Scena Mozaik

ne škodi provjeriti

Dijete vam češće mokri i žedni? Obavezno posumnjajte na ovu fatalnu bolest!

ne škodi provjeriti

Često govorim roditeljima: ako primijetite da vam djeca učestalije mokre ili su češće žedna, molim vas – molim vas! – posumnjajte na šećernu bolest!

Tim je riječima primarijus prof. dr. sc. Veselin Škrabić, pedijatar-endokrinolog na Klinici za pedijatriju KBC-a Split, završio svoje iznimno zanimljivo predavanje o temi "Rano otkrivanje dijabetesa kod djece i adolescenata", nedavno održano u sklopu 83. dana dijabetologa u Osijeku. Dani dijabetologa ove su godine bili posvećeni dijabetesu tipa 1 – autoimunoj bolesti koja uništava stanice za proizvodnju inzulina, od koje najčešće obolijevaju upravo djeca i adolescenti.

Dok se pojava dijabetesa tipa 2 puno češće vezuje uz stariju dob, te mnoge čimbenike – genetsku predispoziciju, pretilost, nezdravu prehranu, manjak kretanja itd. – za T1D nije poznato što ga uzrokuje (iako se u novije vrijeme pravila gube, odnosno sve je više djece s dijabetesom tipa 2 i odraslih s tipom 1). Različiti su i načini liječenja – u slučaju dijabetesa tipa 1 pacijenta se odmah stavlja na inzulinsku terapiju. Dijabetes tipa 2 godinama može "tinjati" neprepoznat i nedijagnosticiran, no kod dijabetesa tipa 1 stvari se drukčije odvijaju: bolest se javlja naglo, i ako nije na vrijeme prepoznata, osoba vrlo brzo, petnaestak dana nakon pojave prvih znakova, može doživjeti takozvanu dijabetičku ketoacidozu (DKA) i tako se naći u životnoj opasnosti.

Primjer Parme

Stoga je iznimno važno poznavati najranije znakove dijabetesa, koji se mogu javiti već i kod sasvim male djece (iako rijetko u prvoj godini života), te pravodobno reagirati, što je dr. Škrabić i naglasio izborom teme svoga predavanja. Iznio je i prve rezultate Kampanje za rano otkrivanje dijabetesa u djece, pokrenute u travnju prošle godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji (u kojoj je među 450.000 stanovnika njih 102.000 mlađih od 19 godina).

S obzirom, naime, na to da je šećerna bolest u medicinskom i ekonomskom smislu iz dana u dan sve veći javnozdravstveni problem i izazov, Zavod za endokrinologiju i neurologiju Klinike za pedijatriju KBC-a Split pokrenuo je projekt ranog otkrivanja dijabetesa kod djece i adolescenata, s posebnim naglaskom na smanjenje pojavnosti metaboličkog urušavanja (dijabetičke ketoacidoze), koja može dovesti i do smrtnog ishoda. U posljednjih 15 godina 33 posto novootkrivenih šećernih bolesnika primljenih u Kliniku za pedijatriju bilo je u stanju dijabetičkog sloma. Projekt se, inače, temelji na ranije u Italiji provedenoj kampanji u regiji Parma, u razdoblju od 1991. do 1998., koja je u tih osam godina dovela do bitnog smanjenja pojavnosti DKA – sa 78 na 12,5 posto, a učinak se osjećao i godinama nakon što je kampanja okončana.

Finska 'crna točka'

Uviđajući vrijednost provođenja takve kampanje, medicinski tim s Klinike za pedijatriju već je više od godinu i pol dana aktivan: obilaze županiju, održavaju predavanja, educiraju, upozoravaju. Upravo u takvim prilikama dr. Škrabić roditeljima ponavlja rečenicu koju smo naveli na početku teksta: bolje je, naime, puhnuti i na hladno i odmah posumnjati na dijabetes, nego propustiti na vrijeme donijeti dijagnozu koja može spasiti život.

Na svojem je predavanju dr. Škrabić naveo kako učestalost pojavljivanja dijabetesa T1 raste u cjelokupnoj svjetskoj populaciji; izrazito je, na primjer, visoka u Finskoj, gdje predstavlja golem javnozdravstveni problem: 1950. godine u toj je zemlji na 100.000 stanovnika od T1D obolijevalo njih 10, a nakon 2015. i više od 60. No, posebnu pažnju dr. Škrabić je skrenuo na vrlo upozoravajuće podatke za Hrvatsku: u razdoblju od 1995. do 2003. godine incidencija dijabetesa tipa 1 kod djece u dobi do 14 godina bila je 8,9 na 100.000 stanovnika iste životne dobi, dok je u razdoblju od 2004. do 2012. godine – kako je skupina autora, među kojima i dr. Škrabić, objavila u radu publiciranom u časopisu "Pediatric Diabetes" – narasla na 17,23. To je rast od 5,87 posto godišnje, što je iznad europskog prosjeka od 3,9 posto.

