Scena Mozaik

komedija od sustava

Oni koji su se našli u ovoj situaciji shvatit će: pročitajte kako se od ovrhe od jedne lipe Bračanin branio 700 godina starim Statutom

komedija od sustava

Ne možeš pravom Bračaninu lako staviti ruku u džep, ne da se taj nasanjkati ni kad je jedna lipa u pitanju. Pa i kada mu zbog te jedne lipice banka, u ovom slučaju Zagrebačka, greškom blokira račun usprkos činjenici da ima pretplaćen kredit i višestruko pozitivan saldo na tekućem računu, brački čovik naći će način da pokaže grešku institucija.

Supetraninu Robertu Barilli to je uspjelo, lipa koja se pokazala kao okidač za ovrhu navela ga je da postane režiser u vlastitom teatru apsurda. Onome zbog kojega je na svjetlo dana izvukao Statut Bračke komune iz 1305. godine.

A u njemu izrijekom stoji članak "O prokletim kamatama", i još jedan – "O kamatničkim ugovorima", koji navode kako se svakom tko uglavljuje kamate, bio to čovjek ili institucija, zbog obavljanja nedopuštene radnje propisuje kazna oduzimanja čitavog kapitala.

Jedna polovina oduzetog kapitala pritom se daje prijavitelju, a druga bračkoj Općini. Dovoljno da se Barilla, inače upravitelj Zaklade "Otok Brač negdje između mora i zvijezda", koja se brine o otočnoj baštini i tradiciji, dopisom obrati ministru uprave Lovri Kuščeviću, sumještaninu iz obližnjeg Nerežišća.

– Ministru Kuščeviću prijavio sam Zagrebačku banku zbog grube povrede dva člana Statuta Bračke komune. Objasnio sam mu slučaj u koji sam upao tuđom greškom i poslao mu faksimil bračkog Statuta. I u toj komediji, jer cijela ova situacija to i jest, zatražio da podrži odluke našeg, povijesnog Bračkog statuta.

Dobro sam istražio, temeljni kapital Zagrebačke banke iznosi 6.404.839.100,00 kuna. U dopisu sam mu napisao da se na temelju starog otočnog zakona pola temeljenog iznosa Zagrebačke banke ravnomjerno rasporedi među svim bračkim općinama, a drugu polovinu ja, kao prijavitelj, ustupam Udruzi roditelja djece s teškoćama u razvoju "Brački pupoljci". Točno po zakonu.

Ako ćemo površno gledati, ovo i jest komedija, iako u dubini pokazuje svu apsurdnost našeg Ovršnog zakona. Ova je priča bila moj doprinos njegovu ukidanju – kaže Barilla.
N
a to ga je naveo začarani krug u koji ga je uvela lipa nepostojećeg duga. Dok je tražio način da dokaže grešku u sustavu, obraćao se Fini, koja ga je navodila na Zagrebačku banku. Iz banke su mu govorili da su nemoćni i vraćali ga na Finu. Upao je u začarani krug pun e-mailova nadležnim institucijama, traženju objašnjenja, prigovora, objašnjavanja…

Pisao je na brojne adrese i rješenje problema, odnosno odblokiranje računa, na kraju doživio tek kad je direktor Fine osobno tu lipu uplatio na njegov račun.

– Tek kad je on to uplatio, račun je opet bio otvoren. I dalje je na tekućem računu bilo novca, do u lipu kao i prije blokade. I dalje je stajala činjenica da sam pretplatio kredit. Ostao je samo gorak okus u ustima koji, vjerujem, imaju svi blokirani. Ministar Kuščević nije se javio na moj dopis, no razumijem ga, to je bio moj šaljivi doprinos cijeloj priči.

No, mi smo susidi, vidjet ćemo se mi na kavi na otoku, pa ćemo popričati i o starom Bračkom statutu. Taj zakon samo pokazuje kako se nekada poštenije živjelo. Da se ova ovrha dogodila tada, sve bi se puno lakše riješilo. I mnogi bi se ljudi usrećili – kaže Barilla.


Nerežišća kao Zagreb

A zašto se Barilla obratio ministru Kuščeviću, a ne, recimo, Mariću? Zato što su Nerežišća, odakle je rodom Lovre Kuščević, nekada davno bila upravni centar otoka. Tu su nekada sjedili poglavari, donosili su se zakoni, Statut. Tu je bio sud. Tadašnja Nerežišća prema Braču su bila u rangu današnjeg Zagreba prema Hrvatskoj.


Malo povijesti...

Ne zna se točno vrijeme kad je nastao prvi Statut Bračke komune jer se u Statutu iz 1305. godine kaže da se njime obnavljaju propisi Statuta iz 1277. godine. Sigurno je da datiraju iz još ranijih vremena, jer se u ovjerovljenom prijepisu kartulara samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima iz 1250. godine (najstarijem sačuvanom hrvatskom spisu napisanom ćirilicom) iznose podaci starijeg spomenika iz 1184. godine, te se također spominju komunalni organi i komunalne službe pod jednakim nazivima kao i u Statutu Bračke komune iz 1305. godine.

 

Naslovnica Mozaik