Scena Mozaik

viasat history  

HRT-ovu seriju Hrvatski kraljevi od danas gleda cijela Europa

viasat history         

Ova će serija biti najemitiraniji proizvod HRT-a u inozemstvu otkad postoji naša kuća. Pripremamo i novu dokumentarno-igranu seriju ‘Republika’ koja će pratiti uspon i pad Dubrovnika − kaže redatelj Božidar Domagoj Burić

Danas na satelitskoj televizijskoj postaji Viasat History, koja emitira program u 30 zemalja svijeta, počinje prikazivanje dokumentarne igrane serije HRT-a “Hrvatski kraljevi”. Milijuni gledatelja pratit će sedam pedesetominutnih nastavaka serije koja obrađuje srednjovjekovne hrvatske vladare u najgledanijem terminu, u 21 sat. Kanal Viasat History može se pratiti i u našoj zemlji preko DIGI TV-a, Total TV-a i kabelskog operatera B.net, a njihovi se sadržaji najviše prate u nordijskim zemljama, gdje je i sjedište te TV mreže.

Redatelj Božidar Domagoj Burić rekao nam je da su stranci seriju zapazili na televizijskom festivalu u Cannesu i odmah je kupili.

− Sa svoje strane, mogu reći da sam ponosan na uspjeh HRT-a i “Hrvatskih kraljeva”, koji će se pratiti u više od 30 zemalja, što bi značilo da će ta serija biti najemitiraniji proizvod HRT-a u inozemstvu do danas. Nisam upoznat s tim pregovara li HRT u ovom trenutku s još nekom televizijskom kućom o prodaji, ali ovo zasigurno nije posljednja prodaja serije. Pripremamo i seriju “Republika”, o povijesti Dubrovnika. Snimat će se u sličnom stilu kao i “Hrvatski kraljevi” − kaže nam Burić, koji nam nije znao reći za koliki je iznos HRT prodao serijal. Serija, ističu na HRT-u, počinje vraćanjem u 9. stoljeće, kad se panonski knez Ljudevit pobunio protiv Franačkoga Carstva. Francima se tada pridružio dalmatinski knez Borna, a serija se bavi i hrvatskim knezom Mislavom i njegovom flotom moćnih presretača koji su i te kako “gnjavili” Mlečane. Tu je i nezaobilazni knez Trpimir (“dux Chroatorum”), njegova bitka s Bizantom i Bugarima, procvat kulture... Ekranizirano je i doba ratobornog Domagoja, kojeg Mlečani nazivaju “najgorim knezom Slavena”. Serija se, citirajući povijesne izvore i tumačenja povjesničara, bavi i kraljem Tomislavom, prati splitske crkvene sabore 925. i 928. godine, na kojima je, osim Tomislava, sudjelovao i ninski biskup Grgur. Nakon Tomislava, upoznat ćemo se i s građanskim ratom oko prijestolja sredinom 10. stoljeća, koji je završio zbacivanjem i pogubljenjem kralja Miroslava te dolaskom na vlast njegova brata Mihaela Krešimira Drugog, kojemu je u vojnoj kampanji pomogao prvi imenom poznati hrvatski ban Pribina.

U posljednjoj epizodi Burić je ekranizirao pad Konstantinopola 626. godine i prikazao dolazak Hrvata na ove prostore, objašnjavajući legendu o petero braće i dvije sestre koji su, kažu naši stari, predvodili Hrvate pri doseljavanju. Doznat ćemo i pojedinosti o pokrštavanju Hrvata, a epizoda završava ondje gdje je serijal i počeo − u 9. stoljeću, u vremenu početaka hrvatske države. Prikazat će se i krunidba kralja Zvonimira u solinskoj bazilici svetih Petra i Mojsija, kojemu je papa Grgur VII. poslao krunu i žezlo, a oženio se mađarskom princezom Jelenom Lijepom. Strani gledatelji upoznat će i Stjepana I. Držislava, prvoga hrvatskog vladara koji je nosio naslov kralja Hrvatske i Dalmacije, a nakon čije su se smrti njegovi sinovi Svetoslav, Krešimir i Gojslav sukobili zbog prava na prijestolje.


ULOGE: Kralj Tomislav (Vjeran Mišurac, novinar HRT-a), knez Trpimir (Boško Vladović, sinjski alkar), knez Branimir (Mirko Penić, časnik HV-a), knez Borna (Josip Tabak, student povijesti), Ljudevit Posavski (Tihomir Ajduković, časnik HV-a), kralj Zvonimir (Aldo Tončić, profesionalni kaskader), kralj Stjepan Držislav (Dario Mačešić, majstor tona HRT-a), dužd Petar Tradenik/Zula (Dubravko Prugovečki, montažer serije), knez Mislav/Dobreša (Miro Rezić, producent serije), knez Domagoj/Vukota (Domagoj Burić, scenarist i redatelj), Ljutiša – Miro Mioč, (producent)...


Svjetski proizvod

 U “Hrvatskim kraljevima” korištena je najmodernija računalna 3D tehnologija, napravljene su stotine srednjovjekovnih kostima, podignuta su izvorna sela iz tog doba. Na snimanju je angažirano oko tisuću ljudi, a za glumce su uzeli obične građane i ljude sa sela. Iako su neki na HRT-u strahovali da naturščici neće dobro odglumiti srednjovjekovne ljude, ekipa je na kraju snimanja, kao poslije i gledatelji, zaključila da je njihovo angažiranje bilo pun pogodak. Na seriji su, navode na HRT-u, sudjelovali brojni domaći i inozemni stručnjaci, svjetski povjesničari i arheolozi predvođeni profesorom Jacquesom Le Goffom, uglednim stručnjakom za srednji vijek, te profesori s Cambridgea, Oxforda, Sorbonne, sa sveučilišta u Pragu, Varšavi i Beču. Stručni savjetnici serije bili su Neven Budak, najistaknutiji suvremeni hrvatski medievalist, te Miljenko Jurković, vodeći hrvatski stručnjak za povijest umjetnosti srednjega vijeka.


Životni vijek - 30 godina

•• Uz hrvatske kraljeve serija na zanimljiv način prati i život puka iz tadašnjeg vremena, pa ćemo tako doznati kako su travama liječili bolesti, kakav je bio položaj žena i kako se društvo odnosilo prema seksualnosti, higijeni, alkoholizmu. Serija obrađuje i hodočašća, praznovjerje srednjovjekovnog čovjeka, čiji je prosječan životni vijek bio oko 30 godina.

Tim

•• Scenarist, skladatelj i redatelj serijala je Božidar Domagoj Burić, producenti su Miroslav Rezić i Miro Mioč, a direktor fotografije je Branko Cahun. Majstor montaže je Dubravko Prugovečki, supervizor vizualnih efekata je Kristijan Mršić, a scenograf Ivan Ivan. Kostimografkinja je Vjera Ivanković, a za zvučne efekte zaduženi su bili Srđan Sekulović Skansi i Robert Stanić.


Spletke i urote

•• Hrvatski kraljevski dvor imao je, baš kao i europski dvorovi, razrađenu administraciju poput kraljeva peharnika, glavnog konjušara, dvorskog kapelana, dvorskog notara, komornika, ali i funkcije poput tepčije, čija uloga ni do danas nije potpuno jasna. Serija se dotiče i raznih spletki, urota...









Naslovnica Mozaik