoć. Jer će i oni imati korist od ove utrke.

Kakvu korist, osim kroz promociju koja je nedvojbeno velika stvar?


- E, da. To je stvar o kojoj pričamo i s predstavnicima lokalnih zajednica. Uz spomenutu promociju, svaki će grad dobiti ucrtanu biciklističku rutu koja će ostati kad mi odemo. Konkretno Split, dobit će etapu od Makarske do Splita koju će kasnije moći promovirati kao dio cjelokupnog Tour of Croatia. Dalje, gradovima ćemo staviti na raspolaganje sav naš snimljeni materijal, a bit će tu i zanimljivih kadrova iz helikoptera... Moći će nakon utrke koristiti u svrhu promocije i naše ime... Dakle, na temelju Tour of Croatia mogu privlačiti bicikliste iz cijele Europe, pa i svijeta.

Koliko je raširen taj cikloturizam?


- Brojke su impozantne. U Europi postoji oko 64 milijuna cikloturista koji naprave godišnje 2,3 milijuna izleta. A dnevno troše oko 52 eura, što je znatno više u usporedbi prema 16 eura koliko troše obični turisti.

Što bi gradovi trebali napraviti da poentiraju na ovom projektu?


- Ulaganja u cikloturizam nisu velika. Potrebno je osigurati spremišta za bicikle, razviti servisnu mrežu koja se vrlo brzo isplati... Vjerujemo kako ćemo ovom utrkom ostvariti veliki efekt na razvoj cikloturizma u Hrvatskoj. Austrijanci su, primjerice, počeli ulagati u cikloturizam ljeti i tijekom pet godina napravili su veliki posao.

Utrka će sama po sebi napraviti puno, ali ne i sve po tom pitanju?


- I neće. Ali mi radimo i na drugim poljima, bit ćemo zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom prisutni na sajmovima, surađivat ćemo sa specijaliziranim novinarima u inozemstvu... U Njemačkoj postoji magazin specijaliziran za biciklizam s tiražom od 65.000 primjeraka, u Italiji ih ima četiri po 30 – 35.000. A sada će pisati i o mogućnostima bicikliranja u Hrvatskoj. Koja ima jako puto toga pokazati, nacionalne parkove, prekrasne vinograde, pejsaže, more... Za drugu godinu nam je, primjerice, cilj jedne etape staviti na Biokovu.

Imate problema s Dubrovnikom jer tamo nije usvojen proračun?

- Da, nisu trenutno u mogućnosti preuzimati nikakve nove obveze, a mi teško možemo bez pomoći lokalne zajednice sve financirati.

Velika je to produkcija, imamo ukupno 13 “evenata”, šest startova i šest ciljeva plus veliko otvorenje. Posebna ekipa radi start, posebna cilj, čim odrade posao, sele se na novu lokaciju. Ukupno se radi o oko 200 ljudi. Velika nam je želja da krenemo iz Dubrovnika, nadam se da će sve biti u redu.

Nakon Zadra, penjete se?


- U četvrtoj etapi ide se od NP Plitvička jezera preko Žute lokve do vrha Učke. To je najteža etapa, 228 kilometara s velikom visinskom razlikom. Peta etapa vodi od Pule preko Rovinja, Pazina i Poreča do Umaga, a onda zadnja šesta od Svetog Martina na Muri do Zagreba.

Priča zvuči jako dobro, spektakl je zajamčen. A hrvatski turizam trebao bi dobiti neku novu dimenziju.


- U cikloturizmu smo trenutno negdje između osam i 12 posto iskorištenosti potencijala. Cilj nam je u iduće tri godne to povećati za 500 do 600 posto – zaključio je Miholjević.

PERO SMOLČIĆ
snimio goran mehkek / CROPIX

Punim jedrima do 2000 noćenja

Hrvatska je postala jedriličarska velesila. Ne po ulaganu u taj sport, ali po rezultatima svakako. A gotovo svake godine naši gradovi, uglavnom je to Split, organiziraju poneko veliko natjecanje kroz koje se promoviraju i mogućnosti jedrenja u našem akvatoriju. Jedriličarski klub Labud svake je godine u ožujku domaćin Split Olympic Sailing Weeka, regate za olimpijske klase koja okuplja stotinjak natjecatelja. A oni tu borave desetak dana, plus njihovi treneri...

Mnogi se od njih i vraćaju, koriste Split kao bazu za treniranje. Eto nekoliko tisuća noćenja.

Ove godine JK Labud je domaćin Europskog prvenstva u klasi Finn. Početkom svibnja stiže dodatnih stotinjak jedriličara plus još toliko pratećeg osoblja. I oni će doći nekoliko dana prije regate... Novih je to tisuću i pol do dvije tisuće noćenja, ali i što je važnije, o jedriličarskim potencijalima u Splitu se piše u stranim medijima, priča, prenosi...

