Scena Kultura

IN MEMORIAM Jerko Bezić: Adio brižnome etnorizničaru

U Zagrebu je u 81. godini umro akademik dr. Jerko Bezić, muzikolog, jedna od najmarkantnijih figura hrvatske etnomuzikologije. Oni što s glazbom ozbiljnije ljubuju pamtit će ga po plodnim znanstvenoistraživačkim i nastavnim radovima, posebno po pitanju primijenjene etnomuzikologije i formiranju njenog identiteta.

 Rezultat svega podizanje je ove grane muzikologije na razinu ugledne znanstve discipline. Više od trideset godina djelovao je na Institutu za etnomuzikologiju i folkloristiku u Zagrebu, aktivno podstičući intenzivnu suradnju hrvatski muzikologa na međunarodnom planu.

Bio je predavač etnomuzikoloških predmeta na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jerko Bezić rođen je 1929. u Kranju, školovao se u Zadru, Zagrebu i Ljubljani gdje je 1970. godine i obranio doktorat iz muzikoloških znanosti.

Od 1980. godine bio je član suradnik, a od 1991. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u kojoj je od 1997. do 2003. godine bio tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Kao vrsni poznavatelj tradicijskog pučkog crkvenog pjevanja, posebno glagoljaškog pjevanja sjeverne Dalmacije umnogome je pridonio očuvanju i rekonstrukciji klapskog izričaja aktivnim učešćem u radu žirija čak dvadesetak Festivala dalmatinskih klapa u Omiš, u dva navrata bio je i klapskim izbornikom, ali i urednikom prvoga od triju Zbornika, kapitalnog brevijara dalmatinske pučke ornamentike.

Iza Bezića su ostale i monografije glazbe Hrvatskog zagorja, folklora Sinjske krajine, otoka Zlarina, Hvara, Brača i Šolte, te požeškog kraja, običajne glazbe gradišćanskih Hrvata, ali i melografski zapisi pučkih napjeva iz 20 sela južne Koroške, a riječ je o pripovijednim, ljubavnim, svatovskim, dječjim, radnim, vojničkim, povijesnim, pivskim, plesnim, koledarskim, nabožnim i drugim pjesmama...

 Plod njegova zanimanja za povijesnu dimenziju glazbenih pojava, kao i za etnomuzikološku analizu glazbenih struktura, sedimentiran je u radovima koji su ilustrativno i nadasve utemeljeno tumačili izvore i rješenja povezana s transkribiranjem, određenjem tonskih odnosa i metroritamskog ustrojstva te klasifikacijom folklorne glazbe.

Bio je uz ostalo i predsjednik Društva folklorista Hrvatske te predsjednik Nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu bivše države.

 Unio je značajne inovacije i u metodologiju istraživanja, odgojio generacije etnomuzikologa te nesumnjivo pridonio očuvanju i popularizaciji hrvatske folklornoglazbene baštine, za što mu je Hrvatsko muzikološko društvo dodijelilo 2008. godine “Nagradu Dragan Plamenac” za životno djelo.

- Zadržat ćemo ga u sjećanju kao jednoga od istinskih autoriteta na području zaštite i očuvanja naše glazbene baštine - naglasio je u brzojavu sućuti povodom Bezićeve smrti ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić.

Bio je nenametljiv u dijalogu, uglađen u kontaktu, skroman nadasve, uvijek dobrodošao i dragocjen sugovornik zbog izuzetne glazbene širine, pa i koristan “sufler” savjetom i podukom potkrijepljenim visokim estetskim stavom. Dugujem(o) mu duboku zahvalnost.

 IGOR BREŠAN

Naslovnica Kultura