Scena Kultura

28. Marulićevi dani, 21. - 28. travnja

Izbornica Mira Muhoberac: odabrala sam dvanaest predstava različitih, a vrhunskih kazališnih estetika

28. Marulićevi dani, 21. - 28. travnja

Festival hrvatske drame 28. Marulićevi dani održat će se u Splitu od 21. do 28. travnja s rekordnim brojem predstava. Obično ih bude deset, a izbornica dr. art. Mira Muhoberac odlučila se za 12 predstava u službenoj konkurenciji, a posljednjeg će dana izvan konkurencije Balet HNK u Zagrebu izvesti plesnu predstavu "Gospoda Glembajevi" Lea Mujića. Balet na zatvaranju dramskog festivala također je kuriozitet.

U konkurenciji za nagrade su: "Ol' smo za jedan dan" splitskog HNK, "Mirna Bosna", Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, "Črna mati zemla" i "Ono što nedostaje" Zagrebačkog kazališta mladih, "Povratak" (Eurokaz/Hrvatska kuća/ADU), "Tko pjeva zlo ne misli" i "Ciganin, ali najljepši" zagrebačkog HNK, "Tesla Anonimus" dramskog kazališta Gavella, "Ustav Republike Hrvatske" Satiričkog kazališta Kerempuh, "Ljubavni slučaj Fahrije P." Teatra &TD, "Vrzino kolo" Gradskog kazališta "Joza Ivakić", Vinkovci, i Hrvatskog kazališta Pečuh, te "Aziz" splitskog HNK.

Izbornica dr. Mira Muhoberac, rođena Dubrovkinja, dramaturginja je, teatrologinja, redateljica, urednica i kazališna kritičarka, a bila je i ravnateljica Kazališta Marina Držića.

Uvodić, Međimurje, predratni Zagreb
 

 


Po njezinu sudu, u predstavi "Ol' smo za jedan dan", nastaloj prema Uvodićevim novelama, vrlo uigrana i iznimno glumački i pjevački sposobna i talentirana ekipa glumaca uspijeva, vođena lucidnom režijom Trpimira Jurkića, donijeti scenski inventivan prikaz života, u luku od rađanja do umiranja, ljubavi i nadanja, komičnosti, melodramatičnosti i iskrene tuge.

Predstava "Mirna Bosna", koju je režirao Saša Peševski, redatelj iznimnoga senzibiliteta za nijanse promjena u društvu, pripada opsegom manjim predstavama, komornoga izraza. Dramu s elementima crne komedije napisao je mladi autor Boris Lalić. Njegovi junaci, našavši se u nezavidnoj materijalnoj situaciji, počinju gotovo trilerovski i alanfordovski prodavati "travu", pokazujući, humorno i humoristički snažno, egzistencijalnu težinu i dubinu tmurne današnjice.

Kristian Novak, preispitujući ranjivu dječju i mladenačku psihu i djetinjstvo kao temelj i inspiraciju kasnijih razvoja, niz neobičnih smrti, tabu-teme seksualne eksploatacije djeteta i manipulacije, kao i neke tople ljudske odnose, u romanu "Črna mati zemla" predočio je romaneskno neistražen svijet Međimurja. Dramatizaciju je obavio Tomislav Zajec, a redateljica je Dora Ruždjak Podolski.

 

 

 

 


Srđan Tucić najčešće se povezuje s hrvatskim naturalizmom. Relativno je rijetko viđen na hrvatskim pozornicama. Zato je posebno intrigantno pogledati kako se danas, nakon toliko godina, percipira njegova tema odlaska i povratka, siromaštva, ljubavi i preljuba, sredine koja određuje odnose, novca kojim se (ne) može sve kupiti, gubljenje dijela tijela kako bi se dobila novčana nadoknada i omogućilo vraćanje u besmisao. Sve su to posebnosti predstave "Povratak" redateljice Arije Rizvić.

