Scena Mozaik

 lourdes delgado-pandžić, ovjenčana titulom žene godine među proizvođačima kakaa u svojoj domovini, želi svoje delicije plasirati i na naše tržište

HRVATSKA NEVJESTA IZ EKVADORA Čokolada s dalmatinskim maslinovim uljem čeka blagoslov birokracije

 lourdes delgado-pandžić, ovjenčana titulom žene godine među proizvođačima kakaa u svojoj domovini, želi svoje delicije plasirati i na naše tržište

Osim vlastitih  proizvoda od čokolade, poput slatkih pločica ‘Chchukululu’ sa 75 posto kakaa pakiranih u koloristične etuije od tkanine s prepoznatljivim motivima nacionalnog folklora, Lourdes izrađuje i nakit od tague (palmina drva) koji je pred

Oplemeniti najfiniju čokoladu iz Ekvadora dalmatinskim maslinovim uljem, čijom je kvalitetom oduševljena − želja je hrvatske nevjeste Lourdes Delgado-Pandžić, ovjenčane titulom žene godine među ekvadorskim proizvođačima kakaa prema izboru tamošnjega magazina “Hogar de Ecuador”, koja je nedavno posjetila domovinu suprugovih predaka kako bi predstavila svoje proizvode hrvatskim tvrtkama.

Nažalost, za sada joj nije pošlo za rukom maknuti se korak dalje od inicijalnih kontakata, zbog cijena sirovih i gotovih proizvoda te troškova transporta u kombinaciji s tromim sustavima ovdašnjih tvrtki. Ekvadorka iz grada Mante školovala se u Londonu i Bostonu, u kojemu je diplomirala ekonomiju, a nakon povratka kući udala se za Simona Pandžića Arapova, čiji su preci iz okolice Zadra stigli u Južnu Ameriku nakon Drugog svjetskog rata.

S obzirom na to da potječe iz obitelji proizvođača kave i kakaa kroz već četiri generacije, Lourdes je nakon diplome i udaje nastavila razvijati uhodan posao postavši dijelom i suvlasnica tvrtke “Seventy%” sa sjedištem u Londonu i mrežom trgovina širom svijeta u kojima se nude najrafiniraniji proizvodi od čokolade.

− Kakao iz Ekvadora najbolji je na svijetu, vrhunske je kvalitete, ali neke se druge vrste više koriste jer su jeftinije − kaže Lourdes, navodeći da njezina matična država izvozi oko 85 posto kakaa na međunarodno tržište, ponajviše u Nizozemsku, SAD, Meksiko, Njemačku, Belgiju...

Plantaže kakaovca prostiru se na 463.787 hektara u 15 ekvadorskih provincija, a na njima radi oko 100.000 obitelji, većinom malih uzgajivača, te je još njih oko 20.000 uključeno u proces proizvodnje kakaa. Hrvatska nevjesta iz Ekvadora angažirana je i u organizaciji sajma kave i kakaa “Arome Ekvadora” u gradu Guayaquilu, u kojemu posljednjih 20 godina živi u sretnom braku sa suprugom i troje djece.

Na njemu sudjeluju i međunarodni stručnjaci poput njezinih kolega Martina Christyja i Maricella Presilla iz londonskog “Seventy%”, koji na sajmu, uz njezinu potporu, priređuju brojne izložbe i forume na temu kakaa.

No, osim vlastitih proizvoda od čokolade, poput slatkih pločica “Chchukululu” sa 75 posto kakaa pakiranih u koloristične etuije od tkanine s prepoznatljivim motivima nacionalnog folklora, kreativna Lourdes izrađuje i nakit od tague (palmina drva) koji je predstavila i na “Danu Ekvadora” u Splitu u organizaciji podružnice Hrvatske matice iseljenika.

− Tagua se inače još zove i biljna bjelokost zato što podsjeća na slonovu kost. Početkom 19. stoljeća koristila se isključivo za izradu dugmadi, pa se izvozila u Europu i Sjevernu Ameriku. Zbog skupljanja sjemenki tague Ekvador su naseljavali i Hrvati. Naravno, nakon izuma plastike tagua više nije bila primarni materijal za izradu dugmadi, premda je još uvijek u visokoj modi koriste talijanski dizajneri poput Valentina.

Tagua se danas najviše upotrebljava za izradu suvenira i raznih figurica životinja koje žive u Ekvadoru. Vrlo je podatna za umjetničko izražavanje... − kazuje nam simpatična dizajnerica čiji nakit od tague poprima sasvim osobita obličja zahvaljujući dodacima od kože i metala.

Poduzetna Lourdes je u suradnji s vlasnikom jedne zrakoplovne kompanije iz Ekvadora prije nekoliko godina pokrenula “Duty Free Magazin” koji promovira ekvadorske proizvode.

Riječ je o kavi s otoka Galapagosa, čokoladama koje sama proizvodi i, dakako, nakitu koji je do sada predstavljala na izložbama u Londonu, New Yorku, New Jerseyju, Barceloni, Dominikanskoj Republici, Kubi... Dvaput je posjetila i Split, u kojemu bi sljedeći put voljela, ako ništa drugo, prirediti radionicu čokolade.

mirela goreta Snimio Jadran Babić / CROPIX


Za jedno stablo - 15 godina

Tagua je palma (lat. Phytelephas macrocarpa) koja raste u provinciji Manabi, tropskom dijelu zemlje, između mora i planina. Potrebno je oko 15 godina da izraste jedno stablo i dade plod u obliku sjemenki koje zovu biljna bjelokost. Sjemenke je, nakon branja, potrebno tri mjeseca sušiti na suncu, potom se mogu obrađivati i bojiti, te od njih izrađivati nakit i suveniri.

Naslovnica Mozaik