Scena Kultura

Tabu-tema

'Pjesma protiv žena' u izvedbi Zadarskog plesnog ansambla: u utorak će Splićani moći uživati u pravome spektaklu na temu muško-ženskog življenja na ovim prostorima

Tabu-tema

U sklopu IKS Festival sezone u Gradskom kazalištu mladih Split, u utorak 25. rujna s početkom u 20 sati gostuje Zadarski plesni ansambl s plesnom predstavom "Pjesma protiv žena" u koreografiji Sanje Petrovski.

Zapis "Pjesma protiv žena", koji datira iz 16. stoljeća, a prema puno starijem predlošku, poslužio je za multimedijalno scensko djelo u kojem se isprepliću glazbene, tekstualne i plesne forme kroz aktivistički stav koji tematizira konflikt stoljetnog poimanja muško-ženskog principa življenja na ovim prostorima.

"Pjesma protiv žena" sačuvana je samo u Tkonskom zborniku i originalni je sastavak u osmeračkim distisima pisan ikavskom čakavštinom. Tkonski zbornik, pronađen u samostanu Čokovac na otoku Pašmanu pored Zadra, pisan je kurzivnom glagoljicom, što je i inspiracija za plesnu formu ovog scenskog djela. Naime, smatra se da je glagoljica, koja je dubinski povezana s ideološkim znakovima srednjovjekovne književnosti, nastala po modelu zbroja aureola s ikona: kružnih, kvadratnih, trokutnih i monogramskih.

Stihovi u tijelima

Prožimanjem figurativne i geometrijski apstraktne likovnosti, s glagoljskim pismom, te oslikavanjem svega navedenog kroz pokret jednim dijelom baziranim na Labanovoj metodi suvremenog plesa koja koristi kvadrat i krug kao polazište za organizirano i osmišljeno kretanje, dobije se plesna forma kojom se završava i zaokružuje putovanje kroz vrijeme i prostor.

Ispisivanjem teksta glagoljskim pismenima pomoću novog medija: plesa, tj. kroz tijelo, pokret, gestu, stvaraju se sekvence koje zaprimaju novu dimenziju. Predstava je strukturirana od stihova ispisanih tijelima, a svaki plesač je ujedno i koreograf koji stvara vlastitu plesnu minijaturu kao dio koncepta plesne kompozicije.

Zadarski plesni ansambl je u nekoliko navrata producirao predstave koje povezuju suvremenu scensku umjetnost s tradicijom hrvatskog područja (I. B. Mažuranić: Potjeh; Razgovor duše i tijela – prenje, Tri Marije hojehu (Tkonski zbornik), S. Škrinjarić: Plesna haljina gdina Ž. Maslačka), pa i konkretno zadarskog (P. Zoranić: Planine).

Zadar ima bogatu kulturnu baštinu vezanu uz glagoljašku književnost i crkvenu dramu. Ovaj tekst još je jedan u nizu projekata koji se oslanjaju na zapostavljenu srednjovjekovnu tradiciju zadarskog područja. Cilj je osuvremenje scenskog prikaza publici nepoznatih i nedovoljno popularnih, a vrlo vrijednih nacionalnih umjetničkih djela u godini koja je proglašena godinom europske kulturne baštine.

Uz Sanju Petrovski, koja potpisuje koncept, izbor glazbe, režiju i koreografiju, asistirala je Matea Bilosnić, koja je bila zadužena i za fotografiju i video. Koreografi plesnih minijatura i plesači su: Patricija Gospić, Natali Perić, Rubi Ivosić, Nataša Kustura i Marta Huber. Plešu u kostimima Marije Šarić Ban, koje je iskrojila Veranda Stipaničev. Za oblikovanje svjetla i kameru brine se Igor Petrevski, a za ton Tomislav Kraljević Šome. Grafički oblikovatelj je Igor Gluić, a snimatelj tona Saša Miočić. Tekst iz Tkonskog zbornika čita Tamara Šoletić.

PJESMA PROTIV ŽENA

Sliši vsaki človik ovo
Ter pameti vele dobro;
Ove riči ke su ovdi
Na pamet vam vazda budi.
Razumnim vam se govori
Vsaki od vas da razumi.
Čui se vsaki moćno žene
Kako lute zale zmie,
Navlastito redovnici
Ki ste Božji službenici.
Ne imij s ženom ča činiti,
Ako nećeš zlo imiti:
Veće žena zlobe umi
Nego djavli svi pakleni.
Salamuna i prehinila
A Sansona umorila;
Apsalon se lip zoviše,
Mnozi cić žen zlo imiše.
Ona ti e mriža morska
Ter tonota zala gorska,
Ona ob dan, ob noć lovi
Tere mnoge duše gubi.
Obraz, noge, parsi kaže
Na grih tebe da užeže.
Slatko vele uzgovori
Tere mami na se gori...

 

Naslovnica Kultura