Scena Mozaik

iskrivljeni ugostiteljski jezik

Jezikoslovci padaju u nesvijest kada vide jelovnike splitskih restorana: 'voče, čizburger', a prijevod im 'radi' Google, pa Englezima umjesto kozica nudimo varičele!?

iskrivljeni ugostiteljski jezik

Ah, ta gramatika! Vrag odnio i razliku između ije i je, č i ć, a tko će još misliti i na zareze, odvajanje negacija i ostala "komplicirana" gramatička pravila. Pogotovo ako prevodite s hrvatskog na strane jezike, pa još misliti i na tuđi pravopis. Ma bitno je da je cijena "boldirana", a ako slučajno izostavite poneko slovo u riječi, Bogu hvala, dogodi se. Bartol Kašić, otac hrvatskoga jezikoslovlja, sigurno bi se onesvijestio da je prolistao jelovnike nekih splitskih restorana.

Tako u pojedinima, u bogatoj ponudi jela i pića, u dijelu sa slasticama možete naići na ponudu silovanja, čija je cijena stotinjak kuna. Listajući neke od karata, u oko nam je zapela upravo ta ponuda, a razlog tome je jedno izostavljeno slovo. Umjesto grape, što na engleskom znači grozd, napisano je rape, što označava silovanje.

Izgleda da je pojedinim ugostiteljima ipak tlaka "bacit' oko" na pravopis u jelovnicima prije njihova ispisa, pa se zna dogoditi da u nekima možete naići na bizarnu ponudu poput ove.

Nažalost, na nerazlikovanje č i ć, smo već nekako i naviknuli, pa vam, sigurni smo, nije neuobičajeno kad pročitate voče, povrče i sendvić, što su česte greške koje se kriju u dnevnim ponudama naših "bijesnih" ugostiteljskih lokala.

Umjesto kozica, mnogima omiljenoga ribljega jela, možete naručiti varičele, odnosno vodene kozice, jer mnogi umjesto shrimps (kozice) napišu smallpox. Stranci su sigurno oduševljeni, osobito oni s engleskog govornog područja. Talijani se isto često meškolje, kad umjesto kuhane šunke dobiju pršut, jer uglavnom u jelovnicima pršut se prevodi kao prosciutto cotto.

Vrsne poznavatelje vina sigurno zaboli srce kada vide da u isti koš stave naš prošek i talijanski prosecco, koji se bitno razlikuju. Prošek je dalmatinsko desertno vino, za razliku od prosseca, što u prijevodu znači prosušen, a predstavlja vina iz autohtone sorte grožđa u vinorodnoj talijanskoj pokrajini Veneto.

Najčešće pogreške zametnu se u jelovnicima restorana brze hrane, pa ćevapi postanu čevapi, pileći sendvič-pileči sendvić, a cheeseburger je u nas čizburger. Potkradu se tu i ostale kardinalne pogreške...

Osim famoznog silovanja, naišli smo i na datoteku lubina, jer umjesto filet piše file. Mnogi ne znaju da se ne piše hvala na posjeti, već hvala na posjetu, te da je krompir na hrvatskom krumpir. Ovo su samo neki od primjera, a za sve je, uz neznanje, kriv i "Google translate".

Potvrdila nam je to naša sugovornica (podaci poznati redakciji), zaposlena kao lektorica u jednom splitskom grafičkom obrtu, koja je zadužena za ispravljanje gramatike i pravopisa u splitskim jelovnicima.

- Ne znam odakle da započnem. Ponekad budem ljuta na pojedince koliko ne znaju naš jezik, kamoli strane jezike. Susrela sam se s raznim greškama. Naši ugostitelji uglavnom krivo pišu nazive domaćih i stranih pića. Radi se o neznanju i o tipfelerima, odnosno, slovnim pogreškama. Srećom, većina ugostitelja šalju jelovnike na lekturu, a mi nađemo velik broj nepravilnosti. Pojedinci se zbilja sramote s jelovnicima, jer ih izgleda, ni ne pogledaju, pa je recimo filet-file. Ne drže se "restoranskog jezika", nego uglavnom sve doslovno prevode, pa jelovnici izgledaju kao romani. Iz njihovih primjera, dade se zaključiti kako samo ubace u Google prevoditelj, pa što izbaci - kazala nam je.

Brojne i učestale nepravilnosti ljute i dr. sc. Iliju Protuđera, splitskog jezikoslovca.

- Natpisi na našim ugostiteljskim prostorima, trgovinama i sličnim objektima, s pravopisnoga i gramatičkog gledišta, mogu dobiti prolaznu ocjenu, usporedimo li to s jezičnom pismenošću naših političara, ali složit ćete se da njihova pismenost nije mjerilo davanja ocjene ili usporedbe.Sve napisano na ugostiteljskim i uslužnim objektima unutar njih, mora biti pravopisno i gramatičko pravilno jer je to javni prostor i oni predstavljaju hrvatsku državu te hrvatski jezik.Unatoč tomu i dalje je previše tuđih (stranih) naziva za kafiće, restorane, prodavaonice i dr., iako prema zakonu, tvrtka se mora nazivati hrvatskom riječju, iznimka su, samo neke tvrtke i ustanove. Netko će reći da su to sitnice! Nisu, nego su to krupnice! To je pismenost naša, naših ugostitelja i našega naroda. Istina, nemamo još tu kulturu odnosa da i to mora biti pravilno napisano - zaključio je Protuđer.

Naslovnica Mozaik