Scena Mozaik

Svjetska iskustva

Evo gdje živimo - u Velikoj Britaniji se prije zahvata savjetuju s pacijenticom, a u Finskoj zbog vikanja na rodilju slijedi momentalni otkaz

Svjetska iskustva

Od ravnatelja splitskog KBC-a dobili smo konačno i službeni odgovor na pitanje što je poduzeto nakon što je javnost zgrožena slučajem Ivane Ninčević Lesandrić, odnosno, "obavljenim zahvatom kiretaže naživo". Obećano očitovanje koje je bilo najavljeno za ponedjeljak do zaključenja teksta nismo dobili, ali nam je jučer prof. dr. sc. Julije Meštrović, v.d. ravnatelja KBC-a, rekao da će očitovanje o svemu što se dogodilo dati njihovo povjerenstvo za nadzor, koje je započelo s radom odmah nakon što je slučaj dospio u javnost. U sastavu povjerenstva su eminentni stručnjaci koji će obaviti svoj posao i o rezultatima izvijestiti javnost.

Je li vas zabrinula burna reakcija javnosti na izjave dr. Karelovića o tom slučaju?, pitali smo ravnatelja.

– Naravno da me zabrinula. Iskreno mi je žao svih žena koje su pretrpjele bol i nesretan sam zbog toga.

Je li dr. Karelović svojom izjavom o tom slučaju prekršio liječničku tajnu?

– Na to pitanje bolje će vam odgovoriti pravnici. Ali i to će utvrditi povjerenstvo za nadzor te ako bude potrebno poduzeti odgovarajuće mjere, sve prema pravilniku i zakonu – rekao je prof. Meštrović.

Prema onome što je rekao ministar zdravstva u splitsku bolnicu upućen je inspekcijski nadzor, koji bi prema informacijama iz ministarstva trebao završiti posao kroz dva do tri tjedna.

Javnost očekuje odgovore o trenutnoj situaciji u splitskom, ali i u drugim hrvatskim rodilištima u kojima su žene imale dramatično iskustvo, bilo prilikom porođaja ili pobačaja, pri čemu se one ne žale samo na pretrpljenu fizičku bol nego i da su psihički zlostavljanje od bolničkog osoblja. Da mnogo toga treba mijenjati jasno je već godinama, pa je tako udruga Rode jučer podsjetila na peticiju kojom se zahtijevalo da se ispita situacija na ginekologiji u Petrovoj bolnici u Zagrebu. I zaista, istraga je provedena, ali rezultati do dana današnjeg nisu objavljeni. A trebali su, kao i to što je poduzeto da bi se stanje popravilo. Ništa od toga.

I prof. dr. sc. Žarko Alfirević, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišta u Liverpoolu i dugogodišnji urednik Cochrane grupe za trudnoću i majčinstvo, dao nam je svoj komentar na aktualni slučaj.

– Gledao sam jučer emisiju "Otvoreno" i moja prva opservacija je da bi trening u komunikaciji i međusobnom razumijevanju i poštovanju dobro došao svima. A i mediji imaju posebnu odgovornost u tom smislu, ali tko sam ja da očekujem od hrvatskih medija da medicinske priče ne prikazuju senzacionalistički kad živim i radim u Velikoj Britaniji gdje je to svakodnevica. Što se tiče tih takozvanih kiretaža, moja je procjena da glavni problem nije razlaz "stava struke" i očekivanja/prava pacijentica, nego prvenstveno "breakdown in communication" (slom komunikacije) – kaže prof. Alfirević. On smatra da prvi i osnovni princip mora biti individualan pristup jer nismo svi isti. To je proces koji se ne može dogoditi preko noći i mora uključivati odgovornost i prema populaciji ("cost-benefit analysis"), a ne samo prema individualnom pacijentu – kazao je dr. Alfirević.

