Scena Kultura

dvadeseto stoljeće

Likovni Split zakoračio u suvremenost

dvadeseto stoljeće

Lipovac pored Vaska

Bilo je razumljivo i logično da će splitska Galerija umjetnina svoje prizemne prostore, do sada rezervirane uglavnom za aktualne izložbe, donacije ili temate, ustupiti, ili će to uskoro učiniti, stalnom postavu suvremene hrvatske umjetnosti.

Iako će neko kritički ustvrditi kako postupak ozbiljnije dokida recentnu umjetnost, zaposlenici i ravnatelj Branko Franceschi misle kako ništa nije bogomdano pa su preinake moguće, i očekivati ih je i u novim stalnim postavima.

Riječ je o dvama tematima, dviju kostosica Marije Stipišić Vuković i Jasminke Babić, od kojih je onaj “O umjetnosti” u zapadnom krilu i službeno otvoren u ponedjeljak čašicom šampanjca, uz Dan muzeja.

Biškupićeva donacija

- Postav se bavi brojnim umjetničkim praksama koje na različite načine istražuju i predstavljaju prirodu umjetničkog djela druge polovice 20. stoljeća u nas, postupke njegova stvaranja i funkcioniranja unutar polja umjetnosti.

Kustosice Jasminka Babić i Marija Stipišić Vuković i ravnatelj Branko Franceschi na neformalnom otvaranju
Dotičemo se kroz radove i Gorgone, i EXAT-a, i Novih tendencija... Vrijedi apostrofirati radove Jurja Dobrovića, koji se izdvajaju po strogosti konstruktivnog pristupa, a čine značajan dio Galerijske zbirke, zahvaljujući donaciji od preko 90 djela kojima smo došli 2006. u posjed.

Kao direktna posljedica zagrebačkih likovnih strujanja toga vremena je i fenomen serigrafije kao najkompaktnije pojave u razvoju grafičke umjetnosti. Ona je predstavljena radovima Vjenceslava Richtera i Miroslava Šuteja, Ivana Picelja, te Ante Kuduza kao pripadnika drugog vala. I ovdje je temeljac bila donacija nekadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića od 1500 grafičkih listova, mapa - kaže Marija Stipišić Vuković.

Predaleko bi nas odvelo nabrajanje ili analiza imena onih koji su zastupljeni ili koji tek čekaju šansu u planiranom tematu “Umjetnost i društvo”. “Rame uz rame” u prvoj prozivci našli su se Gorki Žuvela, Matko Trebotić, Vasko Lipovac, Jurica Kezić, Kažimir Hraste, Kuzma Kovačić, Ante Verzotti, Rino Efendić, Branko Ostojić, Viktor Popović, Toni Meštrović...

Vjerujem da će i ostatak presjeka kroz suvremenu umjetnost u Hrvata biti zanimljiv zbog svoje likovne osebujnosti i kritičnosti spram društva, kroz radove čarobnjaka Drage Trumbetaša i “Gastarbajterske priče” iz 1973., ali i Vinka Barića i Sonje Gašperov koji stilistiku interesno povezuju sa stripom.

PIŠE: IGOR BREŠAN, FOTO: MARIO TODORIĆ/CROPIX


Naslovnica Kultura