Scena Kultura

Mogućnost - nova energija starog časopisa

Splitske "Mogućnosti" izlaze kontinuirano već 56 godina, a u krajem godine javnosti su predstavile tri trobroja s nizom književnih  tekstova i eseja koji se ne viđaju svaki dan u Splitu.

Brojevi slijede prepoznatljivu koncepciju: uvodni tekst jačeg autora poput Ranka Marinkovića, Luigija Pirandella ili Pavla Pavličića, prijevodni blok poput irske ili poljske poezije, zatim aktualnu domaću književnu produkciju te sekciju eseja i kritika, uz priloge iz likovnosti i glazbe. I to sve za 33 kune u doba kad ne baš kulturni sadržaji prevladavaju u javnom prostoru.

List uređuju Josip Belamarić, Hrvoje Čulić, Igor Fisković, Bratislav Lučin i Predrag Opačić, koji je jedini odgovorni urednik.

Kako je to individualno odgovarati za kolektivno uređivanje, pitamo ga.
- Na svu sreću ne odgovaram ni za koga - svaki od mojih kolega radi svoj posao koji mu je uža specijalnost i to je transparentno - u takvoj konstelaciji odgovorni urednik je samo jedan od urednika - i to je sve - kaže urednik.


U doba posvemašnje apatije i recesije u kratkom roku objavili ste tri trobroja. Je li to zbog potpore ministarstva i jeste li pretjerali?
- Časopis Mogućnosti izlazi četiri puta godišnje kao trobroj,  tako da se ne može govoriti o pretjerivanju (kamo sreće da može izlaziti mjesečno, ili, pak, dvomjesečno, kao neki drugi časopisi). Stvar je tehničke naravi, a svodi se na to da se u nekim razdobljima, kada bi pojedini trobroj trebao biti tiskan, daje, iz objektivnih razloga, prednost nekim drugim projektima, bilo da je riječ o Biblioteci 'Mogućnosti' ili 'Marulovim danima' ili, pak, 'Knjizi Mediterana' , i sl.,a što spada u djelokrug 'Književnog kruga' - Split u okvirima kojega je i časopis Mogućnosti. Tako se ponekad dogodi da časopis izlazi brzo - što je, zapravo, privid. Preciznije, zadnji trobroj mora izaći do kraja studenoga tekuće godine, jer je to obveza prema Ministarstvu, a neki trobroj nešto kasni, pa se događa tzv. brzina.

Je li teško plasirati časopis do čitatelja?
- Osim Splita i Zagreba, časopis je moguće naći na gotovo svim važnijim sveučilištima (na kojima se predaje kroatistika), u Europi, a i šire, primjerice u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi, Australiji i Aziji. To je ujedno odgovor glede distribucije.

Ima li sredstava za ovu godinu, je li ikada bio opstanak u pitanju?
- Sredstva su conditio sine qua non za časopise u cjelini, pa tako i za Mogućnosti. U konačnici, uvijek se iznađu sredstva - vjerujem da će tako biti i iduće godine, jer su 'Mogućnosti' , imajući u vidu kontinuitet i tradiciju, jedan od najstarijih časopisa u Hrvatskoj (starija je jedino Republika). Upitnost izlaženja bila je aktualna u neko drugo vrijeme, glede nekih političkih preturbacija, ali to ne spada u moju domenu i ispada iz konteksta.

Ima li suradnika i honorara za njih?
- Pravih suradnika uvijek nedostaje, to je opće mjesto svih časopisa i, općenito, književnih tekstova koji se tiskaju kao knjige - znači relevantnih. Honorari bi, u svakom slučaju trebali biti veći - razlog što nije tako, sami ste ga dijagnosticirali, recesija.

- Kad izlazi prvi  broj u 2010. godini?
- Prvi idući broj izlazi krajem ožujka ili početkom travnja, znači - kvartalno. U planu su, na prvom mjestu, tematski blokovi (pjesnički, prozni ili dramski) ponajprije iz hrvatske književnosti, a onda i iz drugih književnosti i sve ono što može, relevantno, opravdati podnaslov 'Mogućnosti' - Časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme.

Siniša Kekez

Bogati trobroj

U drugom od niza  trobroja 'Mogućnosti'  Predrag Matvejević piše o Mediteranu na pragu novoga tisućljeća. Od domaće književne produkcije tu je “Balada o brodu od papira” Jerka Ljubetića, drama  “Igra” Borisa B. Hrovata. Od  pjesnika zastupljeni su Meri Grubić-Videc,  Sanjin Sorel  i Dubravko Skurla.

Ovaj trobroj ima jak inozemni blok. Ksenija Marković izabrala je i prevela eksperimentalne kratke proze petero mladih bugarskih autora.

Pero Mioč preveo je, pak, pjesme pet poljskih pjesnika. Zanimljiv je i esejistički blok u kojem Stijepo Mijović Kočan piše o razlozima odumiranja kulture Kačićeva doba,  a Ljerka Schiffer piše Poslanicu Marulu. Nebojša Lujanović kroz romanesknu analizu dolazi do društvene. 

Naslovnica Kultura