Scena Kultura

Splitsko ljeto

Portret glazbenika oslikan plesom: baletna premijera splitskog i riječkog HNK

Splitsko ljeto

"Bernstein pleše", najsvježiji naslov baleta splitskog HNK nastao u koprodukciji s baletom riječkog HNK, premijerno je izveden 2. kolovoza na Sustipanskoj pozornici u sklopu Splitskog ljeta.

U čast obilježavanja stote godišnjice rođenja američkog dirigenta, skladatelja i pijanista Leonarda Bernsteina, prvi put povezala su se dva baletna ansambla nacionalnih kazališta, riječkog HNK Ivana pl. Zajca i splitskog HNK. Pohvalna je to inicijativa u kojoj su dva ravnatelja baleta zamijenila uloge, pa su na koreografiju ravnateljice riječkog baleta Maše Kolar plesali baletani splitskog HNK, dok je Igor Kirov isto učinio s riječkim plesačima.

Iako je Leonard Bernstein pisao i glazbu za balet (Fancy Free, Dybbuk i Facsimile), koreografi su za splitsku proslavu obljetnice odlučili istaknuti njegovu dirigentsku glazbenu osobnost te zaći u njegov intimniji, unutrašnji svijet. Maša Kolar u fokus je stavila Bernsteina kao dirigenta, koreografirajući probrane Allegro stavke simfonija Ludwiga van Beethovena u izvedbi Newyorške filharmonije iz 1968., pod dirigentskom palicom samog Bernsteina. Unatoč brojnim suradnjama s orkestrima, upravo je s Newyorškom filharmonijom Bernstein imao neraskidivu vezu, jer je od 1958. do 1969. u njoj djelovao kao glazbeni ravnatelj, a nakon toga i kao počasni dirigent.

Deset odličnih plesača

Deset bijelih sjedalica sa svjetlosnom linijom i deset odličnih plesača u crnim uniformiranim kostimima sugerirali su ideju orkestra. Iako je autorski tim Allegra, koji uz Mašu Kolar obuhvaća dramaturginju Maju Marijančić te scenografkinju i kostimografkinju Anu Aleksandru Buković, najavio da balet ne priča određenu priču i ne šalje određenu poruku, neizbježno je promatrati ovo djelo kao razvoj Bernsteinove dirigentske ličnosti. Balet je započeo skladnim pokretima kojima su plesači odavali dojam jednog izvođačkog tijela uz Allegro stavak Druge simfonije u D-duru.

Prvi glazbeno-plesni ulomak prikazao je buđenje strasti za glazbom. U sljedećem stavku Allegretto Scherzando Osme simfonije u F-duru Bernstein otkriva značenje i moć dirigentske palice. Njegovo otkriće posebno dojmljivom interpretacijom dočarala nam je Ajla Kadrić, a poslije su se dirigentske palice umnožile u rukama svih plesača, aludirajući na razvoj Bernsteinovog dirigentskog umijeća. Vesela i poletna koreografija, odmičući kraju Allegra, prizivala je jedan seriozniji karakter, koji je najviše došao do izražaja u Allegretto stavku iz Sedme simfonije u A-duru, prikazujući Bernsteina kao zrelog umjetnika.

"Pisma za njega" Igora Kirova ponudila su još apstraktniju glazbeno-plesnu priču. Imaginativna vizija Kirova nadahnuta je Bernsteinovom korespondencijom, a jednosmjernom komunikacijom koreograf mu je uputio svoja pisma ispisana univerzalnim jezikom plesa.

Bernsteinova Serenada prema Platonovu Simpoziju poslužila je tako za filozofsku raspravu u čast Erosu, bogu ljubavi i strasti. Suprotno koreografiji Maše Kolar, u koreografskom potpisu Igora Kirova vladala je intimnija atmosfera u kojoj je ljubav prikazana kao nježna, strastvena i erotska, ljubav kao fenomen koji može pokrenuti hrabrost, junaštvo i velika djela. Ovu zanimljivu suradnju s dva različita koreografska potpisa publika će moći pogledati i 4. kolovoza.

Naslovnica Kultura