Scena Mozaik

Sva sila zabrana

Mislite da je previše turista na našoj obali? Pročitajte kakva je situacija u drugim europskim gradovima pa prosudite...

Sva sila zabrana

"Trebamo više turista koji troše novac u gradu. Voljeli bismo da ljudi koji ostanu nekoliko noći u gradu posjete muzeje i baštinu, lijepo jedu u restoranima, pristojno se ponašaju na ulici, a ne da imamo goste koji pojure u grad na vikend, jedu brzu hranu s nogu i ponašaju se neprimjereno."

Ako pokušavate pogoditi je li to ovih dana kazao gradonačelnik Splita, Dubrovnika, Pule, Zadra, Hvara, Šibenika, Makarske ili bilo kojeg većeg turističkog mjesta na Jadranu, nemojte se previše truditi. Jer, ovo je kazao Udo Kock, gradski čelnik odgovoran za financije grada Amsterdama upravo u godini u kojoj je tanka linija između uspješnog turizma i prekomjernog turizma u mnogim dijelovima svijeta, pa i u Hrvatskoj, postala još tanja.

Zato su zaustavljanju nereda na javnim površinama, ometanju stanara bukom turista u stambenim zgradama, prekomjernom otvaranju ugostiteljskih objekata, hotela i apartmana te turistifikaciji doslovno svakog metra četvornoga komunalnog prostora, gradonačelnici nekih europskih turističkih metropola objavili rat, pokušavajući vratiti domicilnim stanovnicima komunalni standard i pristojan javni život kakav zaslužuju.

Barceloni prvoj prekipjelo

Ne čudi zato da posljednjih mjeseci sa svih strana stižu informacije o tome čemu su se dosjetili čelnici turističkih središta u strahu od prekomjernog turizma koji počinje ugrožavati domicilno stanovništvo, a smeta i samim gostima. Baš kao da je cijeli svijet u samo nekoliko godina progledao i uvidio da preveliki broj turista nije garancija poslovnog uspjeha i zarade, svi su se odjednom okrenuli promišljanju kako ograničiti masovna turistička kretanja u svojim sredinama. U tome poslu ne preže se ni od zabrana, limitiranja, ograničavanja, zakonskih rješenja, oporezivanja i podizanja turističkih taksi.

Među prvima koji su krenuli u borbu protiv overturizma bili su čelnici Barcelone, odnosno njihova gradonačelnica Ada Colau, koja je uvela zabranu gradnje i otvaranja novih hotela u centru grada te ograničenje dolazaka cruisera. Tako je Barcelona već prije dvije godine ograničila registraciju novih apartmana u centru grada, s drakonskim kaznama za najveće oglašivačke platforme Airbnb i booking.com ako oglase neregistrirane apartmane ili stanove. Tako su oni dužni pružiti sve podatke o registraciji iznajmljivača ili se suočiti s kaznom u iznosu od 600.000 eura.

- Mi u Barceloni nazivamo ovo što nam se događa "el turismo de borrachera" ili turizam pijane zabave. Ako broj gostiju nastavi rasti, Barcelona bi mogla umrijeti od turističkog uspjeha - kazao je profesor urbanog turizma na Sveučilištu u Barceloni Fabiola Mancinelli za španjolske medije.

Nakon što su slične odluke kojima žele uvesti reda u prijavljivanje i plaćanje poreza na iznajmljivanje uveli i Berlin, London i Amsterdam, ovih dana je svijetom odjeknula odluka Gradskog vijeća Firence, koje je službeno zabranilo jesti na ulicama u centru grada. "Zabranjeno je konzumirati hranu zadržavajući se na pločniku, pragovima trgovina i kuća te na ulici", glasi tekst ove uredbe u Firenci, a turistima se prijeti kaznama do 500 eura za taj prekršaj. Gradonačelnik Firenze Dario Nardella proglasio je tu zabranu nakon što su se stanovnici i vlasnici trgovina požalili na problem u firentinskoj ulici Via de' Neri, poznatu po restoranima i trgovinama delikatesama. Zabrana se odnosi samo na tu ulicu i vrijedi samo u vrijeme ručka i navečer, a na snazi je do 6. siječnja.

