Dugoročni zajam Europske investicijske banke (EIB) za financiranje razvojnih projekata Grada Splita idućih će dana biti jedna od glavnih tema lokalnih političara, koji će o tome odlučivati u četvrtak 6. srpnja, na sjednici Gradskog vijeća.
Nakon šestomjesečnih pregovora te provjera financijskih parametara i prihvatljivosti projekata, EIB je Gradu Splitu omogućio korištenje okvirnog zajma za gradove od 150 milijuna eura za financiranje većeg broja projekata u petogodišnjem razdoblju. Okvirni zajam za gradove je fleksibilan dugoročni zajam za razvoj komunalne i javne infrastrukture kakav ne nudi ni jedna komercijalna banka, pa su samim time i materijali koji će se naći na Vijeću ponešto drukčiji i opsežniji nego što je to uobičajeno.
U slučaju pozitivne odluke Gradskog vijeća, po suglasnosti Ministarstva financija i Vlade RH, slijedi potpis ugovora o financiranju na 71 milijun eura, koji Grad može konzumirati u više tranši. Ugovorom su obuhvaćeni projekti koji se nalaze u izmjenama i dopunama proračuna za 2023. godinu, kao i oni u projekcijama za 2024. i 2025. godinu. Ostatak zajma realizirat će se nakon uvrštavanja projekata u proračune i projekcije u godinama koje slijede. Važno je istaknuti da, ako se ne realizira cijeli projekt i ne uzme čitavi raspoloživi iznos, nema nikakvih negativnih financijskih posljedica za Grad Split, poput penala.
- U idućim danima obavit ćemo konzultacije sa svim političkim opcijama u Gradskom vijeću te vrlo detaljno objasniti sve aspekte ovog prijedloga, kako bismo svim vijećnicima omogućili što više informacija. Već smo razgovarali s vijećnicima Centra i SDP-a, a sada ćemo to napraviti i s vijećnicima oporbe. Radi se o izuzetno važnoj temi za budućnost Splita i stalo nam je da svi vijećnici, ali i građani Splita, dobiju sve informacije i podatke, na temelju kojih mirne savjesti mogu odlučiti hoće li podržati snažan razvoj grada u godinama koje slijede - kazao je gradonačelnik Ivica Puljak.
Uspješni pregovori
Zajam je odobren nakon uspješnih pregovora s Gradom Splitom i obavljenih konzultacija s Ministarstvom financija Republike Hrvatske, budući da je riječ o novom financijskom instrumentu za hrvatske gradove.
- Cijeli postupak napravljen je u skladu sa zakonom i u dogovoru s Ministarstvom financija koje nam je davalo upute kako pripremiti odluku i cijeli postupak jer je ovo novi financijski instrument u Republici Hrvatskoj - kazala je Olenka Dadić, pročelnica po ovlaštenju Upravnog odjela za ekonomske poslove.
Sredstva EIB zajma mogu se kombinirati s bespovratnim sredstvima Europske unije, a na pitanja novinara o kamatnim stopama, gradonačelnik Puljak je naglasio kako je riječ o najpovoljnijim kamatnim stopama od 3,5 posto, s počekom do pet godina te otplatom na rok do 25 godina.
Konkretno, 35 milijuna je ukupan iznos kamate za prvi zajam od 71 milijun eura.
Pored samog zajma, istaknuli su kako EIB nudi i stručnu pomoć u iznalaženju drugih izvora financiranja te u pripremi i provedbi projekata. Sami uvjeti su fleksibilni i po pitanju kamatnih stopa, odnosno Grad može zatražiti izmjenu kamate za pojedinu tranšu ako protokom vremena EURIBOR bude povoljniji.
- Bila sam tehnički koordinator s EIB-om. Ono što je važno istaknuti je da su svi projekti morali proći provjeru prihvatljivosti od strane EIB-a. Nakon što smo prošli provjeru, došli smo do okvirnog iznosa zajma. To su projekti koji su kompatibilni sa sredstvima EU i sredstva možemo kombinirati - kazala je Antonia Eremut Erceg, pročelnica Službe za razvoj grada.
Riječ je o projektima javne infrastrukture - škole i vrtići, plaža Žnjan, Tehnološki park Dračevac, digitalna infrastruktura, pametni prometni sustav, garaže, Dom mladih, solarne elektrane na krovovima zgrada, nove školske dvorane, Centar za autizam, škverska ambulanta...
Najmanje zadužen grad
Gradonačelnik Puljak je istaknuo kako je grad Split najmanje zadužen grad u Hrvatskoj i bio bi prvi koji bi uzeo EIB zajam, a u sličnim su pregovorima i gradovi Zagreb, Osijek i Dubrovnik. Zato ih je na tom putu savjetovalo Ministarstvo financija.
Ukupna vrijednost svih gradskih projekata nominiranih za financiranje iz zajma je oko 350 milijuna eura, od čega se očekuje financiranje iz EU fondova od oko 50 milijuna eura i oko 150 milijuna eura vlastitih sredstava. U ukupnu vrijednost projekta ulazi vrijednost same imovine koja je predmet projekta i dosad uložena sredstva, čime se dolazi do iznosa od 350 milijuna eura.
Što se tiče primjedbi oporbenih vijećnika kako nemaju dovoljno vremena za pregled ugovora od 80 stranica, gradonačelnik Puljak je odgovorio kako je više puta govorio o tom kreditu, a poslane su im standardne šprance ugovora. Uz to, naglasio je, spremni su na konzultacije i odgovoriti na sva pitanja vijećnika koja će na idućoj sjednici lokalnog parlamenta dati ili uskratiti podršku zajmu Europske investicijske banke.