Scena Mozaik

Hipokratova zakletva

Splitski liječnik koji je Lesandrić optužio da ne govori istinu naišao na tešku osudu svojih kolega: evo što mu zamjeraju

Hipokratova zakletva

Dok potresne priče žena koje su proživjele kiretažu bez anestezije svakodnevno zapljuskuju medije, službeno očitovanje iz splitskoga KBC-a, odnosno s Klinike za ženske bolesti i porode, koje je bilo najavljeno za ponedjeljak još uvijek nismo dobili. Odgovore na neka pitanja koje žene postavljaju, kao i za komentar je li predstojnik Klinike Deni Karelović demantirajući iskustvo zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić prekršio liječničku tajnu, zamolili smo nekoliko liječnika s dugogodišnjim iskustvom. Podsjetimo za početak na definiciju liječničke tajne, koja je definirana Hipokratovom zakletvom, a ona glasi:
"Što pri svome poslu budem saznao ili vidio, pa i inače, u dodiru s ljudima, koliko se ne bude smjelo javno znati, prešutjet ću i zadržat ću tajnu."

Ženevska formulacija Hipokratove zakletve glasi pak ovako: "Poštovat ću tajne onoga tko mi se povjeri, čak i nakon njegove smrti." To su rečenice na koje su prisegnuli svi liječnici onog trenutka kada su stekli diplomu liječnika, odnosno dobili licenciju za rad. Osim toga, čuvanje profesionalne tajne regulirano je kroz više zakona i kodeksa, počevši od Ustava RH, koji jamči sigurnost i tajnost podataka, preko Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o zaštiti prava pacijenata, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o liječništvu, te Kodeksa medicinske etike i deontologije, Kaznenog zakona i Europske deklaracije o unapređenju prava pacijenata.

Kada se obveza smije prekršiti

Nažalost, podaci o pacijentima i njihovim dijagnozama prečesto dospijevaju u javnost i "iskaču" iz zdravstvenih kartona bez njihove dozvole, što je u civiliziranom svijetu nezamislivo i strogo se sankcionira. Ipak, zakonodavac je predvidio i mogućnost kada se obveza čuvanja liječničke tajne može prekršiti.

Otkriti "tajnu" moguće je uz izričit pristanak pacijenta ili pretpostavljeni pristanak pacijenta. Primjerice, ako pacijent imenuje liječnika kao svjedoka, u slučaju obavještavanja drugog liječnika koji također liječi tog pacijenta, u slučaju kada to traže ovlaštena tijela – sud, ministarstvo, komora, te kada je to u interesu zaštite samog liječnika, njegova zdravlja i integriteta. Dakle, iznošenje i objavu podataka o pacijentu treba sagledavati pojedinačno, od slučaja do slučaja, i stoga se ne može generalizirati da je svaki slučaj nedopušten ili da treba biti sankcioniran.

Slučaj kiretaže "naživo" komentirao nam je prim. dr. sc. Hrvoje Minigo, bivši predsjednik Hrvatske liječničke komore.

– Iz onoga što sam mogao vidjeti proteklih dana u medijima, izgleda da su žene na tim zahvatima strašno patile, a liječnici bi trebali biti tu da poduzmu sve da one ne pate, ili da ta patnja bude što podnošljivija, pogotovo što žene koje izgube plod ionako proživljavaju emocionalni stres. Osim toga, žene imaju pravo na anesteziju, bilo lokalnu ili opću, i to im treba omogućiti. Možda se u hitnim slučajevima uvijek ne može primijeniti opća anestezija, no svakako treba učiniti sve da bol i patnja svedu na minimum. Iskustvo žena koje su se javile medijima je strašno, i meni je tih žena iskreno žao jer nisu trebale proživjeti tako bolne trenutke. U konkretnom slučaju treba provesti temeljitu istragu o tome što se točno dogodilo zato da u budućnosti takvi zahvati budu bez boli. To mora postati praksa. I ne vjerujem da je u pitanju štednja na anesteticima od strane HZZO-a, kako neki komentiraju, jer nisu to tako veliki troškovi – tvrdi dr. Minigo, te dodaje:

– Žene se mogu izboriti da se anestezija dobije uz plaćanje.