Polumaraton Sv. Duje

Priča je i stara, ujedno i nova. Ove godine će se, naime, 26. travnja organizirati 15. splitski polumaraton Sv. Duje, ali u novom ruhu. Kako nam kažu organizatori iz Maraton kluba Marjan, prvi će se put trčati po cijelom gradu, a ne “samo” dva đira oko Marjana. Sada, start je na Rivi, trčat će se Marmontovom ulicom, oko Đardina, preko Ulice Slobode do Pujanki, pa natrag, jedan đir po tartan stazi na Poljudu, vrlo vjerojatno će se ući u Loru. I onda oko Marjana, pa cilj na Rivi.

– Za prvu godinu očekujemo oko tisuću trkača, a projekcija je za tri godine doći blizu pet tisuća – otkrio nam je Kristijan Sindik, jedan od vođa projekta.

Maratonci ostaju više dana, a iznimno su velike platežne moći, jer se radi o ljudima koji su često visokopozicionirani u jakim tvrtkama, a trčanje im je stil života.

Dvojac za velike rezultate

Vladimir Miholjević do prije dvije godine nije poznavao Ivana Črnjarića, stanovali su na 10 kilometara jedan od drugoga. Spojila ih je ideja o realizaciji Toura of Croatia. Črnjarić iskusan je event manager koji je u karijeri organizirao i realizirao mnoge događaje, velike koncertne turneje, turistička i kulturna događanja te brojne ostale manifestacije koje je tijekom godina pohodilo preko pola milijuna posjetitelja.

Kako se je Črnjarić 10-ak godina amaterski bavio biciklizmom te pustolovnim utrkama, ljubav prema tom sportu, te iskustvo koje je stekao kao event manager i upoznavanje s Vladimirom Miholjevićem, rezultiralo je idejom o organizaciji Tour of Croatia.

Miholjević i Črnjarić, svatko sa svojim dosadašnjim iskustvima i rezultatima u profesionalnom životu, idealan su spoj za realizaciju i organizaciju vrhunskog sportsko-turističkog projekta kakav je Tour of Croatia. Ovakav spoj, bivšeg profesionalnog biciklista i iskusnog event managera ujedno je i garancija da će ovaj događaj imati visoku kvalitetu te rezultirati mnogobrojnim koristima za lokalne i regionalne zajednice, ali i za Hrvatsku, njezin sport, turizam i gospodarstvo. Konačno ćemo se upisati na kartu vrhunskih biciklističkih događanja.

Ruža Hrvatska: Park svjetske atletske mladeži

Prošlog travnja u Splitu je na pripremama u nekoliko smjena bilo oko 400 stranih atletičara iz skandinavskih zemalja, ali i Njemačke, ostvarili su oko 4.000 noćenja. Split i Park mladeži te njihove domaćine iz ASK-a strani su atletičari prepoznali kao dobro odredište za priprema. Na Parku mladeži imaju potrebne uvjete za pripreme, a ukoliko zaživi projekt “Ruža Hrvatska” kojega vode braća Slaven i Jozo Žužul kao čelnici RNK Split, Ivan Veštić, sada kao prvi čovjek Hrvatskog atletskog saveza, imat će na Parku mladeži još znatno bolje uvjete za dovođenje još većeg broja atletičara na pripreme.

Park mladeži u sklopu tog projekta postao bi Akreditirani pripremni centar Svjetske atletske federacije (potpredsjedniku IAAF-a Sergeju Bubki je Veštić je već ubacio “bubu” u glavu), a strani bi atletičari dobro napunili stadionski hotel koji bi trebao imati stotinjak soba. I to uglavnom prije početka atletske sezone, ujedno i turističke, u Splitu bi bili u ožujku i travnju...

Kad nema kupača, tenisači okupiraju Bol

Feliks Lukas mladi je kaštelanski manager čija je cijela obitelj u “bijelom sportu”. Tata Ivica drži TK Kaštela, sestra Tajna je trenirala tenis i bavi se organizacijom turnira zajedno s Feliksom, a mlađa Tena i dalje igra. Feliks je, dakle, po uzoru na tursku Antalyju na Bolu na Braču pokrenuo seriju takozvanih futuresa, turnira najnižeg ranga koji su i najjeftiniji za organizaciju. No, što je to u tenisu jeftino? Sve je skupo, tako ni ovi “mali” futuresi “pizaju”. Lukas je, dakle, u prošloj godini tijekom 11 tjedana organizirao ukupno 22 turnira, svakog tjedna paralelno po jedan muški i jedan ženski. Turniri su se igrali u svibnju i početkom lipnja, te u listopadu i studenome. Kad i nema kupača na Bolu. Umjesto njih, tenisači iz oko 60 zemalja pohodili su Brač, tamo igrali, tamo trošili, a na stranicama Svjetske teniske federacije piše se o Bolu. Ukupno, u Bolu je ostvareno oko 10.000 ekstra noćenja na račun tenisa.

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Ostalo