Hrvatski učenici i studenti, osobito nakon našeg ulaska u Europsku uniju, mogu graditi svoju akademsku karijeru diljem svijeta, uz široku mogućnost izbora.
Istraživanja pokazuju da čak 75 posto Hrvata mlađih od 35 godina zanima školovanje i rad u inozemstvu. Ovih dana o tim mogućnostima svi zainteresirani mogu dobiti zanimljive i korisne informacije na osmom po redu Međunarodnom sajmu školovanja u inozemstvu koji od 12. do 16. listopada u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku organizira Institut za profesionalno usmjeravanje i međunarodnu suradnju Educa i BHV Education.
Samo u Zagrebu, gdje je dvodnevna manifestacija počela u petak u hotelu "Sheraton", okupilo se petnaestak predstavnika visokoškolskih institucija iz Velike Britanije, Švicarske, Danske, Kanade i drugih zemlja. Uz sajam, u sklopu Dana mobilnosti i edukacije, nazočne su i srednje škole te fakulteti iz Hrvatske koji predstavljaju programe mobilnosti i projekte Erasmus+.
Isti uvjeti
U protekle 24 godine, samo preko edukacijske agencije BHV Education, na sveučilištima diljem svijeta školovalo se više od deset tisuća mladih Hrvata, a kako kaže Gordana Kolenko, direktorica te agencije, preko BHV-a godišnje najviše naših mladih odlazi u Veliku Britaniju, njih dvjestotinjak, zatim oko 150 u Dansku te stotinjak u Nizozemsku.
To su zasad top-destinacije BHV studenata, agencije koja godišnje organizira i programe razmjene za tridesetak domaćih srednjoškolaca uz desetak učenika srednjih škola koji najčešće završne razrede srednjoškolskog obrazovanja odluče nastaviti i završiti u nekoj inozemnoj privatnoj školi.
Mladi, neki u pratnji roditelja i prijatelja, u petak su u zagrebački hotel dolazili s različitim motivima i planovima. Zamjetno je da svoju budućnost gledaju šaroliko – oni koji su studirali vani, začuđujuće, odlučniji su da se vrate u Hrvatsku i s inozemnim diplomama pokušaju ovdje naći dobar posao, a srednjoškolci koji tek planiraju školovanje vani više su sigurni da se u Hrvatsku – neće vratiti.
– Zanimaju me fakulteti u Škotskoj ili Engleskoj, željela bih studirati forenzičnu antropologiju, što u nas nije moguće. Da, ljubav je najprije počela kroz TV serije, a sada mi je želja studirati vani jer mislim da je njihov sustav školovanja bolji, nudi se više mogućnosti za posao. Ne mislim se vratiti u Hrvatsku, vani imam više šanse za napredovanje – kaže Mia, učenica trećeg razreda zagrebačke Ekonomske škole.
Slično misle maturant Filip i završeni srednjoškolac Veron, koji su na sajam u Zagreb potegnuli iz Slavonskog Broda, a koje zanimaju studiji iz područja ekonomije u Velikoj Britaniji ili Danskoj.
– Tamo nema štrebanja i profesori te ne gledaju samo kao broj – kaže Filip, koji je, jednako kao prijatelj Veron, zasad skloniji opciji da studij završi vani, radi tamo neko vrijeme, a nakon toga pokuša "nešto svoje" pokrenuti u Hrvatskoj.
Zagrepčanka Lara Hamer je, pak, završena prvostupnica studija međunarodnih odnosa i politologije u britanskom Northamptonu u koji je došla nakon što je u Zagrebu odustala od studija prava. Kao prednosti britanskog sustava školovanja ističe puno prakse i činjenicu da te studij priprema za stvarni život i realan svijet, nauči te misliti svojom glavom. Ipak, Lara je krenula suprotnim smjerom od brojnih svojih vršnjaka te se s diplomom britanskog sveučilišta – vratila u Hrvatsku. Tu želi živjeti i raditi.
Mit o skupoći
– Veliki je mit da, ako želiš studirati vani, moraš imati roditelje koji žive iznad hrvatskog prosjeka. Moja je majka samohrana majka koja je radila u prosvjeti, ali smo i sestra i ja studij završile u Velikoj Britaniji. Radile smo tijekom studija, kao i velika većina naših poznanika i prijatelja tamo. Vratila sam se ovdje jer mislim da je Hrvatska sjajna zemlja, da još uvijek, ma kako to sad čudno zvučalo, imamo relativno dobar standard i da imamo potencijala – kaže mlada politologinja koja za one koji se premišljaju ima savjet:
– Idite vani, jer što se tiče našeg visokog obrazovanja, na žalost, puno vam više može dati fakultet vani. To je izvrsno iskustvo, naučiš puno o sebi, shvatiš da možeš puno više dati nego što misliš, da nisi prosječan. A onda se tako motiviran vratiš ovdje! – poručuje Lara.
Nastavak u Splitu i Dubrovniku
Ovaj sajam nastavlja se u ponedjeljak, 15. listopada, u Splitu u hotelu 'Atrium' od 12 do 18 sati. Idućeg dana, 16. listopada, održat će se u Dubrovniku u hotelu 'Excelsior' od 13 do 17 sati.
Evo kako platiti školarinu na stranom studiju
– Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju naši studenti mogu na europskim sveučilištima studirati pod istim uvjetima kao i domaći studenti. Naravno, njima su najzanimljiviji studiji na engleskom jeziku, a u Velikoj Britaniji, na primjer, godišnja školarina iznosi nešto više od devet tisuća funti, ali na državnim fakultetima studentima taj iznos kreditira britanska vlada.
Tek kada završe studij i kada počnu godišnje zarađivati 21 tisuću funta, dužni su početi otplaćivati kredit. Međutim, ako su nezaposleni ili ako nikada njihova plaća ne dosegne 21 tisuću funta, kredit ne moraju otplaćivati. U Danskoj je, pak, studij besplatan, imate mogućnost rada uz studij, što se i potiče, jer ako redovito studirate i radite najmanje 12 sati tjedno, dobivate od države još pet tisuća kuna poticaja – ispričala nam je neke od prednosti studiranja vani Gordana Kolenko, direktorica agencije BHV Education.
Na jednom visokom privatnom učilištu u Britaniji, na primjer, školarina je 17 tisuća funti godišnje, ali od toga država pokriva oko šest tisuća funti.