Nije rijetkost da u kafićima, pekarama i restoranima susrećemo radnike iz različitih dijelova svijeta koji će vam reći Hello umjesto nekadašnjeg, staromodnog, pomalo i sjetnog Dobar dan! Građani su počeli imati i komplikacije s dobivanjem pošte, jer strani radnici u čudu gledaju grafeme č, ć, đ, š koji ne čine dio njihovog pisma. Nije neuobičajeno i da kavu u centru grada morate naručiti na engleskom jeziku.
Naravno, neosporno je da za neka zanimanja poznavanje hrvatskog jezika nije potrebno, ali spadaju li u to područje uslužne i administrativne djelatnosti? Veliki broj poslova u Hrvatskoj koje obavljaju Hrvati, osobito za vrijeme sezone, zahtijeva poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu. Kako je onda moguće da od stranih radnika ne tražimo barem poznavanje osnova hrvatskog jezika? Da primat u Hrvatskoj ima engleski jezik, potvrdio nam je i odgovor Hrvatske pošte na pitanje planiraju li u budućnosti nešto poduzeti kako bi jezično obrazovali svoje radnike i osposobili ih za osnovnu komunikaciju:
-Strani radnici koji stižu iz azijskih zemalja u Hrvatskoj pošti rade na radnom mjestu dostavljača tiskovina i kao ispomoć u općoj dostavi neknjiženih pošiljaka. Obzirom na prirodu njihova posla, znanje hrvatskog jezika im nije potrebno. Drugim riječima kolege ne uručuju preporučene pošiljke i slična pismena čija dostava zahtijeva kontakt s korisnikom već samo obične pismovne pošiljke poput računa koje se ubacuju u poštanski kovčežić. Svi radnici Hrvatske pošte koji su stigli iz azijskih zemalja govore engleski jezik i to je jedan od ključnih kriterija pri selekciji i zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj pošti. Znanje engleskog jezika nužno je prvenstveno zbog sporazumijevanja s ostalim kolegama s kojima rade.
- Prilika za učenje hrvatskog kao stranog jezika u Splitu ne manjka. Iz privatne škole Jantar saznajemo kako su primijetili maleni porast broja polaznika koji pohađaju njihov tečaj za strance.
-Ima nešto potražnje. Prošle godine imali smo grupicu od pet polaznika, ove godine ih je nešto više. Dobili smo i upit od trgovačkog lanca Tommy za edukaciju Indijaca koje su odlučili zaposliti.
- U učilištu Zlatna vrata priča je malo drugačija. Oni u ponudi imaju i besplatan tečaj za Ukrajince koji trenutno pohađa 30 polaznika na osnovnoj i 20 polaznika na naprednoj razini. Kažu kako su u međuvremenu dobili još 100 upita Ukrajinaca zainteresiranih za tečaj. Što se tiče tečaja za ostale strance, bilježe pad u odnosu na prošlu godinu:
- Prošle godine imali smo oko 10 polaznika u grupi koji su tečaj pohađali iz privatnih i poslovnih razloga. Ove godine upisao se samo jedan Švicarac hrvatskih korijena koji je došao u Split na odmor dva tjedna. Odlučio je bolje upoznati jezik svojih predaka. Osim njega, imali smo i jednu Nepalku koja radi u ugostiteljskom objektu u centru Splita. Nakon prvog predavanja je odustala kazavši nam da previše radi i da nema snage za učenje hrvatskog jezika. Nije bila sigurna isplati li joj se učiti jezik obzirom da ne planira ostajati u Hrvatskoj.
- Priliku za učenje hrvatskog jezika stranci imaju i na Filozofskom fakultetu u Splitu. Više o tome rekla nam izv. prof. dr. sc. Jagoda Granić, voditeljica Centra za hrvatske studije u svijetu (CEHAS). Polaznici njihovog programa Hrvatski jezik i kultura za strance stječu kompetenciju na nekoj od razina, počevši od A1 do C2, a polaznike upoznaju i s hrvatskom kulturom, poviješću i tradicijom:
- Što se tiče polaznika, postoje tri kategorije: stipendisti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, odnosno potomci naših iseljenika i njihovi partneri, studenti na mobilnosti i individualni polaznici koji su stranci s privremenim ili trajnim boravkom u Hrvatskoj, a koji se žele integrirati u hrvatsko društvo, a neki od njih žele steći i hrvatsko državljanstvo, za što im je nužna kompetencija u hrvatskom jeziku. S obzirom na znatno veći broj stipendija Središnjeg državnog ureda, a koje dobivaju potomci naših iseljenika, i to najčešće iz južnoameričkih zemalja u koje je i emigrirao najveći broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, udvostručio se broj stipendista, posebno u ljetnom semestru (u zimskom ih je 40-ak, a u ljetnom očekujemo 70-ak stipendista, možda i više). Što se tiče ukupnog broja polaznika programa, njih je dosad bilo 100-tinjak u semestru, a taj će se broj već u sljedećem, ljetnom semestru značajno povećati.
Profesorica Granić naglašava i važnost nedavno potpisanog sporazuma Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Splitsko-dalmatinske županije o zajedničkim aktivnostima u sklopu projekta Povratak korijenima. Dodaje da se zbog sve većih migracija, posebno stranih radnika, povećao i broj individualnih polaznika. Centar provodi i ispite iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, što je od posebne važnosti strancima koji se žele zaposliti u Hrvatskoj.
Kako je našima vanka?
A kako je nama vanka? Kontaktirali smo mladića koji je radio kao konobar u Austriji. Pitali smo ga koliko je bilo važno poznavanje njemačkog jezika:
-Ja bih drugačije formulirao to pitanje. Ne bih rekao koliko je bitno poznavanje jezika, nego koji nivo jezika posjeduješ. Za rad u nekom austrijskom lokalu, potrebno je imati određen nivo poznavanja jezika. Ako netko naruči kavu ili nešto moraš ga razumjeti. Ako je u pitanju restoran, važno je znati točno prezentirati ponudu restorana i što se nalazi u jelima. Određen nivo jezika mora postojati. Postoje zanimanja za koja poznavanje jezika nije nužno, ali u ugostiteljstvu nije tako.
Hoćemo li uskoro naše starije sugrađane slati na ubrzane tečajeve engleskog jezika kako bi mogli funkcionirati u društvu? Na poslodavcima ostaje da ulože u edukaciju onih radnika kojima je jezik, očito, neophodan za uspješno obavljanje posla. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je da se u Hrvatskoj predviđa smanjenje broja stanovnika pa će nedostajati oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. Ne bi bilo zgorega da bar znaju pozdraviti na hrvatskom.