Najčešći uzroci smrti kod mladih pacijenata dijabetesa tipa 1 akutne su komplikacije – hipoglikemija i dijabetička ketoacidoza (a rizik od nastanka DKA najviše povećavaju dob mlađa od dvije godine i dijagnostičke pogreške). Mortalitet mladih od akutnih komplikacija vezanih uz šećernu bolest tipa 1 u dobi od 10 do 19 godina u razdoblju od 1968. do 1984. pao je za 61 posto, no od 1984. do 2010., nažalost, raste.

Spriječiti smrtni ishod

Sve to pokazuje važnost provođenja javnih kampanja kojima je cilj smanjenje pojavnosti dijabetičke ketoacidoze. U Splitsko-dalmatinskoj županiji rezultati kampanje koja traje tek godinu i pol već su vidljivi: usporedba razdoblja od 2015. do početka kampanje (travanj 2017.), te od početka kampanje do danas, bez obzira na različitu trajnost, pokazuje značajan trend poboljšanja situacije: broj slučajeva ketoacidoze smanjen je s 25,9 na 17,1 posto, a posebno je zanimljivo da je od tri različita stupnja ketoacidoze – blage, srednje i teške – upravo njezin teški oblik najviše "pao", s 42,8 na 16,7 posto.

Ove brojke, primijenjene na sam život, znače da danas, zahvaljujući Kampanji ranog otkrivanja dijabetesa u djece, puno više ljudi u Splitsko-dalmatinskoj županiji zna što znači kad im dijete učestalije mokri i češće pije, te što treba učiniti i kako spriječiti da im dijete dospije u smrtnu opasnost.

Ne može se spriječiti nastanak dijabetesa tipa 1, ali dijabetička ketoacidoza može, zaključuje dr. Škrabić.

Najraniji znakovi dijabetesa tipa 1

Najraniji znak šećerne bolesti tipa 1 jest učestalo mokrenje danju i, posebno upozoravajuće, mokrenje tijekom noćnih sati. Znači, kod svakog djeteta koje počne noću mokriti nevoljno (u postelju) i voljno (u toalet) treba posumnjati na šećernu bolest, upozorava dr. Škrabić.

Mršavljenje, umor, pospanost, koma

Dijabetička ketoacidoza metabolički je slom s promjenama ne samo u mijeni šećera, nego i masti i bjelančevina, s nakupljanjem tvari koje zakiseljuju organizam. DKA nastaje zbog nedostatka inzulina, glavnog hormona održavanja ravnoteže šećera u plazmi/krvi.

Manifestira se već spomenutim znakovima pojačanog noćnog i dnevnog mokrenja. Slijedi učestalo žeđanje. Kako je unos uvijek manji od gubitka, dolazi do mršavljenja, osjećaja umora i malaksalosti, kasnije do bolova u trbuhu i povraćanja. Bolesnik u DKA diše duboko i ubrzano. Stanje svijesti se mijenja, bolesnik postaje pospan i nakon nekog vremena ulazi u stanje kome.

Postere bi trebalo staviti na Prometove autobuse

Kampanja ranog dijagnosticiranja dijabetesa u djece provodi se predavanjima u stručnim društvima doktora medicine, u udrugama za šećernu bolest kakve postoje u Splitu, Imotskom, Omišu, na simpozijima, na javnim tribinama, kroz medije, postavljanjem postera i brošura u ambulantama Doma zdravlja, prostorima KBC-a, velikim trgovačkim centrima. Tiskanje pisanih materijala sponzorirala je hrvatska tvrtka "Salvus", no ostale aktivnosti odvijaju se na volonterskoj osnovi i osobnim sredstvima.

– Želja nam je da postavimo lijepo dizajnirani poster na autobuse našeg Prometa, da ih postavimo u svaku ambulantu županijskog Doma zdravlja, da ponavljamo u svim prilikama i na svim razinama potrebu ranog prepoznavanja nastupa šećerne bolesti kod djece i adolescenata. Samo na taj način očekujemo smanjenje pojavnosti DKA, koja je potencijalno smrtno stanje – kaže dr. Škrabić.

Naslovnica Mozaik