Scena Mozaik

KAKVO ĆE VRIME?

Dobili smo ljetnu prognozu za sve zaseoke s njegovim prezimenom po Dalmaciji: evo što simpatični meteorolog s RTL-a kaže o vremenu, ljubavi i životu

KAKVO ĆE VRIME?

Novi televizijski kanali posljednjih godina uzrokovali su poplavu mladih meterologa na malim ekranima.

Nama je u bujici novih lica za oko zapeo tridestogodišnji RTL-ov voditelj Nikola Vikić-Topić, nekima iza tipkovnice i zbog prezimena, pa smo ga odlučili upoznati kroz nesvakidašnja pitanja. Doznali smo da obožava bicikliranje. Prevalio je na dva kotača cijelu regiju, od Zagreba je potegnuo do Sarajeva, do Dubrovnika... A dobili smo i ljetnu prognozu za sve zaseoke Topići po Dalmaciji - iznad Baške Vode, kod Omiša, u Ogorju, Kaštelanskoj zagori...

Kakvo vrijeme ovo ljeto očekuje sela i zaseoke Topići po Dalmaciji?

- U svim će Topićima na području Dalmacije ljeto biti iznadprosječno toplo i suho odnosno većinom sunčano i vruće (kako drukčije u Dalmaciji?!), međutim dobra vijest je da će biti nešto manje vruće nego prošle godine pa će rjeđe biti onih temperatura koje se približavaju 40 Celzijevih stupnjeva i manja je vjerojatnost za rušenje rekorda.

Iz kojih ste vi Topića?

- Tatina strana obitelji potječe iz Bosne i Hercegovine. Djed mi je rođen u Kaknju, baka u Sarajevu, no ubrzo su se, zbog školovanja i posla preselili u Zagreb. Sredinom 20. stoljeća već smo bili Vikić-Topići. No, povijest našeg prezimena ide još dalje u prošlost, moj otac je istraživao. Tako se 1800-ih naša obitelj prezivala samo Topić. Onda je početkom 20. stoljeća na rodnom listu mog pretka pisalo da mu je otac Ante Topić zvan Vikić te se ubrzo nakon toga, na ostalim dokumentima i rodnim listovima pojavilo naše sadašnje prezime Vikić-Topić.
 

 

U vezi sa Šarićkom

Koji vam je najdraži Topić?


- Najdraži Topić? Hahah, rekao bih, moj otac i djed.

To su pravi Topići, s istančanim glazbenim ukusom. Nego, pitanje naših čitateljica koje bi se htjele prezivati Topić: Jeste li oženjeni, imate li djece?

- Hahah, nisam oženjen i nemam još djecu, ali sam u sretnoj vezi s jednom malom Šarićkom koja vuče korijene iz unutrašnjosti Dalmacije, okolice Drniša. Pozdrav njenoj babi i didi ako čitaju ovo!

Niste vi samo na televiziji. Imate i kolumne na portalu RTL-a. Zanima li vas još neki oblik novinarstva?

- Od malena volim pisati, glumiti, izmišljati priče... Pisanje mi je oduvijek, uz matematiku i fiziku, bila velika ljubav. Često imam inspiraciju. Neke stvari pišem samo za sebe, međutim nemam uvijek dovoljno vremena sjesti i pretočiti misli na papir. Već duže vrijeme neke meteorološke teme čekaju da ih sročim u nove kolumne, no doći će uskoro i to. Volim učiti nove stvari, iz različitih struka. Na poslu se trudim upijati i učiti druge aspekte novinarstva poput izrade priloga i pisanja različitih najava. U tome su mi puno pomogli kolege i prijatelji, novinari Ines Goda, Leona Šiljeg, Ana Trcol i Goran Latković. Uz njihovu sam pomoć izradio već dva, tri priloga emitirana na TV ekranima.

Članci vam u pravilu imaju netipične naslove, u formi su pitanja. Zapelo nam je za oko - zašto je nebo plavo? Može li se to odgovoriti u nekoliko rečenica?

