Scena Kultura

albanska književnica, novinarka i prevoditeljica

Milena Selimi: Zaljubila sam se u ‘Oči’ Ede Popovića

albanska književnica, novinarka i prevoditeljica

Kultura mora dobiti strategiju i uspostaviti vezu s publikom, komunicirati uzbudljivost... Ja sam se zaljubila u ‘Oči’ Ede Popovića, zato što je vrijeme tu jako sfrkano, kao i u našoj svijesti. Imala sam osjećaj da Hrvati i Albanci žive slične

Milena Selimi
albanska je književnica, prevoditeljica i novinarka koja ovih dana boravi u Splitu, u okviru stipendije programa “Writers in residence” Udruge “Kurs”.

U srijedu će na Filozofskom fakultetu u Splitu, s početkom u 17.30 sati, održati predavanje “Prevođenje i recepcija južnoslavenskih spisatelja u Albaniji”, a bit će i gošća na književnoj večeri “Traduki tribina” istoga dana u 19.30. sati u kavani “Central” (na Pjaci), zajedno s Oljom Savičević-Ivančević i Irenom Delongom.

Kakva vam se čini splitska kulturna scena?
− Došla sam prije tri tjedna u ovaj prekrasan grad sa 1700 godina povijesti. Prvi sam put u Splitu i Hrvatskoj. Bila sam na Pričiginu, na koncertu The Skelligsa, na drami “Elling”, na izložbi Ivice Jakšića Čokrića Puke “Crvena torba − Skitnja Venecijom”, a počeo je i Međunarodni festival baštine.

Pogledala sam i premijeru “Hamleta”, a gledat ću i “Bolero” i “Carmina Burana”. To pokazuje da splitska kulturna scena ima raznolikost, no za jedan grad koji očekuje turiste treba imati više predstava i kulturne aktivnosti.

Slaba podrška

Kako se tretira kultura u vašoj zemlji i u Tirani? Vidite li sličnosti u odnosu na Hrvatsku?
− Prvo bih rekla nešto o sukobima u vašem HNK Split − odabir novog intendanta očito je vezan uz stranačke pripadnosti i preferencije. Ja sam novinarka u Albaniji i mislim da će to oštetiti iduću sezonu. Pitam se zašto te naše zemlje imaju slične strategije o kulturi i umjetnosti.

Poznati glumac Elvis Bošnjak rekao je: “Splitska je kultura u komi.” Je li tako i u Albaniji?
-Naime, ne postoji nikakva razvojna državna strategija za kazalište, operu, balet, književnost itd. Tirana, grad s oko 800.000 stanovnika, ima samo jedno nacionalno kazalište. Balet u Tirani jako je napredovao, kao i drama, ima vrijednih projekata, talentiranih umjetnika, no kultura mora dobiti strategiju i uspostaviti vezu s publikom, komunicirati svoju uzbudljivost da postane nezamjenjiva duhovna hrana u našem životu. Devedesetih godina kultura je u Albaniji dobila jako slabu državnu podršku. Politika je na prvome mjestu, a kultura je posljednja.  

Balkanski pisci

Upravo prevodite “Oči” Ede Popovića. Koliko su hrvatski književnici poznati u Albaniji?
− Uz financijsku potporu “Tradukija”, sljedećeg mjeseca djela “Hotel Grand”, Renata Baretića, i “Oči”, Ede Popovića, izlaze na albanskom. U Albaniji su poznati Miroslav Krleža, jedan od najcjenjenijih kod albanskih čitatelja, potom Tomislav Marijan Bilosnić, koji je napisao “Golubove u zemlji orlova” slijedom boravka u Elbasanu (Albanija) 2008. godine. Zatim Božidar Prosenjak, Boris Domagoj Biletić, i najvažniji, Milan Šufflay, hrvatski povjesničar, jedan od utemeljitelja albanologije s djelom “Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia”. Posmrtno je dobio najviše albansko odličje 2003., kad je u Albaniji održan i veliki znanstveni skup o njemu.

Kojeg vi preferirate?
− Ja sam se zaljubila u “Oči” Ede Popovića, zato što je vrijeme tu jako sfrkano, kao i u našoj svijesti. To nije roman samo o fotografu Ivan Kaldi, nego dok sam je prevodila, imala sam osjećaj da Hrvati i Albanci žive slične priče. U Pričiginu sam najviše bila zainteresirana za balkanske pisce kao što su Venko Andonovski, Slavoljub Stanković, Predrag Lucić, Željko Milović i drugi. Trebamo govoriti o našim zemljama na Balkanu, da nam pisci surađuju.  

Kako su albanski pisci prihvaćeni na Zapadu?
− Najpoznatiji je Ismail Kadare, koji je preveden na 30 jezika u 40 zemalja. Dobio je brojne nagrade − Prix mondial Cino Del Duca, Man Booker International Prize, Prince of Asturias Award for Liturature... Poznati su i Fatos Kongoli, Besnik Mustafaj, Mira Meksi. No, izdavačke kuće iz Albanije moraju biti uporne i stalno informirati distribucijske mreže na Zapadu, te nastupati na sajmovima.  

Ana Jerković

Hrvatski je težak

Hrvatski je težak, zato što je živ jezik koji se iz dana u dan razvija. Upotreba slanga u današnjoj hrvatskoj literaturi donosi poteškoće prevoditeljima. No, zahvaljujući Udruzi “Kurs” Split, kultura i umjetnost borit će se za bilateralne razmjene. Zahvalila bih Maji Vrančić i Edi Matić za poziv u program “Writers and Translators in residence”, u predivan Split u kojem mi se čini da i ja dolazim iz 13. stoljeća i podižem duh starog Splita. A Tirana i Split nisu daleko i optimist sam za nove projekte i nove suradnje.

Naslovnica Kultura