Scena Mozaik

Najstariji na svijetu?

Veliko otkriće u Drniškoj krajini: čak ni stanovnici vjerojatno ne znaju da se ova namirnica prvi put javila upravo tu

Najstariji na svijetu?

Neolitički arheološki lokaliteti Danilo Bitinj i Pokrovnik od prije nekoliko dana postali su svjetski poznati. Imena tih malih mjesta u zaleđu Šibenika i na drniškom području našla su se u vijestima svih uglednih i vodećih svjetskih medija, poput BBC-ja, CCN-a, Timesa i drugih, a slavu, zbog koje su u trenu postali arheološka senzacija, donio im je – sir. Prvi koji se u povijesti, kako sada stvari stoje, proizvodio na području Sredozemlja.

Star je čak 7200 godina, a pronađen je na ostacima keramičkih posuda iskopanih na navedenim lokalitetima. Utvrđeno je tako da su stanovnici Danila Bitinja i Pokrovnika iz mlađeg kamenog doba poznavali tehnologiju fermentacije mlijeka i proizvodnje sira čak 4000 godina prije nego što se do sada mislilo na temelju ostataka sira pronađenih na jednom talijanskom lokalitetu iz brončanog doba.

Do tih saznanja došao je tim američkih znanstvenika predvođen Sarom McClure s državnog sveučilišta u Pennsylvaniji. Specijalnim analizama na danilskoj i pokrovničkoj lončariji proučavali su ostatke masnih kiselina, a rezultate istraživanja objavili su u znanstvenom časopisu Plos One, objašnjava šibenski arheolog Emil Podrug iz Muzeja grada Šibenika, koji je bio i jedan od voditelja arheoloških istraživanja na Danilo Bitinju.

Podsjetio je na višegodišnje multidisciplinarno istraživanje tih lokaliteta (koje uključuje i kemičare, fizičare, geologe, botaničare, zoologe, etnologe) te na suradnju šibenskih i drniških te drugih hrvatskih arheologa i stručnjaka s kolegama iz Velike Britanije i SAD-a koji se redovito, barem jednom godišnje, okupljaju u Šibeniku, analiziraju prikupljeni materijal i dosadašnja saznanja te dogovaraju daljnje korake.

– Ovdje je riječ o analizi 40-ak ulomaka keramičkih posuda. Među njima su bili i ostaci četiriju različitih ritona, intrigantnih keramičkih posuda u obliku životinja i s nogama, također životinjskim. Sarah McClure vodila je tzv. residue analizu, istraživanje organskih ostataka u lončariji pomoću kojih se može utvrditi što se u posudama držalo, kuhalo ili serviralo. Analize, koje su i vrlo skupe, obavljale su se posljednjih četiri, pet godina u SAD-u, a riječ je o mikročesticama koje, naravno, nisu vidljive golim okom, čak ni mikroskopom, nego se do njih dolazi kemijskim analizama, odnosno analizom omjera stabilnih izotopa ugljika kojom je moguće otkriti o kojoj je vrsti životinjske masti riječ.

U većini keramičkih ulomaka nađene su masti ribe, mesa i svježeg mlijeka, a na tri od ukupno četiri ritona, kao i na šupljikavim ostacima nekih posuda koje su služile kao cjedilo pronađeni su ostaci fermentiranog mlijeka, odnosno sira – rekao na je Podrug i priznao da misterij ritona time nije riješen, ali se o fascinantnim, vrhunski izrađenim posudama ipak nešto više zna.

Veliko je to otkriće, dodaje, jer slika o životu u neolitičkim naseljima na Danilo Bitinju (5 00.–4800. g. pr. Kr.) i Pokrovniku (6000.–5000. g. pr. Kr.) postaje sve jasnija. Tragovi mlijeka pronađeni su tako na ostacima starima 7700 godina, dok su oni "sirni" stari 7200 godina. Prvi poljoprivrednici očito su znali puno više nego što se to mislilo do sada, a otkriće najstarijeg sira na Mediteranu ukazuje na još jednu zanimljivost, kaže Podrug.
– Genetičke DNK analize kostiju ljudi s tog područja pokazuju kako su odrasle osobe bile netolerantne na mliječni šećer – laktozu, ali ne i dojenčad. Međutim, u fermentiranim mliječnim proizvodima, pa tako i siru, razina laktoze je niska, pa su tako i odrasli mogli konzumirati hranjive vrijednosti mlijeka, a takav proizvod mogao se i lakše transportirati, duže čuvati…

Ovakve analize i otkrića – ističe Podrug – još jednom pokazuju da su ljudi i u davna vremena živjeli s puno više znanja i sposobnosti za preživljavanje negoli se to često danas misli.
Otprije se znalo da su stanovnici neolitičkih naselja Danilo Bitinj i Pokrovnik koristili mlijeko ovaca, koza i goveda u prehrani, a sad je potvrđeno i da su znali praviti sir. Klasičnim arheološkim istraživanjima ne može se doći do takvih spoznaja, niti su u Hrvatskoj moguća laboratorijska ispitivanja kakva je obavila američka ekipa, pa ovakvih saznanja ne bi ni bilo da nije međunarodne i multidisciplinarne suradnje – zaključio je Podrug.

Naslovnica Mozaik