Na temelju dugogodišnjeg iskustva Minigo može posvjedočiti kako žene vrlo teško psihički doživljavaju pobačaj.

– Liječnici moraju prihvatiti činjenicu da je pacijent uvijek u pravu i da mu trebaju izići u susret i razumjeti ga čak i kada traže pomoć za naoko beznačajne tegobe. One su tom pacijentu u tom trenutku najveći problem, i nema nitko od liječnika pravo umanjivati te tegobe, bez obzira što ih on možda smatra banalnim, ili kad mu se pacijenti obraćaju i bude ga usred noći – kaže dr. Minigo.

Na pitanje smatra li da je dr. Karelović prekršio liječničku tajnu time što je javno iznosio podatke o trudnoći gospođe Ninčević Lesandrić, Minigo odgovara:

– Ne znam što je točno rekao, ali to je njegov problem.

– Pacijent može cijeli dan iznositi sve detalje o svojoj bolesti i dijagnozi i davati o tome izjave susjedima, prijateljima i svim medijima, ali liječnik ne smije o toj istoj temi reći ni riječ ako nema izričito dopuštenje pacijenta. Stoga mislim da je referiranje liječnika u ovom konkretnom slučaju nedopustivo, pogotovo uz komentar u kojem je aludirao na pretjerivanje – kazao nam je drugi liječnik koji ima iskustva u radu etičkog povjerentva Hrvatske liječničke komore.

Žale zbog traumatičnih iskustava

U međuvremenu je i Hrvatska liječnička komora (HLK) izrazila žaljenje zbog i najmanjeg traumatičnog iskustva koje pacijenti proživljavaju tijekom procesa liječenja, a posebno u povodu nedavnih medijskih napisa o iskustvima pacijentica vezanih uz reproduktivno zdravlje.

– Glede javnog iznošenja medicinskih podataka od liječnika ili medija bez prethodne suglasnosti pacijenta, upozoravamo na Kodeks medicinske etike i deontologije te obvezu čuvanja liječničke tajne, kao i zakonske propise koji to reguliraju – navodi se u priopćenju. Komora je u svome komentaru podsjetila i na podatak da je u zadnjih pet godina Hrvatsku napustilo 620 liječnika, najviše anesteziologa, pa je značajan manjak tih specijalista utvrđen i tijekom stručnih nadzora u brojnim hrvatskim bolnicama, kao i prenapregnutost liječnika uz veliki broj prekovremenih sati. Tako navode da je samo u zadnje tri godine proveden stručni nadzor anesteziologije u 11 bolnica i utvrđeno da nedostaju čak 63 anesteziologa da bi se ispunile odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

– Kada nisu zadovoljeni minimalni, teško je govoriti o prosječnim, a kamoli o idealnim uvjetima u hrvatskom zdravstvu – ističu u Komori, a to je informacija s kojom je upoznato i Ministarstvo zdravstva. Unatoč kadrovskom, financijskom i organizacijskom deficitu, hrvatsko zdravstvo počiva prije svega na stručnosti, humanosti, entuzijazmu i empatiji, ali i samoprijegoru te odricanju liječnika, medicinskih sestara i tehničara te ostalih djelatnika u zdravstvu.

– Nadamo se kako spomenuta pojedinačna iskustva neće zasjeniti svakodnevne uspješne rezultate našeg zdravstva, kao i postignuća hrvatske medicinske struke u različitim djelatnostima, poput transplantacijske medicine, invazivne kardiologije, radiologije i dr. u kojima se možemo uspoređivati sa samim svjetskim vrhom – stoji u priopćenju Komore, iz koje pozivaju sve sudionike zdravstvenog sustava, od liječnika do pacijenata, na etičnost, objektivnost i profesionalizam kako ne bi došlo do daljnjeg narušavanja povjerenja u njihovu međusobnom odnosu, koje je prijeko potrebno za uspješno liječenje svakog bolesnika.

Naslovnica Mozaik