Scena Mozaik

SPLITSKI TOPONIMI

Pitali smo Splićane što znači riječ Žnjan: većina je spominjala papu, a upravo je to jedna od većih zabluda o ovom splitskom kvartu. Ivan Pavao, naime, na Žnjanu nije bio

SPLITSKI TOPONIMI

Što znači Žnjan? Na to pitanje može biti stotinu odgovora, i većinom su pogrešni. Naime, jedan od učestalijih je "mjesto gdje je došao papa Ivan Pavao Drugi", što je netočno jer plažni plato na kojemu je povijesno bogoslužje održao jedan od najkrotkijih Njegovih pastira ikad – uopće nije Žnjan, nego spada pod zonu koju formalno dijele kotarevi Mertojak i Trstenik.

Drugo "čitanje" Žnjana jest ono vezano uz njegovu divljinu i masovnost – i opet pogrešno, budući da je riječ o jednoj od najmirnijih gradskih četvrti i k tomu najslabije nastanjenoj. Ilustracije radi, Sućidar i Pujanke imaju brojku koja se bliži dvadesetici tisuća stanovnika, dok ih na Žnjanu ima manje od šest tisuća.

Ipak, najveća zabluda – ili barem misterij – jest onaj etimološke prirode, vezan uz toponim "Žnjan". Većina bi namah tu riječ prevela kao "Sveti Ivan", no to je daleko od istine...

Naime, korijen se zametnuo još u antičko vrijeme, kad je ta zemlja daleko od grada Salone i, s druge strane, ljetnikovca cara Dioklecijana Aspalathosa, pripadala izvjesnom zemljoposjedniku Juniju. Tako se kolokvijalno prozvala "Junijana", da bi brojnim izmjenama u konačnici bila kroatizirana prilično nezgrapno kao, eto, "Žnjan".

A koliko su "Žnjanjani" upoznati sa značenjem rečenog toponima? U ovom slučaju očekivano, nitko pojma nema; ruku na srce, da se nismo pripremili, ni mi ne bismo znali...

K tomu, jedan od sugovornika ima poseban oprost; nije iz Splita, a kamoli sa Žnjana! Hrvoje Vitez (26), Varaždinac-domovine sin...

- Niš' ne znam o tome – jednostavno je kazao mladi zamjenik šefa kuhinje u kultnom restoranu na splitskim Gripama i diplomac Ekonomskog fakulteta u Splitu, k tomu privremeni stanovnik Žnjana.

- Čujte, što znači riječ, ne bih znao, ali mislim da Pazdigrad znači polje, tako nešto. Ne, za Žnjan ne znam. Previše je komplicirano – priznaje i umirovljeni jurist Stanko Matošić, inače "fetivi" po ocu i djedu.

- Moji su starosjedioci zone bliže središtu grada, ali meni je ovdje lijepo. Supruga Pera i ja doselili smo na Glavicu, koja predstavlja najvišu kvotu Splita, 2005. godine, na adresu Put svetog Lovre. Ne smeta nam što naš kvart pomalo ima ugođaj sela; čuje se ujutro pivac, ali često čujemo i sokola kako klikće – zaneseno će šjor Stanko.

Jedan od poznatijih stanovnika Žnjana je legendarni nogometaš Drago Ćelić, danas vlasnik male škole baluna i trener. Ćelić (55) je s familijom na Žnjanu od devedesete godine, točnije, živi u Makarskoj ulici.

- Ma tko zna što to znači? Ja nisam nikad ni pomislio, ali evo priznajem da ste me sad zainteresirali – Ćelić će, dok ljubopitljivo pogledava u svoju zgodnu suprugu Sanju. Očekivano, ni gospođa ne zna odgovor.

- Doista je malo prekomplicirano – priznaje i ona.

Zadnju nadu polažemo na Ivana Čaljkušića (65), jednog od žnjanskih starosjedilaca, prisutnog na toj grudi još od vremena kad je tovara i konja bilo više negoli danas automobila, a ječmeno klasje lelujalo padinama čistog, tada de facto sela, Žnjana.

- Kakav naziv? Pa Žnjan je od davnina, i amen. Bilo bi vam bolje da pogurate cestu koja povezuje Glavicu i donji dio Žnjana, da se ljudi ne tiskaju po onom putiću kojega smo sami asfaltirali oko župne crkve svetog Lovre i oko Kremenka (dječji vrtić, nap.a.), od vlastite zemlje krali. Ali eto, ako ne može pogurat Nino Vela, dogradonačelnik i naš susjed iz kvarta, onda vjerojatno ne možete ni vi – sliježe ramenima Čaljkušić, inače vlasnik privatne kuće na Putu svetog Lovre, te zemljišne čestice (također na Žnjanu), na kojoj uzgaja popularnu žnjansku cvjetnu kulturu: grobljanske krizanteme.

Pa opet borbeno nastavlja:

- Borit ćemo se, kao što smo se u Domovinskom ratu borili! Doduše, nisam se borio za ovo što sad ovako imamo, ali borit se tribalo. I sad nećemo odustat dok Žnjan ne uredimo s cestama kakve zaslužuje! - kazuje zemljoposjednik Čaljkušić, "žnjanski Junije" novoga doba.

 

Žnjan – Junijev posjed
Prvi spomen plodnog predjela na kojem su živjeli rimski vojni veterani jest Zunano u popisu samostana Sv. Petra u Selu iz 1090. godine, dok se 1255. javlja kao Jumano, predio s pašnjacima i ovčarskim torovima (Pazdigrad, Torine), a 1398. kao Gisgnano i Zignano. U oporuci Marka Marulića iz 1521. su oblici Sgnanum i Sguanum, a u kaptolskim imanjima 1576. kao Sgnan i Xgnan. Ime Žnjana izveden je od naziva Junianijeva (Junijeva) posjeda (praedium Iunianum). Damir Šarac

 

Naslovnica Mozaik