Scena Kultura

SARAJEVSKA KAVA SA...

Dvostruki oskarovac i predsjednik žirija Sarajevo Film Festivala Asghar Farhadi za 'Slobodnu': Nisam protiv Trumpa, već protiv ekstremista i radikala diljem svijeta

SARAJEVSKA KAVA SA...
Poznato je da nisam došao na dodjelu Oscara, ali sam dao izjavu koju je prenijela većina medija i jasno sam iznio svoje mišljenje. Ta je odluka donešena u razgovoru s drugim ljudima u toj kategoriji. Tu sam odluku donio nakon konzultacija s njima. Moja izjava nije bila samo izjava protiv Trumpa, već protiv radikalnih ljudi diljem svijeta. Esktremisti i radikali u bilo kojem dijelu svijeta imaju sličnu ili čak identičnu strukturu. Ponekad mogu davati izjave jedni protiv drugih, ali imaju iste stavove.

Mjesto više tražilo se za regionalnu premijeru “Everybody Knows“ s Javierom Bardemom i Penelope Cruz u sarajevskom ljetnom kinu, bogami i za kavu s redateljem tog filma, Asgharom Farhadijem na glavnom festivalskom trgu.

Dvostruki oskarovac i predsjednik žirija SFF-a jedan je od najboljih svjetskih redatelja današnjice čije filmove voli publika i kritika/struka, pa i američka Akademija. U ljetnom kinu u srcu Sarajeva bilo je preko 4000 gledatelja na projekciji “Svi znaju“, a Farhadi je dosad već dobio dva Oscara u kategoriji najboljeg “stranog“ filma, za “Nader i Simin se rastaju“ (2011.) i “Trgovačkog putnika“ (2015.).

Time je postao dio elitne grupe oskarovski pozlaćenih “stranih“ redatelja kao što su Federico Fellini i Ingmar Bergman. Laska li to iranskom redatelju i kako se osjeća u tom društvu, pitamo ga.

- Naravno da sam oduševljen što sam dio tog društva jer to su redatelji kojima se divim. Uspjeh za nekoga tko je stalno uspješan postepeno postaje uobičajena stvar, ali za druge je to i dalje uzbudljivo. Za redatelje i glumce je bolje da stalno ne razmišljaju o uspjesima i da se kroz njih ne definiraju – odgovorio nam je Farhadi koji se nije pojavio na dodjeli Oscara 2016. kad je njegov “The Salesman“ bio nominiran i na koncu odnio kipić kao najbolji film izvan engleskog govornog područja.

Podsjetili smo Farhadija, želeći čuti njegovo mišljenje iz prve ruke, kako su neki govorili da je taj Oscar bio politička izjava Akademije, odnosno da je glas za taj film bio glas protiv Trumpa koji je tada potpisao nalog za zabranu ulaska muslimanskim državljanima iz sedam zemalja, među kojima je i Iran.

- Poznato je da nisam došao na dodjelu Oscara, ali sam dao izjavu koju je prenijela većina medija i jasno sam iznio svoje mišljenje. Ta je odluka donešena u razgovoru s drugim ljudima u toj kategoriji. Tu sam odluku donio nakon konzultacija s njima. Moja izjava nije bila samo izjava protiv Trumpa, već protiv radikalnih ljudi diljem svijeta. Esktremisti i radikali u bilo kojem dijelu svijeta imaju sličnu ili čak identičnu strukturu. Ponekad mogu davati izjave jedni protiv drugih, ali imaju iste stavove – rekao je i to Farhadi ekskluzivno za “Slobodnu“.

“Trgovački putnik“ je usko povezan s kazalištem, zato što je Farhadi, kad je napustio kazalište i okrenuo se kinu, uvijek imao želju da se vrati. Kazalište je općenito bilo jako utjecajna faza njegovog života; rad u teatru je utjecao na stil naracije i jake moralne komponente njegovih filmova.

- Smatram da sam imao jako puno sreće jer sam sasvim slučajno došao do kazališta. Uvijek sam mislio da ću raditi na filmu, ali sam završio u kazalištu. Kad sam došao na fakultet i počeo učiti o kazalištu otkrio sam mnogobrojne pisce koji su imali veliki utjecaj na mene. Među njima i Ibsen i Pinter, kao i mnogi drugi koji su oblikovali moj ukus. Uvijek je riskantno stavljati kazalište na veliki ekran jer jednostavno nemate isti osjećaj.

Kad sam počeo razmišljati o pisanju “Salesmana“, tražio sam priču koja bi služila kao ogledalo moje priče i pomogla mi da razvijem radnju. Ima mnogo istih i sličnih analogija i elemenata s originalnom dramom “Smrt trgovačkog putnika“ Arthura Millera te životnih okolnosti iz te drame – otkrio je Iranac i dotaknuo se popularnih TV serija u kontekstu (njegovih) filmova poput “Everybody Knows“.  

- TV serije vam ne daju priliku za razmišljanje, sve ide jako brzo. TV serije, od kojih i ja također neke gledam, vas privuku i uzbudljive su, ali ne daju vam vremena da stanete i razmislite. Kao kad ste na igralištu i idete na tobogan: sve se brzo odvija, ljudi vrište i uzbuđeni su, ali nema vremena za razmišljanje. Zbog toga su svi odgovori na pitanja jako osjetljivi i kad predstavljamo film moramo biti oprezni i brzo završiti taj proces.

Uvodi u moje filmove su uvijek dugi i to mora biti tako jer mi to daje priliku da predstavim ljude i likove. Trudim se da svaka scena bude dinamična i da uvijek bude pokreta. To publici olakšava da se poveže s uvodom i da se ne umara. To je tema o kojoj bih volio reći nešto više. Uvodi su mi važni iz još jednog razloga: pri kraju filma se vraćam na uvod i zbog toga on ima dvostruku važnost.

Uvodi sadrže određene simbole i kad se radnja dalje razvije, u trećem ili četvrtom činu, tražite te simbole i otkrivate njihovo značenje. Ne simbole nego znakove. Uvodi su kao dugi avioni u kojima se nalaze ti znakovi. Ako pogledate uvod i uvodne scene filma “Svi znaju“, odnosno scenu svadbene zabave, već tu upoznajemo likove i otkrivamo njihove međuodnose. Dat ću vam primjer: za vrijeme vjenčanja vidimo da Penelope gleda kako njena kći pleše s Javierom i to je jedan od znakova – tumači Farhadi.

I u novom filmu iranski filmaš se bavi obitelji i tajnama koje su sastavni dio svake obitelji.

- Svi ljudi, svi individualci imaju tajne. Otkrivanje tih tajni će im pomoći da se osjećaju bolje i dati im mir, ali također će ih i skupo stajati. Tajne koje im stoje na putu. Skrivanje tih tajni nas opterećuje i postarava nas. To je jako zahtjevno. Kad te obiteljske tajne prestanu biti tajne, sama narav likova se mijenja.

Naslovnica Kultura