Izazovi postavljanja predstave "Tko pjeva zlo ne misli" bili su usredišteni oko problema dramatizacije proze Vjekoslava Majera i moguće komparacije s kultnim filmom Kreše Golika. Redatelj Rene Medvešek svojim je specifičnim redateljskim nervom donio novosti u čitanju silnica predratnoga zagrebačkoga vremena, oživljujući prošlo vrijeme lijepih manira, pristojnih suodnosa, senzibilne pjesme, šlagera i arija, drži izbornica.

 

 

 

 

 

 


Glumac i redatelj Filip Šovagović godinama je proučavao specifikum Tesline karizme, neobičnosti i paradoksalnosti njegova života, elemente legendi koje su se prele i isprele oko Tesline osobnosti i njegovih znanstvenih dostignuća, fizikalne genijalnosti, ruba siromaštva i života u hotelu – i na scenu ih donio u autorskom projektu "Tesla Anonimus".

Predstava Tomislava Zajeca "Ono što nedostaje" u režiji Selme Spahić nije bila prijavljena na Marulićeve dane, pa je Mira Muhoberac iskoristila izborničku mogućnost odabira jedne neprijavljene predstave. Komad govori o raspadu obitelji, a u izvedbi je posebno bitan hladan, bolnički ambijent i prisan odnos publike i glumaca.

 

 

 

 

 

 


Zatvaranje s Lucićem

"Ciganin, ali najljepši" proglašen je najboljim romanom u mnogim književnim natječajima 2017. godine. Autor Kristian Novak prožeo je roman različitim strahovima prema neistraženim područjima, nepoznatim ljudima i drugim civilizacijskim obzorima.
Zbog slobode prikaza i aktualnosti, predstava "Ciganin, ali najljepši", redatelja Ivice Buljana, postala je hit: u Zagrebu se za nju teško može dobiti ulaznica.

Autor satiričnog senzibiliteta, pogotovo prema političkim temama i nedosljednostima, kritičar i kolumnist uvijek na rubu komičnosti i tragičnosti, razapet između osude čitatelja i smijeha zbog prepoznatljivosti i pitkosti izrečenoga, Ante Tomić – bilježi izbornica – s Rajkom Grlićem potpisuje autorstvo teksta predstave "Ustav Republike Hrvatske". Predstava se usjedištuje u nekoliko prostora svakodnevice, u stanovima, krevetima, stolovima, ormaru, parku, s nekoliko karaktera idealnih za ismijavanje određenih elemenata sustava i kritičan odnos prema Ustavu i državi koju protagonisti na svoj specifičan način ipak vole i cijene.

 

 

 

 

 

 


Posebna poetika i strip travestije poznatoga kazališnoga i filmskoga redatelja, scenografa, kreatora lutaka, pisca i ilustratora, prerano preminuloga Željka Zorice Šiša inspirirala je njemu estetski blizak autorski tim na stvaranje predstave "Ljubavni slučaj Fahrije P.", utemeljene na kazališnoj adaptaciji triju Zoričinih stripova. Komad se izvodi u nekoliko prostora, uz stalnu glazbu i videoanimaciju, kao posveta životu i smrti.

Isprepleten i neobično zapleten dramski tekst "Vrzino kolo" Joze Ivakića režirao je glumac Vjekoslav Janković. Napravio je zanimljivu, brzu, duhovitu predstavu u koju su interpolirani kabaretni i folklorni kodovi koji nagovješćuju predstavu ili je lome u cjeline povezive kolom kao etnografskim elementom.

 

 

 

 

 

 


I na kraju, tekst "Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad", napisao je Predrag Lucić prije više godina, anticipirajući događanja našega turbulentnoga vremena, problem dolaska i asimilacije izbjeglica, stigmatizacije drukčijih, kao i potrošačku, konzumerističku percepciju svijeta invertiranih vrijednosti. Za tekst je Lucić dobio nagradu "Judita" za najbolje postignuće na Splitskom ljetu 2017. Ova predstava zaslužuje zatvoriti Marulićeve dane, zaključuje Mira Muhoberac.

 

 

 

 

Naslovnica Kultura