- Da, stvarno... Nekako volim te naslove u formi pitanja, heheh... Inspiraciju često crpim iz okoline, pitanja odraslih i djece na različitim predavanjima, radionicama i u svakodnevnom životu, primjerice u dućanu. Djeca se ne srame, pa su njihova pitanja često najbolja i najiskrenija. Sjećam se kako su mog dragog kolegu Zorana Vakulu na Znanstvenom pikniku na kojem smo nas dvojica zajedno nastupala pitali zašto pada kiša. Ubrzo sam odlučio napisati kolumnu i o tome.

A zašto je nebo plavo?

- Hehe, to nam je čak bilo pitanje na ispitu, čini mi se na drugoj godini studija. Odgovor je - zbog naše atmosfere. Naime, nas obasjava sunčeva svjetlost, takozvana bijela svjetlost. Sadrži sve boje, od ljubičaste do crvene. Kada se sunčeva svjetlost sudara s molekulama od kojih je sastavljena naša atmosfera, ona se raspršuje, a najjače se raspršuje plava boja pa nam nebo izgleda plavo. Kad bi recimo naša atmosfera bila drugačijeg kemijskog sastava ili kad bi naše sunce bilo toplije ili hladnije, nebo bi bilo neke druge boje.

 

 

Čitate li? Što biste preporučili Topićima ovo ljeto da ponesu na plažu?

- Volim čitati, ali vrijeme me ponekad ograničava. Velika ljubav su mi putopisne, osobito planinarske i alpinističke knjige, avanturističke, popularno znanstvene i naravno stručne, meteorološke. Ma, volim pročitati i dobar krimić. Što bih preporučio? Recimo knjigu "Put slovenskog alpinista" Nejca Zaplotnika.

Volite li kad na radiju naiđe Dado Topić? Što inače slušate?

- Volim, svakako! Inače preferiram rock glazbu i tako je nekako općenito u našoj kući uvijek bilo. Slušali su se Beatlesi, Stonesi, Simple Mindsi i slično. Ljubav prema rocku prenijela se i na nas, mlađu generaciju, na moje dvije sestre i na mene.

Jeste li već imali neki gaf pred kamerama, imate li tremu? Mislim, kad znate da vas gleda na tisuće Topića pred malim ekranima, nije jednostavno...

- Mala trema uvijek postoji. Nije nužno niti loša, tjera nas da budemo bolji. Gafovi? Ma sigurno ih je bilo, ali treba pitati nekog drugog, pamtim samo sretne dane, smijeh... Više mi je dragih javljanja s terena, ali općenito uključuju buru ili snijeg. Neka od meni posebno dragih bila su u Ražancu i na Masleničkom mostu 2015. godine kad je puhala orkanska bura, zatim javljanje s bure u Senju u studenom 2017. i s Plitvičkih jezera gdje mi je snijeg bio do struka u veljači ove godine.

 

 

Spoj matematike i fizike

Otkud ljubav prema meteorologiji?


- Spoj je to ljubavi prema matematici i fizici, koje i danas volim, a jako su zastupljene u meteorologiji. Tu je, naravno, kumovala i ljubav prema prirodi, okolišu, boravku vani... Dugo nisam znao što bih studirao, sve do pred kraj četvrtog razreda gimnazije, ali onda sam nekako slučajno naišao na studij meteorologije. Odmah sam znao da je to to i nisam niti pokušavao ništa drugo upisati. I mislim da nisam pogriješio, edukacija na Geofizičkom odsjeku PMF-a bila mi je među ljepšim razdobljima života. Naši su profesori jako kvalitetni, dobri predavači, a fakultet prilično malen pa je atmosfera obiteljska što je ojačalo ljubav prema meteorologiji i znanosti općenito.

Jesu li uobičajene ove nagle promjene - sat vremena sunce, sat vremena munje i gromovi?

-
Ljeto je u stvari tek počelo, još do pred koji tjedan kalendarski smo bili u proljeću kad su takve nagle promjene vrlo uobičajene. Primjerice, u kopnenim krajevima, lipanj je mjesec s najčešćom pojavom kiše i najvećom količinom kiše. S druge strane, pred nama su srpanj i kolovoz koji su u Hrvatskoj, osobito na Jadranu prilično suhi mjeseci s rjeđom kišom i duljim sunčanim razdobljima, pa nema straha za ljubitelje ljeta...

Naslovnica Mozaik