Očajnički potezi

U borbi protiv sve veće količine smeća, Venecija ima namjeru u sljedeće tri godine zabraniti otvaranje novih restorana u kojima se kupuje hrana "za vani". Vlasti u tom turističkom središtu pokušavaju smanjiti broj onih koji će prije nego što sjednu u gondolu kupiti komad pizze i na brzinu ga pojesti, te ostaviti za sobom smeće. Vlasti kažu da su zbog mogućnosti kupnje hrane za vani uske uličice zakrčene turistima koji jedu na otvorenom. Venecija, koja godišnje primi više od 20 milijuna posjetitelja, uvela je, slično Dubrovniku, "sustav brojanja ljudi" na ključnim točkama u gradu, kazne za kupanje u Velikom kanalu i improvizirane piknike u blizini spomenika kulture, a još prije pet godina ograničila je broj cruisera na dva dnevno.

Prag, češka prijestolnica, od lanjskog kolovoza zabranio je upotrebu Segway vozila u užoj gradskoj jezgri, objavila je praška gradonačelnica Adriana Krnacova, nakon što su se stanovnici žalili da ta vozila na dva kotača u uskim praškim ulicama izazivaju zakrčenje, ugrožavajući pješake. U Berlinu je utrostručenje broja stanova i apartmana koji se stavljaju na turističko tržište dovelo do toga da svaki okrug u gradu (koji ima pet milijuna stanovnika!) ima vlastiti popis zahtjeva za registraciju apartmana za turistički najam, pa se tako, među ostalim, traži i suglasnost ostalih vlasnika stanova u zgradi za takav biznis susjeda. Pariz ograničava pravo najma stana na 120 dana godišnje, dok ga London ograničava na 90 dana, a Amsterdam od iduće godine najavljuje da će to biti moguće samo 30 dana godišnje.

Airbnb je dužan blokirati ponudu za ostatak godine nakon što je taj maksimum postignut, jer u protivnom slijede drakonske kazne za oglašivača. Palma de Mallorca potpuno je zabranila najam stanova preko Airbnb-a, a uskoro će se slična zabrana donijeti i na otoku Ibiza.

Iako neke od tih odluka mnogi turisti, a osobito poduzetnici u turizmu, ne bi pozdravili, činjenica je da su one očajnički potez vlasti koje, nakon godina nekontroliranog rasta, konačno žele upravljati razvojem svojeg turizma prije nego što ih turistički uspjeh proguta. A tome, čini se, nikad nisu bili bliže.

 

Disneyficirani gradovi
Činjenica je da sve više svjetskih top destinacija ima simptome kroničnog overtourizma: bilo koju kombinaciju preopterećene infrastrukture, uskih grla u "nezaobilaznim znamenitostima", fizičkih oštećenja spomenika, otuđenja lokalnih stanovnika, iseljavanja povijesnih jezgri, kaže se u analizi WTTC-a, Svjetskog foruma putovanja i turizma. U Amsterdamu čak i turisti kažu da ima previše turista, a domaći stanovnici kažu da je grad "disneyficiran". Zato je Gradsko vijeće Amsterdama udvostručilo porez na hotelske sobe, zabranjujući kratkoročni najam Airbnb u centru i otvaranje novih suvenirnica.

 

Najveće žrtve overturizma
Prema statističkom portalu Statista, top-lista gradova s najgorim posljedicama overturizma u 2017. izgleda ovako: 1. Barcelona, 2. Amsterdam, 3. Venecija, 4. Milano, 5. Budimpešta, 6. Bukurešt, 7. Reykjavik, 8. Moskva, 9. Atena, 10. Nantes

 

Zabrane
Barcelona - zabrana gradnje i otvaranja novih hotela u centru grada, ograničenje dolazaka cruisera
Firenca - zabrana jedenja na ulicama u centru grada
Prag - zabrana upotrebeSegwaya u užoj gradskoj jezgri
Pariz - ograničenje prava najma stana na 120 dana godišnje, London na 90, Amsterdam na 30
Venecija - uveden sustav brojanja ljudi, zabrana otvranja novih restorana s hranom "za vani" itd., ograničenje broja cruisera...
Palma de Mallorca - potpuna zabrana najma stanova preko Airbnb-a

 

Naslovnica Mozaik