– U mojoj ustanovi, a pretpostavljam i u većini ustanova u Velikoj Britaniji, od stotinu žena koja trebaju "čišćenje maternice" otprilike se jedna trećina odluči na medikamentoznu opciju, koja, koliko znam, a iz meni nepoznatih razloga, nije dostupna u većini hrvatskih bolnica. Druga trećina žena, naravno ako aktivno ne krvare, opredjeljuje se za tzv. konzervativni pristup – čekaju spontano "čišćenje" kod kuće, a tek trećina donosi odluku za kirurški pristup. U našoj ustanovi kirurški zahvati se za sada uvijek rade u općoj anesteziji, ali sve više ustanova nude opciju aspiracije uz sedative i analgetike. Za svaki od tih postupaka postoje medicinske kontraindikacije i pravi pristup se pronalazi dijalogom. Naravno, da i mi imamo nezadovoljnih pacijentica, a tome je skoro uvijek razlog neadekvatna komunikacija s timom (medicinske sestre, ginekolozi, anesteziolozi), a takva neadekvatna komunikacija je zapravo uvijek posljedica neadekvatnog treninga koji se uči isto kao i kirurška vještina, nedostatka vremena, pogotovo u dežurstvima. I nedostatka osoblja, pogotovo anesteziologa – ističe prof. Alfirević.

 

Prekid trudnoće u Sloveniji
Budući da su nam neke čitateljice povjerile da se zbog boljih uvjeta, bezbolnih postupaka i humanijeg pristupa mnoge Hrvatice odlučuju za prekid trudnoće u susjednoj Sloveniji provjerili smo kakva je praksa u tamošnjim klinikama. Pravo na pobačaj u Sloveniji je zajamčeno člankom 55. Ustava Republike Slovenije i regulirano je Zakonom o zdravstvenim mjerama u ostvarivanju slobodnog odlučivanja o rađanju djece iz 1977. godine. Pobačaj se izvodi na zahtjev (s uputnicom odabranoga ginekologa) do 10. tjedna trudnoće, dok o prekidu većih trudnoća odlučuje posebna komisija koja postoji na ginekološkim odjelima bolnica. Pobačaj se može napraviti uz korištenje lijekova koji prekidaju trudnoću i uzrokuju grčeve pa se tako izbacuje sadržaj maternice.

Druga je metoda kirurška, u kojoj se embrij mehanički uklanja iz maternice kroz vaginu. Rijetko, i samo u posebnim slučajevima, pobačaj se obavlja kirurškim zahvatom kroz abdomen i materničnu stijenku.
Najčešći pobačaj je tzv. vakuumska aspiracija koja se izvodi u bolnici. Zahvat se odvija u općoj anesteziji, tako da se kroz rodnicu i vrat maternice koji je mehanički proširen, umetne tanku cjevčicu koja usisava sadržaj maternice. Nakon zahvata, žena ostaje na promatranju oko 6 sati.

Ako je riječ o ranoj trudnoći i ako je žena već rodila vaginalno, moguće je primijeniti i tzv. endometrijsku aspiraciju koja je jednaka kao i prethodna metoda, ali bez širenja vrata maternice, i koja se može obaviti ambulantno i najčešće bez anestezije.

 

Vikati na rodilju – razlog za urgentan otkaz!
Za komentar slučaja Helene Škreblin koja je imala traumatično porođajno iskustvo 2013. godine zamolili smo tada prof. dr. sc. Vedrana Stefanovića, koji već više od dva desetljeća radi u Sveučilišnoj bolnici u Helsinkiju kao predstojnik odjela za prenatalnu dijagnostiku i profesor je na tamošnjem medicinskom fakultetu, a struka u toj zemlji mu je između ostalog dodijelila status najboljega ginekologa porodničara. Sličnosti između tadašnjeg Helenina slučaja i današnjih je i previše...

– Primalja ili liječnik u Finskoj bi izgubili posao odmah ako bi vikali na rodilju, no ovdje se to ne može dogoditi, niti sam za to ikada čuo, a kamoli vidio – kaže dr. Stefanović. – Ako bi se o pacijentici razgovaralo kao da je bezimena patnica, glupača ili slično, da je se naziva "Ona", ili komentira "Je li Ovo za porod" to je nešto što je u Finskoj apsolutno nemoguće – ustvrdio je gotovo uzrujan naš porodničar i skoro odustao od daljnjeg komentara ovako jadne situacije u domaćim rodilištima. – A da je liječnica pacijentici rekla "da joj se ionako ne da šivati", ili da bi se specijalizantici koja očito nema iskustva dopustilo da uči lekciju na rodilji, i da joj iskusna kolegica kaže "da se snađe kako zna", to je razlog za urgentan otkaz – kazao je dr. Stefanović 2014. godine.

Naslovnica Mozaik